Dani pomorstva i unutarnje plovidbe obilježeni su u Novalji, na otoku Pagu, u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na blagdan Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca.

Proslava Dana pomorstva započela je tradicionalnim polaganjem vijenca u more, za sve koji su na njemu izgubili živote, a nastavljena je Konferencijom o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi te svečanom akademijom, u sklopu koje su dodijeljena priznanja za doprinose pomorstvu.

Među nagrađenima je i Lučka uprava Rijeka, i to za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva realizacijom projekta novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, za koji je nedavno potpisan koncesijski ugovor s APM Terminalsom i domaćom tvrtkom ENNA Logic.

Nakon polaganja vijenaca s broda VID riječke lučke kapetanije, konferenciju kojoj su prisustvovali predstavnici brojnih institucija i tvrtki u pomorstvu, otvorio je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, kazavši kako je cilj ove sad već tradicionalne manifestacije istaknuti vrijednost pomorstva i unutarnje plovidbe za čitavu Hrvatsku, uz iznalaženje rješenja za njihovo daljnje unapređenje stručnim znanjima.

– Proteklu godinu, kao i onu prije nje, i u pomorstvu su obilježili brojni problemi vezani uz pandemiju, za čije rješavanje je Ministarstvo donijelo niz mjera za pomoć pomorcima i pomorskom gospodarstvu.

Godinu su obilježili i brojni projekti u čitavom nizu luka otvorenih za javni promet, njih više od trideset, ali i dodjela nekoliko vrlo značajnih koncesija. To su koncesije za luku posebne namjene, nautičku marinu u Porto Barošu koja ima ogroman značaj za Rijeku, Primorsko-goransku županiju i nautički sektor cijele Hrvatske.

Posebno nas raduje da u tom projektu sudjeluje domaća tvrtka ACI, u suradnji sa svjetski poznatom grupacijom Lurssen te vjerujem da ćemo uskoro svjedočiti i početku radova.

Nadalje, potpisana je koncesija za plažu Žnjan u Splitu, a posebno je važan događaj nedavno potpisivanje ugovora za koncesiju na Zagrebačkoj obali, novom kontejnerskom terminalu u Riječkoj luci, koja će time uskoro prestići konkurentske luke na sjevernom Jadranu, rekao je Bilaver,

Državni je tajnik istaknuo važnost sustava sigurnosti plovidbe na Jadranu, gdje je u ovoj godini organizirano 536 akcija traganja i spašavanja, pri čemu je spašeno 691 osoba.

Bilaver je najveći dio svog izlaganja posvetio ulaganjima pa je tako naveo kako će u narednih četiri do pet godina biti obnovljena kompletna flota svih lučkih kapetanija u Hrvatskoj, a najavio je i novi zakonodavni okvir, kako za obalni linijski prijevoz, tako i plovidbu unutarnjim vodama te donošenje novog, dugo iščekivanog Zakona o pomorskom dobru, za čiju je pripremu oformljena radna skupina koja bi polovicom iduće godine trebala donijeti prijedlog zakona za javnu raspravu.

Bilaver je najavio i ulaganja u sklopu nacionalnog plana za oporavak i otpornost, kao i uz sufinanciranje iz europskih fondova, prvenstveno kroz program Konkurentnost i kohezija, o kojima je sudionicima opširnije govorila Ina Topić, iz Uprave za EU fondove i strateško planiranje.

Najavila je četiri najvažnije grupe investicija iz plana za oporavak, u modernizaciju luka otvorenih za javni promet, novu skelu na Dravi, opremanje luka infrastrukturom za prihvat otpada te najveću – nabavu novih šest plovila za obalni linijski prijevoz, tri trajekta i tri katamarana pogonjenih alternativnim pogonima na električnu energiju.

Što se programa Konkurentnost i kohezija tiče, kazala je kako je u izradi programska dokumenatcija, a ukupna alokacija za sektor prometa u razdoblju do 2027. godine je 1,26 milijardi eura, od čega će velika većina biti uložena u projekte razvoja europske mreže glavnih prometnih koridora(TEN-T) na području Hrvatske, kao i na prometnoj infrastrukturi za spajanje na TEN-T prometnu mrežu.

Program konferencije nastavljen je dvjema panel raspravama. Prva je bila posvećena novom zakonodavnom okviru, a sudionici su bili Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, Paula Vidović, ravnteljica Agencije za obalni linijski pomorski promet, Jadranka Fržop, ravnateljica šibenske Županijske lučke uprave, te Davor Škibola, ravnatelj spitsko-dalmatinske lučke uprave.

U raspravi je bilo riječi o postupcima dodjele koncesije za obalne linije, pri čemu je Vidović najavila kako će se pojednostaviti postupak izdavanja koncesija za linije bez obaveze javne usluge, ali je kazala kako će Hrvatska i dalje propisivati standarde više od eurospkih minimuma, kako bi se onemogućilo održavanje linija podstandardnim brodovima.

Fržop je istaknula da će dio ovlasti i poslova koji se sada dodjeljuju koncesijama biti prebačen na lučke uprave, a raspravu se uključio predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta kojeg je zanimalo hoće li se s novim zakonima riješiti problem neujednačenih naknada za privez i odvez brodova, na što mu je Perko odgovorila kako je intencija da te poslove rade lučke uprave te da cijene budu jedinstvene, ovisno o kategoriji i opemljenosti luke.

Predsjednika uprave ACI-ja, Kristijana Pavića zanimalo je hoće li se u javnim lukama otvorenim za javni promet i dalje graditi vezovi za nautičare, koji su svojevrsna nelojalna konkurencija nautičkim marinama.

Ravnateljica Fržop je odgovorila kako je udio nautičkih, komercijalnih vezova u lukama otvorenim za javni promet mali te da ne predstavlja konkurenciju marinama, već nadopunu nautičke ponude.

Jedna od tema iz prvog panela koja se protegla i u drugi, na temu brodarstva u današnjim uvjetima, bili su alternativni pogoni, u prvom redu na električnu energiju i vodik.

U drugom panelu sudjelovali su David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije, Marko Domjan iz Atlantske plovidbe te Ivan Pupovac iz Tankerske plovidbe kao predstavnici Udruge brodara Mare Nostrum, Predrag Čudina iz tvrtke Classic ship design te Mladen Merlak iz Udruge za vodik.

U ovom su panelu glavne teme bile vezane uz europske propise kojima se do 2050. godine želi postići CO2 neutralan otisak u pomorstvu, no sudionici su iznijeli niz prepreka koje stoje na tom putu.

U prvom redu to je nepostojanje komercijalno održivih tehnologija za brodove u međunarodnoj plovidbi, a čak i u obalnoj plovidbi postoji problem nedostajuće infrastrukture, poput punionica vodika ili odgovarajućih priključaka električne struje.

Dodatni je problem najavljena trgovina emisijama CO2 u brodarstvu, koja bi europske brodare, posebno one koji plove između europskih luka, mogla staviti u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju iz ostatka svijeta.

Konferencija je završena svečanom akademijom, na kojoj su dodijeljene nagrade brojnim zaslužnim pojedincima i organizacijama u pomorstvu, uz nastup klape Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj.