Branko Šuljić: Dupini kradu, država plaća

PEXELS

povezane vijesti

Godinama se ribari žale, slušam priče mnogih sudionika u ribarskom poslovanju, bez obzira na to s kojim alatima rade. Svi se žale na dupine i štete što im je oni pričinjavaju. Pričali su mi o tome mnogi ribari, to se ponavlja u kontinuitetu. Posebno je izraženo u nekim dijelovima ribolovnog mora gdje se dupini stalno zadržavaju u velikom broju. Kradu im ribu iz mreža i pritom čine dvostruku štetu – otimaju ulove i uništavaju alate. Jedan davni slučaj dobro pamtim.

U jutarnjim satima zove me ribar izravno s mora, s broda. Nevažno je njegovo ime i lokalitet rada. Za većinu nas na kopnu rana je jutarnja ura, on je na moru u punom poslu. Diže mreže stajačice, s njima isključivo radi. Žali se, u glasu mu ljutnja i razočaranje. »Izvukao sam veći dio mreža, praktički bez korisnog ulova, mreža je puna rupa. Dupini su mi sve uništili.

Nije ovo prvi put, često se ponavlja, ali nikada kao danas. Ne znam što raditi, ja sam mali ribar, nemam veliki brod, ne mogu otploviti daleko niti raditi na otvorenom moru. Osuđen sam na ovaj akvatorij i stalnu, a neravnopravnu borbu s dupinima. Nisam jedini, slično doživljavaju ostali kolege koji ovdje rade.« Uzaludna jadikovka. Pomoći mu nisam mogao, od objave u novinama nije bilo koristi. Toga je i sam svjestan, ali se barem izjadao.

Zaštićeni morski sisavci

Čemu toliko ružnoga o dupinima, s pravom će netko primijetiti, nisu oni za ribare jedine štetočine u našem moru. Potpuno se slažem, tim više što se mnogi ribari posljednjih godina učestalo žale na puno većeg štetočinu. Povod je ovom tekstu novi Pravilnik o provedbi državne potpore u ribarstvu za štete od zaštićenih morskih sisavaca, što ga je nedavno donijelo resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a baziran je na jednoj od mnogih uredbi Europske komisije. Jasno, i na našem Zakonu o morskom ribarstvu. Sličan, dosad važeći dokument imala je naša država i ranije, od 2017. godine. Novi je kompletniji, donosi značajne novosti.

Iz naziva ne proizlazi, ali je jasno da se pod zaštićenim morskim sisavcima podrazumijevaju dupini. Zaštićeni su i ostali sisavci, ali njih u Jadranskom moru praktički nema. Stalni stanovnik našeg mora danas je jedino dobri dupin. Običan dupin i ostali kitovi povremeno se pojave, moglo bi se reći da zalutaju. Četvrta je vrsta sredozemna medvjedica, a priča o njoj znana je i onima koji nisu poznavatelji života u moru. S raznih dijelova naše obale i s otoka povremeno dolaze vijesti o viđenju tog atraktivnog sisavca, ali nemamo pouzdanih informacija da je stalno nastanjena u Jadranu, odnosno da se vratila.

Plivarica – novost

Potporu za štetu država će isplaćivati ribarima koji rade s jednostrukim i trostrukim mrežama stajačicama, pridnenim povlačnim mrežama – koćama te okružujućim mrežama plivaricama – srdelarama. Plivarice su novost, ribari koji s njima rade od ove godine imaju pravo na naknadu štete. Naknada se neće isplaćivati paušalno, nego za određene vrste lovine. Za mreže stajačice i koću to su list, oslić, bukva, trlja blatarica, lokarda, orada, muzgavac, ušata i sipa, a za mrežu plivaricu srdela i inćun. Za štetu pričinjenu u ovoj godini zahtjev se podnosi početkom sljedeće, a on mora biti dokumentiran. Sredstva potpore su bespovratna, a isplaćuju se iz državnog proračuna. U Članku 9. navedenog pravilnika stoji i odredba koja glasi: »Potpora se dodjeljuje po ribarskom plovilu, a najviši iznos potpore po plovilu može iznositi 15.000 eura.«

Izračun potpore radi se po određenom obrascu, posebnom za svaki od alata, a za mreže plivarice posebno za rad u kanalskom području, odnosno vanjskom ribolovnom moru. Za izračun se uzima u obzir količina iskrcanog ulova po vrstama te njihova prosječna cijena, sve u prethodnoj godini, što se množi određenim koeficijentom, različitim za različite alate. Također, uračunava se i fiksni dio, opet, različit za svaki od alata. Sve skupa malo složeno da bi se jednostavno objasnilo. Oni koji će tražiti novce brzo će naučiti matematiku izračuna. Jedan od uvjeta za dobivanje potpore je da »korisnik mora imati podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu Republike Hrvatske po osnovi javnih davanja.« Prevedeno, plaćen porez!

Kamenjem na dupine

Trajnu »borbu« ribara s dupinima pamtim još iz djetinjstva. Na svakom brodu koćaru, a Novalja ih je tada imala puno, bilo je nekoliko kašeta s kamenjem. Znali smo čemu služi – za tjeranje dupina! Prilikom dizanja mreža, a one su bile znatno više popunjene nego danas, često su se pojavljivali dupini. I njih je bilo puno više. Slušao sam priče starijih – na punoj mreži dupin je napravio rupu, dovoljno široku da kroz nju provuče gubicu, riba mu je sama ulazila u usta. Ribari su ih tjerali kamenjem, koliko uspješno druga je priča. Dječje uši uvijek upijaju razgovore starijih, generacije prolaze, a to se ne mijenja. Pa sam tako jednom načuo da je država stimulirala ribare, i ne samo njih, za ubijanje dupina. Za svakog su dobivali određeni novčani iznos. Potvrdu tome u odraslim godinama nisam dobio.

Mreža puna rupa

Ribari se žale na ribu! Ribarima plivaričarima koji love malu plavu ribu tuna nikada nije bila prijatelj, iako svi za nju tvrde da je najcjenjenija morska lovina. Ne u nas, nego u svijetu. Ali je oni ne smiju loviti, barem ne u nas. Istodobno, tuna je veliki potrošač ribe. Uz to, ako nije najzaštićenije, onda je jedno od najzaštićenijih živih stvorenja na kugli zemaljskoj. Neki tvrde da spada i među najugroženije, s čime se hrvatski ribari nikako neće složiti. Vjerujem, imaju mnogo istomišljenika u svijetu ali, izgleda, nitko ih ne sluša. Odnosno, ne slušaju ih oni koji donose odluke.

Priču, gotovo identičnu, od ribara – plivaričara čuo sam puno puta. Radili su, svijetlili, ali nisu lovili. Pojavile su se tune i rastjerale ribu, ni mreže nisu topili. Sa suhom mrežom uplovili su u luku. Tune ribarima pričinjavaju velike probleme, rastjeruju ribu, kidaju mreže, štete su višestruke. Kada je riba zatvorena nesmetano prolaze kroz mrežu, ništa im ne smeta. »Mreža mi je sva na velike rupe od tuna«, žalio se jedan zapovjednik po završetku mraka.

Stari i iskusan zapovjednik broda plivaričara, čovjek koji je čitav radni vijek proveo na moru, u ribolovu, svojedobno mi je objašnjavao razliku u ponašanju tuna i dupina.

– Dupini se drugačije ponašaju. Oni se ne zalijeću izravno među ribu što se skupila pod svjetlom, nego kruže oko nje. Time je stišću u manji prostor, ribarima to ponekad i odgovara. Iako, najbolje je kad nikoga nema u blizini dok radimo.