Ugrožene vrste morskih pasa i raža od kojih su neke proglašene izumrlima u Jadranskome moru, pronađene su u sklopu projekta praćenja kretanja morskih grabežljivaca u Sredozemnom i Crnom moru čiji je voditelj na terenu hrvatski znanstvenik Alen Soldo.

Za 10-ak dana terenskog istraživanja u području turske sjeverne obale Iskenderunskog zaljeva korišten je 13 metarski ribarski brod koji je upotrebljavao parangale dok su na morske pse i raže postavljeni satelitski odašiljači za prikupljanje podataka o kretanju.

Rezultati istraživanja dosta su iznenađujući jer su glavni ulov parangala bile ugrožene vrste i to ražopas, koji je proglašen regionalno izumrlim u Jadranskom moru te golub kravonosi o kojem u Mediteranu ima vrlo malo podataka, rekao je Hini Soldo sa Sveučilišta u Splitu.

Također, ulovljen je manji broj primjeraka kritično ugroženih vrsta leptirice i goluba čukana, a svi su primjerci nakon mjerenja i izuzimanja uzoraka za DNK analizu prema protokolu pušteni u roku od 60 sekundi od dolaska na palubu broda.

Nešto duže se rukovalo s morskim psima tupanima, jer se procjenjivalo jesu li pogodni za montiranje satelitskih odašiljača, ali je unutar 180 sekundi u njihovim ustima gumena cijev slala vodu prema škrgama, opskrbljujući ih kisikom.

Od šest ulovljenih morskih pasa samo se jedan pokazao pogodnim za montiranje miniPAT odašiljača te će se za nekoliko mjeseci kad odašiljač ispliva na površinu znati njegovo kretanje.

“To se smatra velikim uspjehom jer je mali broj morskih pasa dosad bio praćen na takav način u Mediteranu te se s nestrpljenjem tek očekuju prvi rezultati”, kaže Soldo.

Najstarije i najugroženije životinje na planeti

Iako se smatraju najstarijim životinjama na planeti, čije se evolucijsko porijeklo može pratiti 200 milijuna godina prije dinosaura, morski psi i raže zbog bioloških i ekoloških karakteristika danas spadaju među najugroženije vrste na svijetu.

Vrhunski predatori koji su na vrhu hranidbenog lanca preživjeli prirodne katastrofe, koje su uništile većinu bića na kopnu i u moru, naletjeli su u posljednjih pedesetak godina na opasnost koju predstavlja čovjek zbog zagađenja mora i naročito ribolova.

S obzirom na drastičan rast ribolova u nekoliko posljednjih desetljeća, što je za bilo kakve evolucijske prilagodbe prekratak period, danas je, upozoravaju znanstvenici, trećina morskih pasa i raža na svijetu kritično ugrožena i pred izumiranjem.

Stanje je još gore kada se pogledaju neka regionalna područja, pri čemu se posebice ističe Mediteran, koji se smatra najopasnijim morem za te vrste jer je 60 posto od 88 zabilježenih vrsta ugroženo dok je stanje u Jadranu još i gore.

Nedavno istraživanje Solde i Lovrenca Lipeja iz Slovenije pokazalo je da je od 60 vrsta morskih pasa i raža, koje u Jadran povremeno zalaze ili u njemu stalno žive, čak 70 posto ugroženo dok se tri vrste smatraju regionalno izumrlima.

Od ugroženih jadranskih vrsta, 21 spada u kategoriju kritično ugroženih, osam ih je ugroženo, a ranjivih je 10 vrsta. Tri vrste označene su i regionalno izumrlim i to sklat žutan, ražopas i pilan.

Iako ljudi morske pse često percipiraju kao vrlo opasna stvorenja, strah, barem kad je riječ o Jadranu, nije racionalan jer su od 33 vrste samo tri potencijalno opasne – velika bijela psina, i bliski joj srodnici psina dugonosa i atlantska psina.

Smanjiti negativan utjecaj čovjeka

Glavni problem morskih pasa zbog kojeg se ne mogu oduprijeti čovjekovom uništavanju je njihov položaj na vrhu hranidbenog lanca, neracionalno ribarstvo, onečišćenje okoliša i klimatske promjene.

Tipične karakteristike najvećeg broja vrsta morskih pasa su, objašnjava Soldo, spori rast, dug životni vijek, kasno spolno sazrijevanje, vremenski dugačka trudnoća i mali broj mladih.

Ozbiljnost situacije i važnost morskih pasa i raža polako počinje shvaćati i šira javnost pa se sve više projekata financira s ciljem da se sazna što više o tim morskim predatorima i na taj način prevenira i smanji negativan utjecaj čovjeka.

Projekt “Praćenje kretanja i stanja vrhunskih morskih predatora u Mediternaskom i Crnom moru” financiraju Mediteranska znanstvena komisija – CIESM i Princ Albert II Fondacija.

Soldo objašnjava da su mnogi morski psi i raže vrlo migratorne vrste koje ne poznaju administrativne morske granice na Mediteranu podijeljene između čak 22 zemlje pa je važno poznavati njihove migratorne puteve.

Kao prva pilot studija izabrano je područje Turske odakle su stizale informacije da se morski psi i raže i dalje mogu uloviti, uglavnom kao prilov.

Svrha studije je bila postaviti satelitske odašiljače na neke vrste morskih pasa kako bi se pratilo njihovo kretanje i ustanovilo drže li se samo istočnog Mediterana ili se kreću dalje.

Koordinatori u ime CIESM su Loriane Mendez, voditeljica CIESM programa visoko migratornih vrsta, te Eva Jacquessson iz CSM-a (Znanstveni centar Monaka).

Terenskim radom rukovodio je Alen Soldo, sa splitskog Sveučilišta koj je i voditelj CIESM-ovog programa za morske pse. Turske znanstvenike koordinirao je Nuri Basusta s Firat sveučilišta iz Elaziga.

U sklopu istraživanja snimljena su video objašnjenja za sve ribare kako osloboditi morskog psa ili ražu od udice jer ih u većini mediteranskih zemalja morski psi i raže nisu ciljane ribolovne vrste, te ih se veliki broj primjeraka ulovi kao prilov.

Piše: Mario Vrandečić