Bez njih ne započinje, niti završava gotovo ni jedna plovidba brodova u svijetu. Oni su zaduženi za sigurnost brodova, luka i morskog okoliša prilikom svakog uplovljavanja i isplovljavanja u svim svjetskim lukama.

Osim te odgovorne i zahtjevne zadaće, ujedno su i oči i uši pomorskih vlasti i lučkih kapetanija, po pitanjima sigurnosti plovidbe, brodova, putnika, posada i tereta i samih luka, kao i zaštite okoliša. Oni su lučki peljari, popularno zvani piloti, školovani i vrhunski obučeni pomorci koji će sa svakim brodom, po svim vremenskim uvjetima, sigurno uploviti u luku ili isploviti iz nje.

Malo ljudi uopće zna za njihov izrazito odgovoran i zahtjevan posao, oni koji i znaju često ih brkaju sa zaposlenicima lučkih uprava ili kapetanija, ali riječ je o vrhunskim stručnjacima u svom poslu, redom visokoobrazovanim pomorcima s dugogodišnjim iskustvom plovidbe koji svojim svobuhvatnim znanjem kako o brodovima i plovidbi, tako i o specifičnostima luka u kojima rade, svakodnevno daju nemjerljivi doprinos cjelokupnom pomorskom prometu i sigurnosti brodova i pomoraca na njima.

O zahtjevnosti ovog posla možda najbolje govore podaci iz različitih studija diljem svijeta, prema kojima je riječ o jednom od najstresnijih zanimanja uopće, koje od onih koji ga obavljaju zahtijeva ne samo znanje, već i fizičku spremu, kao i sposobnost donošenja odluka o kojima ovise i ljudski životi i milijunima vrijedni brodovi i teret na njima, u vrlo kratkom vremenu, bez »prava« na grešku.

Manovre

U povodu ovotjednog obilježavanja svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, o tom izuzetno važnom segmentu plovidbe koje počesto u sličnim prigodama ostaje u sjeni drugih pomorskih zanimanja, razgovarali smo riječkim lučkim peljarima Sinišom Matulićem, Maurom Uremovićem, Igorom Burićem i Marinom Radovićem iz tvrtke Croatia pilot koja je zadužena za peljarenje na širem području riječke luke, ali i drugih okolnih luka, poput Senja ili na otocima sjevernog Jadrana. Prvo smo ih pitali što je sve posao lučkog pilota.

– Javnost najčešće uopće ne zna za naš posao. A posao peljara je da prilikom svakog dolaska ili odlaska broda većeg od 500 bruto tona, ide na brod i savjetima zapovjedniku omogući sigurno uplovljavanje ili isplovljavanje iz luke.

Zapovjednik broda je uvijek odgovoran za brod, posadu i teret, ali u stvarnosti kad mi dođemo na brod, mi smo ti koji dajemo zapovijedi kako uploviti ili isploviti, objašnjavaju piloti.

Njihova prisutnost na brodu je u »manovrama« nužna jer je riječ o najboljim poznavateljima lokalnih prilika u lukama, od vremenskih uvjeta, vjetra i valova, morskih struja, do pličina i drugih mogućih opasnosti.

– Uvijek vodimo računa o vjetru, valovima, strujama, plimi i oseki, dubini, udaljenosti od pojedinih objekata, koliko imamo zaustavnog puta, i još brojnim drugim faktorima koji određuju na koji način ćemo sa svakim pojedinim brodom pristati u luci ili isploviti iz nje, kažu nam peljari.

Beneficirani staž

Prilikom svakog uplovljavanja ili isplovljavanja, peljari se moraju ukrcati na brod ispred same luke ili se iskrcati s njega, a za neke vrste brodova to znači ukrcavanje ili iskrcavanje kod Crne Punte, između Istre i Cresa, praktički na otvorenom moru, gdje se moraju s »pilotine«, brodice koja prevozi peljare na brodove i s njih, brodskim ljestvama uspeti ili se spustiti s brodova u dolasku ili odlasku, ponekad po olujnom vjetru i valovima visine i po pet metara.

To zahtijeva ne samo dobru fizičku spremu već i iskustvo i koordinaciju pilota i posade pilotine, a može biti vrlo opasno.

– Brod se kreće, pilotina se kreće, a mi moramo s našeg plovila stupiti na brodske ljestve, i njima se uspeti na palubu broda ili njima sići niz bok broda i ukrcati se na pilotinu. Pritom je nadvođe broda na koji se ukrcavamo ili se s njega iskrcavamo visoko i po više od deset metara.

Sve to radimo i po vrlo lošim vremenskim uvjetima, kad pada kiša, puše jak vjetar ili po valovima visokim nekoliko metara. Pritom, ako mi i posada ne odradimo sve kako treba, može doći do pada u more ili prignječenja između broda i pilotine, pada s brodskih ljestava i ozbiljnih ozljeda ili još gore.

Moramo istaknuti i važnu ulogu i iskustvo posada naših pilotina, jer bez njih sve to ne bilo moguće. Jedan njihov ili naš krivi potez može biti fatalan. Po kakvim vremenskim uvjetima radimo i odlazimo na brodove ili s njih, možda najbolje govori to da se mi kod Crne Punte ukrcavamo ili iskrcavamo s brodova i onda kad je trajektna linija Brestova – Porozina u prekidu zbog nevremena.

To je u biti adrenalinski posao, mi taj dio zapravo volimo, ali su brojne studije pokazale da on ujedno donosi i ogroman stres koji, nažalost, donosi i štetan utjecaj na zdravlje, zbog čega su peljari nekad imali i beneficirani radni staž, objašnjavaju nam lučki piloti.

Detalji

Osim što, nakon ukrcaja na brod, daju komande posadi kako će manevrirati prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, ujedno upravljaju i radom tegljača, odnosno remorkera koji svojim manevrima pomažu u manevriranju brodova od kojih su neki dugi preko tristo metara, s masom od nekoliko stotina tisuća tona.

– Unutar jedne »manovre« broda je zapravo i cijeli niz manovri remorkera kojima mi dajemo naredbe što će i kada činiti, kako bismo osigurali da sve skupa prođe glatko i bez incidenata, objašnjavaju nam.

Iako uplovljavaju i isplovljavaju s istih lučkih terminala koje poznaju i bolje nego svoj džep, to svakog dana čine s drugim brodovima i u drugim vremenskim uvjetima pa nas zanima koliko je iskustva i znanja potrebno da bi se svaki dan upravljalo drugim brodom, od kojih svaki ima različite dimenzije, masu, manevarske sposobnosti i specifičnosti.

– Svaki brod je poseban, ali mi po dolasku na brod pitamo o njegovim specifičnostima, primjerice ima li lijevokretni ili desnokretni ili pak pitch propeler, ima li pramčane potisnike, kakvo je kormilo, pa na temelju toga i vremenskih prilika znamo kako ćemo prilaziti, kakav će biti izboj pramca, koliki će nam biti zaustavni put i tako redom.

To, zajedno s brojnim drugim detaljima, dolazi s iskustvom koje je od presudne važnosti. Minimalno vrijeme potrebno za obuku lučkog peljara je godinu dana, a to je u zaista idealnim okolnostima, kad je kandidat cijelu godinu kod kuće i svakodnevno sudjeluje u obuci. Inače zna trajati i znatno duže, kažu.

Bogato iskustvo

Treba naglasiti da je pri tom riječ »obuka« kod lučkih peljara samo krajnji dio dugogodišnje naobrazbe i stjecanja iskustva u pomorstvu jer je riječ isključivo o ljudima sa završenim pomorskim fakultetom koji su već prethodno prošli sve »stepenice« napredovanja na brodovima u međunarodnoj plovidbi te položili takozvani kapetanski ispit, pri čemu je većina njih već plovila u svojstvu zapovjednika broda.

– Prvi uvjet je završeno obrazovanje nautičkog smjera, kao i da kandidat ima certifikate za kapetana duge plovidbe, što je najviši certifikat na brodu. Bez toga se ne može ni pristupiti obuci za pilota. Dakle, prvo je potrebno završiti pomorski fakultet, a zatim imati i desetak godina plovbidbe, vremena provedenog na brodu, u navigaciji.

Nitko od nas nije imao manje od deset godina čiste navigacije tako da su najmlađi od nas ovdje dolazili u dobi od oko 35 godina, s velikim iskustvom u međunarodnoj plovidbi. Znači tek nakon stjecanja najvišeg brodskog zvanja, kandidat može započeti s obukom za pilota.

Svi smo mi već znali o čemu se tu radi, s iskustvom zapovjednika ili prvog časnika već postoji iskustvo i znanje pri izvođenju manovri, ali obuka je svejedno potrebna.

Uz sve te formalne uvjete postoji i onaj teže objašnjivi dio, a to je da ljudi, sa svim ispunjenim preduvjetima, naprosto imaju ili nemaju potrebne sposobnosti za obavljanje ovog posla. Imali smo slučajeve ljudi koji su pokušali, ali su odustali jer se nisu snašli, ističu piloti.

Produžena ruka

Jedna od najvažnijih sposobnosti pilota, dodaju, je sposobnost donošenja odluka u trenutku, posebno kod nekih kritičinih situacija s kojima se susreću.

– Upravo kad se dogode situacije poput blackouta, kad brod usred »manovre« ostane bez pogona, nemamo vremena za savjetovanje, ne možemo sazvati sastanak i raspravljati što poduzeti, nego moramo trenutno donijeti odluku koja proizlazi iz iskustva koja smo stjecali godinama.

I zbog toga zaista s ponosom možemo reći da već desetljećima nismo imali niti jedan ozbiljniji incident, unatoč lošem vremenu i raznoraznim problemima na brodovima, kažu nam piloti.

Uz posao upravljanja brodovima koji uplovljavaju i isplovljavaju, njihov je posao i čuvanje morskog okoliša, kao i briga o sigurnosti plovidbe, brodova i posade pa im je obaveza o bilo kakvoj uočenoj nepravilnosti obavijestiti lučku kapetaniju i druga nadležna tijela, što sa sobom nosi i dodatnu odgovornost.

Posebno kad se uzme u obzir brojka od dvije i pol tisuće »manovri« koje godišnje izvedu peljari Croatia pilota, što je preko dvjesto uplovljavanja ili isplovljavanja po svakome od ovlaštenih lučkih peljara.

– Mi smo produžena ruka Ministarstva pomorstva po pitanju sigurnosti. Na tome je najveći naglasak, jer mi nismo komercijalna djelatnost, već posve regulirana, a naš glavni posao je da ne dođe do štete ili uništenja broda, terminala, opasnosti za živote ljudi i tako dalje.

I obaveza nam je prijaviti svako kršenje propisa i pravila na moru, sve radimo po utvrđenim standardima. Po danu, noći, u svim vremenskim uvjetima, u suradnji s lučkom kapetanijom, lučkim upravama, terminalima i drugim subjektima i institucijama u pomorskom gospodarstvu, ističu.