Uslijed klimatskih promjena, procesom meridionaliziacije, sve vrste životinja šire se prema sjevernim područjima i Jadran je zbog svog položaja idealno mjesto za praćenje tog procesa. Tako primjerice znamo da se u Jadranu stalno pojavljuju nove vrste riba koje su prije živjele u južnom Mediteranu, ili se one vrste koje su prije živjele u Južnom Jadranu, polako sele prema sjeveru.
U našem moru postoji puno toploljubnih vrsta koje se sada sve više viđaju na obalama Istre i Kvarnera, poput gofova, lica, barakuda, ali i kirnji. Upravo su kirnje, kao jedna od najznačajnijih i trofejnih lovina bile tema interesa splitskih znanstvenika.
Preliminarni znanstveni rad pod naslovom ‘Prostorno i vremensko širenje kirnji u istočnom Jadranskom moru (Hrvatska) dokumentirano istraživanjem lokalnog ekološkog znanja rekreacijskih ribolovaca’ objavljen je u časopisu ‘Naše more’ kojeg izdaje Sveučilište u Dubrovniku.

Autori ovog rada su Pero Ugarković i dr. sc. Branko Dragičević s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

– Rad je nastao jer sam želio obraditi temu koja mi je poznata iz iskustva, odnosno iz ribolovnih krugova, i koja nikada do sada nije znanstveno istraživana. Naime, kamena se obala inače vrlo malo istražuje jer se u praksi puno više pažnje posvećuje drugim terenima i načinima ribolova.

Imao sam tu prednost da sam poznavao puno podvodnih ribolovaca, koji imaju najveće znanje o kirnjama, i koji su se rado odazvali – rekao nam je Pero Ugarković.

– Inače je poznato da je proces meridionalizacije nastao upravo zato što je rast temperature stvorio nova povoljna staništa toploljubnim vrstama. Ovim radom to je dokazano i kod svih vrsta kirnji u Jadranu.
Mjerenja pokazuju da temperatura mora konstantno raste od 1980. godine na ovamo s tim da taj se rast temperature s vremenom ubrzava, a što je isto prikazano i u radu ‘Climate regime shifts and multi-decadal variability of the Adriatic Sea pelagic ecosystem’ kojem je glavna autorica dr.sc. Grbec s Instituta za oceanografiju i ribarstvo – istakao je Pero Ugarković.
Jedna od najvećih iznenađenja ovog rada bila je spoznaja da su se tijekom cijelog dijela istraživanog perioda, a vjerojatno i ranije, kirnje neuspješno mrijestile u Jadranu.

Tek tijekom devedesetih godina dolazi do porasta populacija nezrelih kirnji na području Jadrana. Zanimljivo je da je isti fenomen već ranije bio opisan na francuskim obalama Ligurskog mora.
– Danas mladih kirnji ima kao nikada prije, kao i vrsta koje su tek nedavno došle u Jadran poput bijele ili češljaste kirnje, a što za ribolovce možda zvuči kao dobra vijest.

No treba biti svjestan činjenice da je to samo trenutno stanje i pitanje je što će biti u buduće, jer klimatske promjene će sigurno nastaviti ubrzano mijenjati naše shvaćanje života u Jadranu – kazao je Ugarković.