Rastuća potražnja potrošača za ribom i drugim morskim organizmima, uz ulov koji ne zadovoljava potrebe tržišta, a uvelike ugrožava i već ionako iscrpljeni morski ekosustav, naglašava potrebu za akvakulturom, odnosno uzgojem ribe i drugih morskih organizama.

No, i akvakultura ima svoje izazove za uzgajivače, veterinare, biologe i ekologe, posebno po pitanju odgovarajuće prehrane riba u uzgajalištima, kao i suzbijanja bolesti među velikim brojem riba na ograničenom prostoru te utjecaju na okoliš.

Odgovore na ova pitanja pokušavaju dati znanstvenici, uzgajivači i ostali uključeni u projekt AdriAquaNet, predstavljenom na konferenciji za novinare u Veterinarskom zavodu u Rijeci.

– Glavni je cilj projekta osnažiti održivu akvakulturu u Jadranskom moru koristeći napredna znanja i nove tehnologije. Pritom je obuhvaćen cijeli lanac, od proizvodnje u uzgajalištu riba do plasmana ribe i ribljih proizvoda na tržište.

U projektu sudjeluju znanstvenici iz ukupno sedam istraživačkih institucija, četiri proizvodne organizacije i udruženja uzgajivača iz Italije i Hrvatske, istaknuo je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, predstavljajući projekt AdriAquaNet u Veterinarskom zavodu Rijeka.

Zdravstvena ispravnost

Preduvjet zdravstvene ispravnosti i kvalitete svježe ribe i ribljih proizvoda je da potječu iz visokokvalitetnog i kontroliranog morskog okoliša. Takav je okoliš Jadransko more, no za razvoj uzgoja riba proizvođači i znanstvenici moraju raditi zajedno, istaknuto je na konferenciji

Najveće gubitke u uzgoju riba uzrokuju bakterijske i nametničke bolesti, a kako bi se izbjegla nepotrebna primjena antibiotika, najbolja prevencija je cijepljenje.

– Budući da nema komercijalnih cjepiva protiv svih patogenih bakterija, Hrvatski veterinarski institut je kreirao, proizveo i testirao autogena cjepiva koristeći bakterije izdvojene na uzgajalištu partnera. Laboratorijska su testiranja pokazala visok postotak preživljavanja i razinu zaštite kod cijepljenih riba.

Osim toga, laboratorijski smo testirali učinkovitost brojnih morskih prirodnih proizvoda izdvojenih iz spužvi i školjkaša, i antimikrobnih peptida izdvojenih iz insekata, koji su se pokazali učinkoviti u inaktivaciji rasta bakterija te ekstrakta dalmatinskog buhača, prirodnog piretrina, u liječenju parazitarnih bolesti.

Praćenjem okolišnih parametara senzorima postavljenima na uzgajališta i nadzorom ponašanja riba razvili smo »operativne indikatore dobrobiti« ovisne o okolišu i uvjetima uzgoja, kazala je Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za patologiju riba Hrvatskog veterinarskog instituta i koordinatorica projekta AdriAquaNet za Hrvatski veterinarski institut.

Znanstvenici, dodala je, predlažu i promjenu hranidbe riba u uzgajalištima jer se ona trenutačno temelji na hrani koja sadrži proteine podrijetlom od ribljeg brašna. Takva hranidba utječe na smanjenje prirodnih resursa u morima.

– U okviru projekta je dizajniran panel pokusnih hrana za lubina i komarču koji je najprije testiran i uspoređen s komercijalno dostupnim formulacijama u laboratorijskim uvjetima.

Da bi se zadovoljio uvjet održivosti, sve pokusne formulacije su izbacile ili reducirale na minimum riblje brašno i zamijenile ga hranom koja sadrži biljne ili životinjske proteine podrijetlom iz nusproizvoda peradarstva ili proteine podrijetlom od odmašćenih ličinki crne vojničke muhe.

Istraživanja su pokazala da je prehrana hranom koja se odlikuje kriterijem održivosti, rezultirala proizvodima koji su isti kao i oni hranjeni komercijalnom hranom. Na taj su način stvoreni izvrsni biotehnički i ekološki uvjeti održivosti hranidbe, kazala je Zrnčić.

Narod voli divlje

Kako je rečeno na konferenciji, ribe i morski proizvodi imaju važno mjesto u pravilnoj prehrani ljudi, pa znanstvenici preporučuju da riba čim češće bude na tanjuru kako stanovništva uz more, tako i onih u unutrašnjosti zemlje.

– Analiza kvalitete uzgojene ribe ukazala je na visoku nutritivnu vrijednost lubina (lubena, brancina, op.a.) i komarče (podlanice, orade, op.a.), uzgojenih u Jadranskom moru.

Ove ribe predstavljaju bogat izvor visokokvalitetnih bjelančevina, minerala i vitamina, a od posebnog su značaja utvrđeni poželjni udjeli omega-3 masne kiseline zbog njihova blagotvornog učinka na ljudsko zdravlje, pojasnila je Jelka Pleadin, voditeljica Laboratorija za analitičku kemiju Hrvatskog veterinarskog instituta.

Za potrebe projekta Katedra za marketing i Katedra za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i Turistička zajednica Kvarner provele su istraživanje tržišta o navikama kupnje i konzumacije ribe u Hrvatskoj i Italiji.

– Istraživanja su pokazala da 60 posto ispitanika smatra da je ulovljena riba boljeg okusa i bolje kvalitete od ribe iz uzgajališta. Više od polovine ispitanika smatra da se ulovljena riba zdravije hrani i da je boljeg zdravlja od ribe iz uzgajališta.

Svega 35 posto ispitanika u budućnosti planira kupiti ribu iz uzgajališta. Oko 60 posto ispitanika se izjasnilo da bi u slučaju dostupnosti na tržištu, kupilo oradu ili brancina za koju se jamči da potječe iz održive akvakulture.

Prirodni izvori ograničeni

Ugostitelji imaju, slično kao i opća populacija, podijeljena mišljenja prema ribi iz uzgajališta. Više od 75 posto ugostitelja smatra da se ulovljena riba zdravije hrani od ribe iz uzgajališta te da je boljeg okusa i bolje kvalitete od ribe iz uzgajališta.

Tri četvrtine ugostitelja je izjavilo da gosti u ugostiteljskim objektima preferiraju ulovljenu ribu, rekla Greta Krešić, redovita profesorica i voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, koja smatra kako je nužno podizati svijest javnosti o kvaliteti ribe iz uzgajališta.

– Budući da nutricionisti i zdravstveni djelatnici kontinuirano preporučuju povećanje konzumacije ribe, a da su prirodni izvori ribe ograničeni, budućnost opskrbe ljudi dovoljnom količinom ribe leži upravo u održivoj marikulturi, zaključila je Krešić.