Čak 78 živih malih periski pronađeno je ovih dana u Poreču, nakon čega su otpremljene u pulski akvarij, gdje su aklimatizirane te će stručnjaci skrbiti za njih, izvijestili su u petak iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Istarske županije Natura Histrica.

“To je fantastična vijest jer je ove godine u cijelom Mediteranu prikupljeno manje od 10 periskica. Naše su periske otpremljene u najkraćem mogućem roku u Akvarij Pula gdje su aklimatizirane i gdje će stručnjaci do daljnjeg skrbiti za njih”, poručili su Nature Histrice.

Ličinke periski naselile su kolektore koji su postavljeni na dvije lokacije u podmorju Poreča početkom lipnja, a prikupljeni su i pregledani ovih dana.

U Jadranu se redovito najveći broj periski hvatao na kolektore na Brijunima, no ove godine na Brijunima ima tek nekoliko životinjica.

“Analizom podataka o živim odraslim jedinkama i uz malo sreće ove godine odlučili smo postaviti kolektore na području Poreča, a naša nadanja i slutnje pokazali su se ispravnima”, istaknuli su iz Nature Histrice.

Postavljanje i  vađenje kolektora nije nimalo lagan posao slijed vrlo slabe vidljivosti u moru, nakon dugotrajnih juga i tramontane, jer se na površini ne nalaze nikakve vidljive oznake.

Sjeverni Jadran jedno od prvih mjesta mogućeg oporavka periski

“Izbjegavamo postavljanje vidljivih oznaka jer se događalo da bi nam kolektori nestajali, odnosno neke osobe su ih vadile iako su na bovicama uvijek navedene informacije o uključenim institucijama i tipu istraživanja o kojem se radi. To nam se desilo s kolektorima postavljenim u uvali Škar kraj Šibenika i otoku Kaprije”, ističe biologinja Silvija Kipson.

To je najveći broj zabilježen u kolektorima koje diljem Sredozemnog mora postavljaju brojni znanstveni timovi, a i najveći broj zabilježen ikada u Jadranu. Osim živih periski, na kolektorima su prikupljene i ljušture od preko 100 uginulih periskica.

Rezultati tog vrijednog istraživanja potvrđuju da još uvijek u Jadranu ima odraslih, spolno zrelih jedinki koje su se uspjele razmnožiti u uvjetima dramatično smanjenih populacija, što je velik izazov s obzirom da do oplodnje dolazi u stupcu morske vode.

“Iako ne možemo  govoriti o početku oporavka vrste dok god ne nađemo mlade periske kako uspješno rastu, ovi rezultati bude nadu da bi sjeverni Jadran mogao biti jedno od prvih mjesta u Sredozemnom moru gdje bi moglo doći do oporavka plemenitih periski”, kaže Silvija Kipson.

Na nama je da im taj povratak maksimalno olakšamo reguliranjem aktivnosti poput sidrenja, koje može mehanički oštetiti periske ili oštećuje njihovo prirodno i omiljeno stanište, livade morskih cvjetnica, poručila je biologinja.