ZAGREB – Nakon više od desetljeća negativnih trendova u hrvatskom i svjetskom brodarstvu, u 2021. godini brodari su ponovno počeli ostvarivati dobit, no ožiljci teških godina se još uvijek vide, a više tvrtki nije izdržalo krizu i dočekalo oporavak tržišta, kaže za Hinu predsjednik Skupštine Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum Igor Budisavljević.

Ta udruga, koja okuplja brodare koji posluju u međunarodnoj, obalnoj i linijskog plovidbi, ovih dana je proslavila je 30. godišnjicu rada. Radi na održavanju i jačanju konkurentnosti hrvatskih brodara na europskom i svjetskom tržištu, poštivanju i promicanju kulture sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša te zastupa interese članica pred nadležnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj i svjetskoj razini.

“Rezultati poslovanja brodara – članica Udruge Mare Nostrum, pogotovo u međunarodnoj plovidbi, sada su uglavnom bolji, pozitivniji. Prihodi su se povećali i počinjemo bilježiti dobit”, kaže Budisavljević.

Pandemija je, po njegovim riječima, restrikcijama na kretanje i putovanja preko noći osjetno zakomplicirala poslovanje brodara – onemogućene su smjene pomoraca, dostava rezervnih dijelova potrebnih za održavanje brodova, putovanja i inspekcije brodova. U Kini su još uvijek na snazi zaštitne i preventivne mjere koje u velikoj mjeri kompliciraju poslovanje. U drugim dijelovima svijeta situacija se postupno normalizira, a pandemiju je s prvog mjesta globalnih izazova zamijenio rat u Ukrajini te posljedice trgovinskih sankcija prema Rusiji.

“Dugi niz kriznih godina na svjetskom pomorskom tržištu utjecao je na značajno povećanje broja starijih i neisplativijih brodova koji su završavali u rezalištima, a s druge strane bitno je usporio ugovaranje novih brodova u brodogradilištima. Dugi periodi karantene kojima su bili izloženi pomorci i brodovi na kojima bi se zatekli zaraženi članovi posade uzrokovali su usporavanje protočnosti trgovine i privremenu prisilnu imobilizaciju više od 16 posto svjetske flote. To je imalo za posljedicu povećanu potražnju za brodovima i brodskim prostorom, logično i na porast cijene vozarina”, kaže čelnik udruge brodara.

Pad prometa i prekid opskrbnih lanaca, po njegovim riječima, najviše su osjetili brodari u putničkom prometu i kružnim putovanjima, čemu smo svjedočili i u Hrvatskoj.

“Unatoč potrebi za implementacijom skupih preventivnih zaštitnih mjera i povećanju troškova, brodari u međunarodnom prijevozu su dočekali rast prihoda zbog povećanih cijena vozarina koje su plod visokog postotka imobilizirane flote i posljedičnog manjka brodova na tržištu. Usporavanje trgovine uzrokovalo je veću potražnju  za sirovinama i različitim proizvodima, uz porast cijena”, objašnjava Budisavljević.

Dodaje da je snažan rast cijena čelika i nemogućnost njegove pravodobne nabave usporio gradnju brodova, a u nekim slučajevima čak doveo i do otkazivanja ugovora o gradnji.

“U kombinaciji s polupraznim knjigama narudžbi, to je dodatno pojačalo potražnju za brodovima i brodskim prostorom”, ističe.

Rat u Ukrajini novi izazov nakon korone 

Geopolitičke posljedice rata u Ukrajini i trgovinske sankcije prema Rusiji također značajno utječu na poslovanje brodara.

“Mnogi dugoročni trgovinski ugovori koji su godinama bili na snazi praktično su preko noći raskinuti ili su zbog sankcija neprovedivi. Takvi ugovori pratili su poslovnu logiku i ekonomičnost, poput atraktivnih ugovornih cijena zbog velikog volumena koji se prevozi i dugoročnosti ugovora te relativno kratkih dobavnih pravaca do konačnog tržišta. Sada se sve to mijenja, poslovnu logiku i ekonomičnost kojom smo se vodili istisnula je geopolitika”, kaže Budisavljević.

Dodaje da svi tragaju za alternativnim dobavnim pravcima koji će neminovno biti skuplji.

“Ugljen iz Rusije više se neće moći uvoziti u EU, morat će stizati iz udaljenijih destinacija, primjerice iz  Južne Amerike, Južnoafričke Republike, Azije… Slična je priča i s naftom – EU je najbliža ruska nafta koja je dostupna putem infrastrukture u koju se godinama ulagalo. Sada će se zamjena morati tražiti na alternativnim tržištima poput SAD-a, Bliskog istoka, Afrike i Južne Amerike”, navodi Budisavljević.

Veliko je pitanje po njegovom mišljenju i što će biti s golemim količinama žitarica iz Ukrajine i Rusije, koje su se do sada izvozile iz crnomorskih luka, jer još nema preciznih odgovora na pitanje kako i odakle se te količine mogu nadomjestiti i po kojoj cijeni. Slično je i s mnogim drugim sirovinama.

Nedostaje kvalitetnih pomoraca

Najvećim izazovom domaćih brodara, bilo da posluju u obalnoj i linijskoj ili međunarodnoj plovidbi, smatra nedostatak kvalitetnih pomoraca.

“Ne radi se o novom problemu, on je tu već godinama, ali je u zadnje vrijeme sve izraženiji. Posebice je primjetan od ulaska Hrvatske u EU, nakon što je hrvatskim državljanima otvoreno tržište rada u drugim zemljama EU”, kaže Hinin sugovornik.

Dodaje da to nije problem koji je specifičan samo za Hrvatsku, jer je pomoraca sve manje i u drugim zemljama. Uz poteškoće zbog pandemije, brodari su se morali nositi i s prošlogodišnjim privremenim nestankom indijskih pomoraca s tržišta. To se dogodilo zbog velikih problema koje je uzrokovala delta varijanta korona virusa u Indiji te su indijski pomorci bili van tržišta više mjeseci. Budući da su indijski pomorci treći u svijetu po brojnosti, jako se osjetio njihov nedostatak.

Obvezna mobilizacija za sve muškarce u dobi od 18-60 godina praktički je preko noći ponovno promijenila uvjete poslovanja za brojne brodare koji zapošljavaju ukrajinske pomorce, ali i za sve ostale. Ukrajinski pomorci su peti, a ruski četvrti po brojnosti u svijetu, a zajedno čine gotovo 15 posto svjetskog broja pomoraca. Sve je dovelo do toga da je na svjetskoj razini prošle godine nedostajalo više od 20.000 časnika u pomorstvu. Zbog toga i na hrvatskom tržištu osjećamo snažan pritisak i potražnju za pomorcima koje strani brodari pokušavaju privući, kaže Budisavljević.

Osim manjka pomoraca, izazov za hrvatsko brodarstvo je po njegovim riječima snažan razvoj turizma koji je pomorcima ponudio konkurentnu alternativu.

Nove poslovne šanse 

Na pitanje koje se poslovne šanse otvaraju brodarima s obzirom na očekivane promjene uvozno-izvoznih ruta za naftu i plin, odgovora uz ostalo kako je uvjeren da bi domaći brodari “u slučaju složenijeg projekta koji bi potencijalno zahtijevao veće kapacitete, bili spremni udružiti se i zajednički surađivati putem, primjerice, domaćih konzorcija”.

“Možda je došlo vrijeme da, poput nekih drugih pomorskih zemalja, razmislimo o stvaranju hrvatskog pomorskog klastera u suradnji s državom, u interesu razvoja domaćeg gospodarstva i osnaživanja domaćih kompanija”, kaže Budisavljević

Na opasku da je nedavno je Jadroplov naručio izradu broda za prijevoz LNG-a, kaže kako je to lijepa vijest. “Radi se o velikom izazovu i iskoraku u potpuno novi, zahtjevniji segment poslovanja, u kojem nijedan od hrvatskih brodara još nije poslovao. Naravno da bismo voljeli vidjeti puno takvih i sličnih projekata”, ističe.

Poziva na izradu strategije hrvatskog modela obnove nacionalne trgovačke flote, koja bi uključivala povoljno financiranje takvih projekata i za brodare u međunarodnoj plovidbi, s jasnim i transparentnim kriterijima. Ocjenjuje da bi to sigurno povećalo izglede rasta broja takvih angažmana.

Budisavljević smatra da trenutačno nisu veliki ni realni izgledi da hrvatski i drugi brodari dio svojih potreba za izgradnjom ili remontom flote podmire u hrvatskim brodogradilištima.

“Praksa i programi gradnje brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima već su postojali u našoj ne tako davnoj prošlosti. Europski propisi i standardi, ali i razvoj događaja oko hrvatske brodogradnje proteklih godina ipak ne idu u prilog tome”, ocjenjuje.