ŽLU CRIKVENICA

Izabrana najljepša drvena brodica u Crikvenici, guc “Smilja” jubilarni laureat

Robert Šimonović

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Deseta nagrada "Josip Ivančić Cene" dodijeljena je gucu u vlasništvu Muzeja grada Crikvenice, izgrađenom 1954. godine te ponovo porinutom u prosincu 2023. godine nakon temeljite obnove



Barka »Smilja«, u vlasništvu Muzeja grada Crikvenice, najljepša je drvena brodica u 2025. godini na području nadležnosti Županijske lučke uprave Crikvenica. Odluku je donijelo povjerenstvo u sastavu Vladimir Matejčić, Davor Lončarić i Goran Cerović, koja je danas u luci Crikvenica i potvrđena održavanjem jubilarne, 10. dodjele nagrade »Josip Ivančić Cene«.


Kako je podsjetio ravnatelj ŽLU-a Crikvenica Mario Kružić, nagrada nosi naziv po najistaknutijem brodograditelju crikveničkog kraja koji je u svojoj radionici proizveo više od 50 plovila, od kojih mnoga i danas krase crikveničke luke i razna druga mjesta na Jadranu.


Vjetar u jedra


Kružić je dodao da su kriteriji odabira kvaliteta/razina održavanja, posjedovanje vesala, jarbola i jedara te ukupan dojam. Iako je danas općenito sve manji broj drvenih brodica u lukama, Kružić je istaknuo da upravo održavanjem izbora najljepše drvene brodice i dodjeljivanjem nagrade Županijska lučka uprava Crikvenica kontinuirano potiče drvenu brodogradnju i posjedovanje drvenih brodica na kojima počiva crikvenička tradicija.





– Uz to, ŽLU Crikvenica dugi niz godina vlasnicima drvenih plovila dodjeljuje popust od 50 posto za godišnju pristojbu za vez, sve s ciljem očuvanja i poticanja drvene brodogradnje na našem području. Iz godine u godinu pojavljuju se nove brodice i ljudi koji se odlučuju s plastičnih brodica prijeći na drvene, stoga se nadam da će ovaj izbor živjeti još dugo godina – istaknuo je Kružić.


Ravnateljica Muzeja grada Crikvenice Silvija Huljina zahvalila je Županijskoj lučkoj upravi na nagradi, kazavši da je ona potvrda rada i svega onoga što stoji iza priče o »Smilji«.



– Iza našeg muzejskog guca skriva se lijepa i pozitivna priča koja možda i nije toliko česta u današnjim muzejskim hrvatskim prilikama. U projekt obnove tradicijske barke uključen je velik broj suradnika, dobronamjernih pojedinaca i institucija.


Ta brojka premašuje 40 ljudi, kojima također upućujem zahvale. Put naše »Smilje« započeo je davne 1954. godine, kad je izgrađena. Izgradio ju je Nikola Ivančić poznatiji kao Mika Črni, a koji je dao ime barci po svojoj voljenoj kćeri.


Ime »Smilja« znači ljepotu, eleganciju, sreću, a ove imenice doista krase našu barku. U projekt smo ušli 2020. godine, kad je Muzej dobio ostavinu iz Kanade, i to od darovatelja koji su željeli ostati anonimni.



Oni su nam darovali 20 tisuća američkih dolara, što je bio prvi »vjetar u jedra« na putu do realizacije. Kasnije su se u čitavu priču uključili još neki donatori, brojni suradnici i volonteri, što je u konačnici dovelo do toga da danas barka »Smilja« ponosno stoji privezana na počasnom mjestu u crikveničkoj luci, na vezu broj 1 – kazala je Silvija Huljina.


Očuvanje muzejskih barki


Ravnateljica Muzeja otkrila je i da je »Smilja« porinuta u prosincu 2023. godine, nakon čega je uslijedilo vrlo aktivno razdoblje za jednu 70-godišnjakinju.



– Cijelu prošlu godinu sudjelovala je na regatama poput onih u Selcu, Malinskoj, Mošćeničkoj Dragi… S barkom smo se uključili i u brojne aktivnosti turističke zajednice, održali prezentaciju veslanja s gostima na način kako je to nekad izgledalo, a »Smilju« smo predstavili i u Portugalu – napomenula je Silvija Huljina.



Dodala je i da je problematika očuvanja muzejskih barki vrlo kompleksna.


– Teškoće s kojima se tradicijske barke danas susreću su univerzalne na cijelom Jadranu. Prije svega, riječ je o visokim sredstvima potrebnim za održavanje, a možda još i više o nedostatku brodograditelja.


Briga o očuvanju muzejskih barki podrazumijeva više čimbenika, suradnju od lokalne razine pa sve do ministarstava i šire, stoga je iznimno bitno pronaći zajednički nazivnik kako očuvati ove barke i učiniti da plove našim morem – zaključila je Silvija Huljina.