NIMALO SLUČAJAN ODABIR

Botel “Marina” ima burnu pomorsku povijest, među brodovima koji su dobivali ime po kraljevima, kraljicama, princezama, grofovima…

Danilo Prestint

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Izgrađen je davne 1936. godine kao »Kronprinsessan Ingrid« u vlasništvu kompanije iz Goteborga



Imena kraljeva, kraljica, prinčeva i princeza, grofica i grofova, lordova i knezova brodari su često svojim brodovima davali iz oportunističkih razloga: da bi lakše dobili državne subvencije ili da bi izrazili poštovanje prema nekom odličniku. Situacija bi se komplicirala kada bi neki od tih brodova s takvim imenom potonuo…


»Grof Khuen Hedervavy« je izgrađen 1911. u Low Walkeru za Pomorsko plovidbeno društvo Atlantica iz Rijeke, 1924. postaje »Atlantica«, 1933. »Velebit« za Jugoslavensku oceansku plovidbu sa Sušaka, 26. lipnja 1941. granatiran je od njemačkog rajdera »Kormoran«, zapaljen i napušten. Kasnije se nasukao na zapadnu obalu North Andaman i proglašen potpunim konstruktivnim gubitkom.


»Grof Serenyi Bela« je izgrađen 1907. godine u West Hartlepoolu za Pomorsko plovidbeno društvo Atlantica iz Rijeke. U »Danubio« mijenja ime 1934. godine, iste godine postaje »Verbormilia« i plovi pod zastavom Velike Britanije, a 6. veljače 1940. nasukao se kod Fast Castle Pointa. Proglašen je potpuni konstruktivni gubitak.




Parobrod »Grof Tizsa Istvan« izgrađen je 1904. godine u Newcastlu za Mađarsko parobrodarsko društvo Levant iz Rijeke, 10. travnja 1916. sudario se s parobrodom »Kelet«, a 30. svibnja s parobrodom »Grof Khuen Hedervary«. Dana 17. rujna 1921. engleska vlada ga dodjeljuje Italiji, 1924. mijenja ime u »Conte Stefano Tizsa«, 1933. postaje »Lodoletta« u vlasništvu tvrtke I.N.S.A. iz Genove. Šest godina kasnije kupuje ga Giovanni Gavarone iz Genove, 3. kolovoza 1940. potopljen je pri bombardiranju luke Derna u Libiji.


Parobrod »Vega« u vlasništvu Mađarske kraljevske plovidbe Adria iz Rijeke, izgrađen je kao »Lord Curzon« 1904. godine u Dumbartonu, kupljen je 1917. godine nakon internacije u Tarragoni, a vlasnik je Consorzio G. Tarabocchia & Co. iz Trsta, 1. ožujka 1919. dodijeljen je Francuskoj, 1921. vraćen, ali je vlasnik Adria S. A. di Navigazione Marittima iz Venecije, 1922. postaje »Tasso«. Od 1924. je u floti Adria S. A. di Navigazione Marittima iz Rijeke, od ožujka do srpnja 1932. je u najmu Lloyda Triestino, 1934. odlazi u rezalište u La Speziju.


Dubrovački odličnici


Putnički kruzer »Kralj Aleksandar I« u vlasništvu Dubrovačke parobrodarske plovidbe, izgrađen je 1932. godine, porinuće je bilo 26. prosinca 1931. u brodogradilištu Lithgows Ltd. u Port Glasgowu. Bio je namijenjen za krstarenje Jadranom i Sredozemljem. Pogonila su ga dva parna stroja četverostruke ekspanzije, a od 1938. je u floti Dubrovačke plovidbe. Odabirom imena dioničari su računali da će im to biti dobar ulog za nove, probitačnije poslove. Italija ga je preuzela u travnju 1941. godine. Naletio je 9. rujna 1943. na minu te je nasukan u Patrasu i izrezan 1946.


Parobrod »Princ Andrej« u vlasništvu Dubrovačke parobrodarske plovidbe, izgrađen je 1930. u Port Glasgowu. Od 1939. do 1946. plovi u konvojima za britansko Ministarstvo ratnog prometa, a onda je nacionaliziran i postaje – »Bihać« u vlasništvu Jugoslavenske slobodne plovidbe sa Sušaka, a onda Jugolinije. Decentralizacijom dodijeljen je Splošnoj plovbi iz Pirana, prodan je 1967. i postaje »Consilia«, a 15. rujna 1968. počelo je rezanje u Splitu.



Putničko-teretni parobrod »Ebro« izgrađen je 1915. u brodogradilištu Workman Clark & Co. u Belfastu za kompaniju Royal Mail Steam Packet Co., ali je odmah rekviriran te je postao »HMS Ebro« za britansku Kraljevsku mornaricu. Tijekom Prvog svjetskog rata služio je u 10th Cruiser Squadron prateći konvoje iz britanskih otoka do Sierra Leonea uz jedno putovanje New York – Čile preko Panamskog kanala. Od 1922. mijenja vlasnika – Pacific Steam Navigation Co., a 1935. postaje »Princeza Olga« za Jugoslavenski Lloyd i uglavnom plovi iz talijanskih luka za Palestinu. Prodan je 1940. godine i postaje »Serpa Pinto« u vlasništvu Companhia Colonial de Navegacao, a tijekom Drugog svjetskog rata plovi preko Atlantika prevozeći izbjeglice iz Europe. Izrezan je 16. listopada 1955. u Antwerpenu.


Parobrod »Korčula«, koji je bio u floti Atlantske plovidbe sa Sušaka, Jugoslavenske slobodne plovidbe iz Rijeke, Jugolinije i Atlantske plovidbe iz Dubrovnika, izgrađen je 1913. godine u Port Glasgowu kao »Ardgair« u vlasništvu Ard Steamers Ltd. iz Greenocka. Pet godina kasnije postao je »Manchurian Prince« u vllasništvu Prince Line Ltd. iz Newcastlea, pa 1933. »Naana« i 1935. »Lasta«, a 1946. je nacionaliziran. Izrezan je 1959. u Hong Kongu.


Parobrod »Istok«, u vlasništvu Atlantske plovidbe Ivo Račić iz Dubrovnika izgrađen je 1913. u brodogradilištu Russel & Co. u Port Glasgowu kao »Verdala«, a 1917. postaje »Mongolian Prince« u vlasništvu Prince Line Ltd. iz Newcastlea. Od 1929. do 1940. je u floti Jugoslavanskog Lloyda iz Dubrovnika, a 1940. postaje »Maycrest« u vlasništvu Crest Shipping Co. Ltd./Ivanovic & Co. iz Londona. Brod je namjerno nasukan na plažu Gooseberry 2 4. kolovoza 1944. prilikom iskrcavanja u Normandiji.


Parobrod »Trojan Prince« u vlasništvu Prince Line Ltd. izgrađen je 1918. kao »War Perch« u brodogradilištu Bartram & Sons, Sunderland/South Dock u vlasništvu The Shipping Controllera iz Londona, 1924. mijenja ime u »Hoosac« i u vlasništvu je Warren Linea iz Liverpoola, 1926. postaje »Nemanja« u vlasništvu Atlantske plovidbe Ivo Račić iz Dubrovnika, a od 1928. je u floti Jugoslavenskog Lloyda iz Dubrovnika. Dana 8. travnja 1942. je torpediran i potopljen od njemačke podmornice U-84 u plovidbi Macoris (Republica Dominicana) – luke Ujedinjenog Kraljevstva s teretom šećera.


Parobrod »Prinsessan Margareta« izgrađen je 1907. u Malmou i u vlasništvu je tvrtke AB Rederi Sverige, dvije godine kasnije prodan je u Finsku i u vlasništvu je Finska Angfartygs A/B iz Helsingforsa, 1912. prodan je u Rusiju i postaje »Velikiy Knyaz Aleksandr Mikhailovich« u vlasništvu. Russian Danube S.N. Co., 1917 ime mu je skraćeno u »Aleksandr Mikhailovich«, te evakuira bijelogardejce iz Krima prema Istanbulu i plijene ga Francuzi. Nakon raspreme kupuje ga Dubrovačka parobrodarska plovidba i daje ime »Kumanovo« sukladno politici uprave društva da prima izdašnje državne subvencije iz Beograda. Početkom rata pada u talijanske ruke i postaje »Corfu« do kapitulacije Italije, a 1944. na Malti vraćeno mu je staro ime. No, u savezničkim akcijama na Siciliji, bombardiran je i potopljen 27. prosinca 1944. godine.


Parobrod »War Hind« u vlasništvu The Shipping Controllera iz Londona izgrađen je 1918. godine u brodogradilištu Short Brothers Ltd. u Sunderlandu, 1919. postaje »Grecian Prince« u vlasništvu Prince Line Ltd., 1924. »Savannah«, 1926. »Nevesinje« u vlasništvu Atlantske plovidbe Ivo Račić, a dvije godine kasnije, 8. rujna 1928. nasukao se na Parda Point u Mageljanov prolazu u plovidbi Buenos Aires-Coronel. Odsukan je 5. studenog iste godine i nasukan u Baja Bayu, odsukan, prodan i popravljen te je zaplovio 1930. kao »Coquimbo« u vlasništvu S. A. Comercial iz Valparaisa. Dvije godine kasnije postaje »Valparaiso« u vlasništvu Cia Chilena de Nav. Interoceanica, 1935. kupuje ga Ant. Babarović iz Milne i imenuje »Princ Pavle«. Nakon rata je nacionaliziran i dat na upravljanje Jugoslavenskoj slobodnoj plovidbi, pa Jugoliniji, a 1956. dodijeljen je Jugooceaniji iz Kotora. U rezalište u Hong Kongu doplovio je 30. listopada 1959.


Putnički odličnici


Drveni motorni putnički brod male obalne plovidbe »Princ Djordje« izgrađen je 1925. godine u Aleksandriji u Egiptu. Bio je upisan u LK Kotor pod tim imenom, a u vlasništvu Srpskog brodarskog akcijskog društva Mihajlović iz Kamenara. Kasnije su mu vlasnici iz Zelenike, Brodarsko preduzeće braća Ilić i Đuro Todorović te Brodarsko transportno društvo s.o.j., a 1939. postaje »Srećko« u vlasništvu Vitomira Vlašića iz Vele Luke. Nakon nacionalizacije 1948. dodijeljen je Jadroliniji, a 1953. prepušten je Obalnoj plovidbi Rijeka koja mu daje ime »Nerezine« i pretvara u brod za prijevoz općeg tereta zašto je produljen i proširen. Nepoznate godine nalazimo ga u Općoj poljoprivrednog zadruzi Punat, 1974. u Brodarsko uslužnom poduzeću Jadran iz Kukljice, a 1986. kupuje ga Slavko Mavra iz Kukljice i pretvara u putnički brod. Plovi za brodara iz Krila…


Parobrod »Abbazia« u vlasništvu brodara Mate Švrljuga & dr. iz Rijeke izgrađen je 1884. u Trstu, od 1884. je u floti Ungaro-Croate, a 1901. postaje »Magdala« u vlasništvu Tommasa G. Fonzarija iz Trsta. Šest godina kasnije postaje »Knez« u vlasništvu F. Ivanissevicha iz Krila. Izrezan je 1913. u Kopru, a njegov parni stroj dvostruke ekspanzije ugrađen je u novi brod istog imena.


Putnički brod »Mostar« izgrađen je 1955. u Puli za riječku Jadroliniju za koju je plovio do 1966. kada je prodan u Pirej i postao »Meltemi II«, 1983. postaje »Apollo I« u vlasništvu brodara The Hellenic Mediterranean Cruises & Car Ferry Services, a 1987. kod istog vlasnika mijenja ime u »Apollon I«. Iste godine je postao »Prince Albert« u vlasništvu kompanije Arbuthnot Leasing International Ltd. iz Londona, a 1995. preupisan je kao jahta i usidren na ušću Temze kao ploveći restoran, kockarnica i konferencijsko središte. Raspremljen je 2002. u Liverpoolu, te 2005. postaje »Harmony II« preuređen u Ipswichu u ploveću izložbu namještaja. Godine 2009. bio je aktivan kao brod za krstarenje u Bristolu, a krajem rujna 2024. viđen je u Valeciji u Španjolskoj.


Najpoznatiji je feribot »Marina«, danas botel u Rijeci, koji je izgrađen davne 1936. godine kao »Kronprinsessan Ingrid« u vlasništvu kompanije Rederi A/B Goteborg-Frederikshavn Linjen iz Goteborga u brodogradilištu Frederikshavn Vaerft & Flydedok A/S u Fredrikshavnu, 1950. je produljen (63,97 na 72,2 metra); 1955. mijenja ime u »Christofer Polhem«; 1961. ugrađena je krmena rampa; 1963. postaje »Marina«; 19. kolovoza 1969. ima sudar s brodom »Lucy Essberger« nakon čega je raspremljen; 1969. kupuje ga Lošinjska plovidba; 2006. u vlasništvu tvrtke Arhipelag d.o.o. i usidren u Malom Lošinju kao ugostiteljski objekt; od 2009. je u Rijeci…


Feribot velike obalne plovidbe »Dubrovnik« izgrađen je 1979. u irskom Corku kao »Connacht« za British & Irish Steam Packet Co. Ltd. iz Dublina, a 1988. mijenja ime u »Duchesse Anne« u vlasništvu S. A. de Economie Mixte d’Equipment Navale, Saint Malo/Brittany Ferries. Jadrolinija ga kupuje 1996., prodaje 2023. kada postaje – »Prince« za A-Ships iz Pireja, a 2024. postaje »Akdeniz« i plovi pod zastavom Tanzanije.


Jadranom plove…


Trenutno Jadranom plove putnički brodovi: »Kralj Domagoj« (izgr. 1952.); »Kraljica Jelena« (2018.); »Princ Kornata« (2008.); »Princ Zadra« (1989.); »Mali princ« (2009.); »Princess Aloha« (2012.); »Princeza Diana« (2011.); »Jadranska kraljica (1998.)… te školski brod »Kraljica Jadrana« (2008.).


Doba jedara


– »Raimondo conte di Thurn« – brigantin, izgrađen 1773. u Veneciji, vl. Facchinetti iz Rovinja, 1813. izgorio


– »Blairgowrie« – bark, izgrađen 1875. u Clydebanku; 1901. »Contessa Hilda« (vl. F. Leva, M. Lošinj), izrezan u kolovozu 1909.


– »Conte di Maylath« – izgrađen 1824. u Rijeci, vl. Descovich Giovanni, Descovich Antonio, Minelli Giuseppe iz Rijeke


– »Conte Geza Szapary« – bark, izgrađen 1874., Pećine; 1904. »Massalah Bilalli«; 1918. nasukanje Boka


– »Contessa Adelma« – izgrađen 1901. u Port Glasgowu; (vl. Eredi C. cav. Gerolimich & Co., M. Lošinj); 1923. »Artemis; 15. lipnja 1932. nasukan


– »Contessa Almassy« – brigantin, izgrađen 1875. (vl. Giambatista Randich)


– »Contessa Waldstein« – izgrađen 1845. u Cresu (vl. Petranich Francesco Isidoro i Petranich Francesco Matteo iz Cresa)


– »Conte Szecheny« – bark, izgrađen 1846., Pećine, kasnije »Padre Giorgio F.«


– »Conte Coudenhoven« – brij, izgrađen 1846., Pećine; vlasnivi Mareglia Giovanni, Scopinich Giovanni Alessandro, M. Lošinj


Jugoslavenski Lloyd


Najveće parobrodarsko društvo u Kraljevini Jugoslaviji bio je Jugoslavenski Lloyd. Nastao je 1929. godine spajanjem Atlantske plovidbe Iva Račića i Jugoslavensko-amerikanske plovidbe Bože Banca. Društvo je 1930. godine kupilo luksuzni turistički parobrod »Araquaya«, izgrađen 1906. u brodogradilištu Workman Clark u Belfastu. Kasnije, 1926. godine, preuređen je u brod za kružna putovanja. Pod jugoslavenskom zastavom plovi kao »Kraljica Marija«. Bio je to najveći parobrod društva (dug 156 m, širok 18,6 m, visok deset metara) i jedini je bio namijenjen putničkomu prijevozu (365 putnika I. razreda). Na prvo dvotjedno kružno putovanje krenuo je 1931. iz Sušaka; pristao je u Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Kotoru, Krfu, Nafplionu i Pireju te u povratku ponovno u Dubrovniku, Korčuli, Hvaru i Splitu. Plovio je svake godine od ožujka do listopada s polascima svakog 2. i 16. dana u mjesecu. Imao je više salona, brodsku ambulantu, frizerski salon, knjižnicu, fotografa, bar, kavanu, bazen i 40 kupaonica… Prodan je 1940. godine francuskoj vladi i postao – »Savoie«, a potopljen je 8. studenog 1942. u Casablanci granatama s američkog broda USS Massachusetts.