A kad se ukazao na površini, e to je bio prizor. Široko raširene azurno modre peraje i crvenkasto tijelo su prizor koji svaki ribar sanja. Brzo je završio na brodu, a vaga je pokazala da je bio težak 3,5 kilograma. Od kostiju skuhala juhu, a filete smo bacili na gradele. Ne znam što je bilo ukusnije...
povezane vijesti
- Jeste li ikada pokušali loviti brancina á volo? Ako niste, sada je pravo vrijeme za to
- Iznenađenje shore jigginga. Kad je već namjeravao odustati, zubatac mu u propadanju pokupio varalicu
- Koristite li svjetlo dok lovite lignje? Postoji puno načina za svijetljenje s tim da je najbolje rješenje definitivno potopivi feral
Iz Zadra nam se javila Deana Jelenković, ribolovka koja ne propušta priliku za izlazak na more, posebno kada je u pozadini ribolovna avantura.
U jednom od posljednjih izlazaka sa svojim suprugom njihov je izlazak završio krasnim ulovom koji ih je jako obradovao, najprije na brodu, a zatim i kući za obiteljskim stolom.
Evo što nam je Deana ispričala o tom svom doživljaju:
– Kad god se moj muž odluči isploviti, a meni obaveze dopuste da pođem s njim, ja sam na moru. Idem s njim kad kod mogu. Premda znamo loviti na razne načine najčešće bacamo parangale.
Imam i ja dozvolu, ali ja sam najčešće na timunu, a on baca i diže parangal – priča nam Deana.
– To jutro sam uvatila i jednu sipu. Sipa je bila u samom kraju tako da sam je samo poklopila oprarom i digla.
Naravno da smo je odmah povukli na panulu, ali nažalost, od tog pokušaja nije bilo ništa, naprosto nije bilo sriće.
A onda smo položili i parangal od 80 udica. Konop je 1,8 milimetara, pici su dužine oko metar, debljina krene je 0,6 milimetara, a udica je zakrivljena desetka. Razmak između pica je oko 8 metara. Ješka je soljena srdela – nastavlja Deana.
– Vrime je toga dana bilo za poželit. Bonaca ko ulje i toplo.
Dubina je bila oko 40 metara, a na dnu je bio mulj i pijesak.
Parangal smo bacili oko 8 sati ujutro i digli smo ga nakon nekih uru i po vrimena.
I negdje u pola parangal se osjetila težina i karakteristični trzaji.
Budući da je sve bilo dovoljno jako i nosivo straha nije bilo.
A kad se ukazao na površini, e to je bio prizor. Široko raširene azurno modre peraje i crvenkasto tijelo su prizor koji svaki ribar sanja.
Brzo je završio na brodu, a vaga je pokazala da je bio težak 3,5 kilograma.
Kokota smo filetirali, pa sam od kostiju skuhala juhu, a filete smo bacili na gradele. Ne znam što je bilo ukusnije.
I moram priznati da nisam znala da uopće postoje toliki kokoti, tako da smo bili i iznenađeni i oduševljeni – ispričala nam je Deana Jelenković.
