Hrvatska je nautička velesila u svjetskim razmjerima, ne samo zbog ljepote obale i otoka, nego i zbog razvijenog sustava marina, a u nekim je segmentima, poput čartera i malih kruzera, popularnih turističkih jedrenjaka, vodeća u svijetu.

No i nautički sektor suočava se s globalnom krizom, uzrokovanom pandemijom Covida 19, ali i s drugim problemima, pogotovo po pitanju infratrukture. O poziciji nautike u hrvatskom turizmu, rješavanju posljedica koronakrize, kao i o mjerama potrebnim za dugoročni razvoj i još snažnije promoviranje nautičkog sektora na konferenciji koju su u marini u Ičićima zajedniči organizirali Novi list i ACI, razgovarali su Katica Hauptfeld, direktorica tvrtke Katarina line, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dejan Gluvačević, državni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Josip Bilaver te Andrija Šimić vlasnik Simmor marine-a, agencije koja dovodi većinu megajahti na Jadran.

Prošle subote 226.000 gostiju

U raspravi su sudjelovali i brojni uzvanici, a moderator konferencije bio je Mislav Togonal koji je na samom početku direktora HTZ-a Staničića upitao o konkretnim brojkama i pokazateljima u turizmu ove godine.

– Prošle subote imali smo 226 tisuća gostiju, a na današnji dan (utorak, 26. lipnja, op.a.) ih je u hrvatskoj 206 tisuća. To je dvostruko više nego tjedan dana ranije, što je vrlo važno, kako s aspekta trenda povećanja broja dolazaka, tako i samog otvaranja granica i popuštanja mjera ograničenja kretanja.

Očekujemo da će i u narednim tjednima broj rasti, kako se mjere zaštite od epidemije budu dodatno ublažavale. Ipak, pozivam sve da budemo odgovorni, jer to turisti to od nas očekuju, s obzirom na naše dosadašnje rezultate u borbi protiv pandemije.

Najviše gostiju u Hrvatskoj je trenutno iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije, što su naša tradicionalna tržišta. Razgovarao sam s mnogima od njih i malo su iznenađeni opuštenošću u provođenju mjera zaštite od koronavirusa.

Broj dolazaka je, očekivano, sve veći, ali naravno daleko od prošle godine, kada smo na iste dane imali oko 600 tisuća gostiju, odnosno tri puta više nego sada, rekao je Staničić, koji je nautiku nazvao “šlagom na torti hrvatskog turizma”.

Prepreke ulaganju u nautičkom sektoru

S općih statističkih podataka brzo se prešlo na konkretnu problematiku nautičkog sektora. Jedna od najvećih prepreka, uz posljedice krize, za ulaganja u nautičkom sektoru u Hrvatskoj mogla bi, upozoreno je, biti činjenica da većini marina koncesije istječu već za deset godina, što je prekratak rok za povrat ozbiljnih ulaganja čak i u uvjetima kada nema pandemije, a u kombinaciji s krizom mogao bi rezultirati gotovo potpunim prekidom većih ulaganja, bez kojih je nemoguć napredak cijele branše.

– Kao potpedsjednik Udruženja nautičkih marina mogu potvrditi da je riječ o ozbiljnom problemu koji priječi moguća ulaganja. Potrebne su nam nove investicije, u brojnim segmentima poslovanja, a posebno u sustav opskrbe električnom energijom koji je u velikom broju marina ograničenog kapaciteta, što nam ne omogućuje prihvat većih jahti, a upravo je to segment koji će ove godine biti najuspješniji u nautičkom sektoru.

Stoga smatram da je potrebno produženje koncesijskih ugovora, što bi koncesionarima omogućilo povrat uloženih sredstava u realnom roku, potvrdio je predsjednik uprave ACI-ja Pavić koji je govorio o konkretnim mjerama koje je ove godine poduzeo ACI ne samo na zaštiti gostiju i zaposlenika od koronavirusa, nego i brojnim poticajima za turiste, kao i mjerama pomoći za partnerske tvrtke koje pružaju usluge u ACI-jevim marinama.

Čarteraše oslobodili plaćanja naknade

– Čarteraše smo oslobodili plaćanja čarter naknade, a brojne poduzetnike koji pružaju razne usluge u našim marinama, oslobodili smo plaćanja naknada za trajanja korone. Našim gostima omogućili smo besplatne vezove u tranzitu izvan marina u kojima imaju stalni, godišnji vez.

Na vrijeme smo reagirali i poduzeli sve što smo mogli, a i dalje ćemo se prilagođavati situaciji, ovisno o ograničenjima i poduzimati potrebne korake, rekao je Pavić.

Državni tajnik Bilaver odgovorio je kako su u resornom ministarstvu svjesni tog problema.

– Jasno nam je da je u deset godina teško ili nemoguće vratiti uloženo, kad je riječ o kapitalnim investicijama. Znam da je vrijeme izbora i da je možda sada to nepopularno govoriti, ali ako nam građani daju povjerenje, znamo kako ćemo reagirati.

Produžit ćemo rok trajanja koncesija i omogućiti investitorima povrat ulaganja u modrnizaciju, rekao je Bilaver, osvrnuvši se i na slučaj zaraze koronavirusom u njegovom rodnom gradu Zadru, na Adria Touru, teniskom turniru koji organizira jedan od najvećih tenisača svih vremena, Novak Đoković.

Ne treba dizati paniku zbog korone

– Situacija je za sad relativno dobra. Za sad je četvero zaraženih, među kojima je nažalost i jedno dijete, ali za sad nema novih slučajeva, iako ćemo tek za nekoliko dana zasigurno znati koliko se osoba zarazilo.

Ne treba dizati paniku, jer u drugim gradovima imamo i veći broj zaraženih, no ti slučajevi nisu dobili toliko negativnog publiciteta. Đoković svake godine provodi odmor na Jadranu.

Izabrao je Zadar da dovede svjetske zvjijezde, da bi doveo tračak optimizma u ovim uvjetima. Mediji su izvještavali o turniru kao super promociji i događaju, a samo dan kasnije o katastrofi, rekao je državni tajnik.

– Novaka znam osobno i koliko mu je krivo što se to dogodilo. Prije početka svi smo to gledali kao super stvar, a ispalo je obrnuto. Od toga ne treba dizati paniku, eho naših medijskih objava ide po svijetu i neki razmišljaju da ne omoguće svojim građanima dolazak u Hrvatsku, nadovezao se Šimić, kao i Staničić koji je medijima zahvalio na iscrpnom izvještavanju od početka pandemije, ali smatra da se u slučaju Zadra pretjeralo.

– U fazi pandemije prati se svako slovo u našim medijima i konkurencija to prenosti. Treba prenositi istinite informacije, ali ne treba nam senzacionalizam. Od Zadra raditi katastrofe šteti i zemlji i turizmu, jer drugdje je situacija i gora pa se ne reagira tako burno, rekao je direktor HTZ-a.

Situacija s turističkim jedrenjacima

Jedan od većih problema u nautičkom sektoru u Hrvatskoj je gotovo potpuno otkazivanje dolazaka gostiju na male kruzere, turističke jedrenjake koji su jedinstveni u svijetu, a zadnjih godina doživjeli su veliki bum, kako po broju, tako i po veličini brodova i njihovoj opremljenosti i razini usluge koju nude.

– Mnogi mali brodovlasnici uložili su u te brodove sve što su imali, dignuvši kredite, založivši svoje obiteljske kuće i drugu imovinu. Sada su u situaciji da imaju problem s otplatom kredita jer gostiju nema, a banke im nisu sklone dati odgode plaćanja ili im, u najboljem slučaju, daju odgodu od šest mjeseci, iako bi realno odgoda trebala biti na barem godinu dana, do iduće sezone, upozorila je Hauptfeld, pod čijom je agencijom flota od 62 mala kruzera koji godišnje ugoste oko 45 tisuća turista, a u ovom trenutku od njih plovi tek jedan jedini.

Dodala je kako je u tom segmentu značajno povećana vrijednost brodova. Nova plovila u luksuznoj klasi u prosjeku vrijede između 3,5 i 5 milijuna eura, a problem s otplatom kredita za njihovu gradnju dodatno pogoršava to što je velik dio gostiju koji na njima plove iz zemalja poput SAD-a, Australije i Novog Zelanda te drugih udaljenih destinacija iz kojih putovanje u Hrvatsku ovog ljeta vjerjatno uopće neće biti moguće.

– Ti gosti ne mogu doći zbog rstrukcija u svojim zemljama, a prosječni gosti iz europskih zemalja nisu spremni potrošiti jednake iznose za odmor tako da je brodarima pomoć zaista potrebna. Ti ljudi su napravili čudo, stvrivši jedan postpuno novi segment turizma, kakav sada žele kopirati Grci, Španjolci i druge zemlje na Mediteranu, rekla je Hauptfeld.

Svaka kriza ujedno i nova prilika

Svaka kriza ujedno je i nova prilika, a da je ta izreka točna potvrđuje se u koronakrizi u sektoru magajahti koji, prema riječima Andrije Šimića, doslovce cvate, dijelom i zbog prelaska jahti iz zemalja teže pogođenih koronom, poput Španjolske i Italije, u hrvatski dio Jadrana.

– Ako pogledate popis dvadeset najvećih i najskupljih megahajti na svijetu, deset ih je već u Jadranu ili plove prema njemu. Žao mi je što se sve ovo događa, posebno brodara u segmentu malih kruzera, živim u Toscani i iz prve ruke sam svjedočio što se zbivalo, ali u yachtingu smo znali da će naš dio posla funkcionirati.

Nama je puno lakše nego ostalima, jer većina naših gostiju dolazi vlastitim, privatnim avionima i odlaze na brod veličine šeszedet, osamdeset ili sto metara, na kojemu imaju sve što im je potrebno i ne moraju praktički biti u kontaktu ni sa kime.

Tome pridonosi i dobra reputacija Hrvatske po pitanju epidemiološke situacije tako da je početak sezone dobar, kao i najave za ostatak. Kakve su najave, mislim da najbolje vide građani Rijeke, gdje nemamo više skoro ni metra slobodne rive za privez jahti, rekao je Šimić.

I segment megahajti, doduše, bilježi pad prometa nešto manji od dvadeset posto, ali će konačne brojke, uvjeren je, biti bolje. No i pad od 20 posto je, prema Šimićevim riječima, znanstvena fantastika za zemlje poput Italije i Španjolske gdje je taj pad oko 95 posto.

Istočni Jadran je jackpot za nautičare

Sigurnost u epidemiološkom smislu, ali i sigurnost istočne obale Jadrana općenito, kako po pitanju niske stope kriminala, tako i sigurnosne infrastrukture potrebno je iskoristiti u daljnjem brendiranju nautičkog sektoa, istaknuo je profesor Gluvačević, smatrajući kako nautika, iako dobro poznata, još nije ni blizu prepoznatljivosti masovnog turizma sunca i mora u Hrvatskoj.

– Istočni Jadran je jackpot za nautičare. Pitanje je kako to sada iskoristiti za brendiranje cijelog sektora. Imamo kvalitetan proizvod i izvrsne preduvjete, tako da trebamo jednostavno primijeniti najbolje svjetske prakse, uz izdvajanje i iskorištavanje naših posebnosti.

U prvom redu to je sigurnost, a drugo je priroda i to ne samo na moru, nego i na jezerima i rijekama, što može biti cijeli novi segment nautičkog turizma, a do sad je slabo iskorišten. Ova kriza trebala bi nam dati sliku kako ubuduće iskoristiti sve svoje potencijale, kazao je profesor.

U raspravu su se vrlo brzo uključili i sudionici, a jedno od najčešćih pitanja bilo je pitanje naplate PDV-a u marinama, na što je upozorila i Renata Marević, direktorica Marine Punat

– Riječ je o velikom problemu, zbog kojeg smo apelirali na nadležna ministarstva u nekoliko navrata. Čuli smo često riječ nautički turizam danas na ovom skupu, ali marine nisu službeno klasificirane kao turistički objekti nego luke za sport i razonodu, iako smo u nautičkom turizmu u svjetskom vrhu.

Problem PDV-a u marinama

Želim da se spomene problem PDV-a koji se u marinama za usluge plaća po stopi od 25 posto, dok ostali segmenti turizma, kao hoteli i kampovi, plaćaju 13 posto, što nas stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostatak turističkog sektora, rekla je Marević.

Na njenu je primjedbu reagirao državni tajnik Bilaver, kazavši kako je u pripremi izmjena stope PDV-a.

– Vjerujem da ćemo biti u prilici na jesen donijeti potrebne izmjene. Nadam se da do kraja godine ide zakonski prijedlog te da će iduće godine stopa PDV-a biti deset posto, rekao je Bilaver.

– Velesila smo u čarteru, ali brodovi nažalost ugalvnom ne plove, istaknuo je Luka Šangulin iz udruženja čarteraša.

– Lani je već u ovo doba zauzetost flote bila 95 posto, sad je oko 30 posto,što je odlično jer se prije kojih mjesec dana nismo ni tome nadali. Imamo otkazivanja i dalje, s tržišta iz kojih gosti ne mogu doći, ali imamo nove rezervacije iz zemalja iz kojih se u Hrvatsku može doći autom.

To što je autodestinacija za našu će zemlju biti prednost, pogotovo u nautičkom sektoru, jer su brodovi ljudima zanimljivi. Ako grupa od osam ljudi dođe u dva auta, ide na brod, s mnimalnim kontaktom s drugim ljudima, mogućnost zaraze je minimalna, što je gostima jasno i tu je velika prilika za nautički turizam u ovoj sezoni, rekao je Šangulin.

Potencijali s čarter flotom

O mogućnostima za prihvat velike čarter flote govorio je i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, i to, kako je naglasio, iz pozicije nautičara i biologa.

– Nautički turizam je veliki potencijal. Jesmo li ga iskoristili, rekao bih ne. More i pomorsko dobro najveće bogatsvo Hrvatske. Pet vlada obećavalo donošenje novog zakona o Pomorskom dobru, dakle skoro dvadeset godina nam treba da donesemo zakon o našem najvećem potencijalu.

Pitanje je i imamo li potencijala za ovoliku čarter flotu. Pogledajmo samo kako izgleda morsko dno na sidrištima, ako ovako nastavimo nećemo još dugo imati ovo bogatstvo. Treba nam adekvatna infrastruktura koju naše malo i zatvoreno more može izdržati, rekao je Obersnel.

Pitanje donošenja novog Zakona o pomorskom dobro bilo je jedno od češće spominjanih, pogotovo iz apekta zaštite mora i upravljanja resursima, ali i sporosti njegova donošenja.

– Želimo prvenstveno pripremiti kvalitetan zakonski prijedlog koji će donijeti kvalitetna rješenja za dug vremenski period. Zbog toga se može činiti da priprema dugo traje, ali želimo osigurati cjelovito i kvalitetno zakonsko rješenje svih sadašnjih poteškoća u tom sektoru, rekao je Bilaver.

Pitanje nautičke infrastrukture

Sa zakonskih rješenja prešlo se na pitanja infrastrukture, odnosno svega što u tom pogledu Hrvatskoj nedostaje. Prvi je o tome govorio Šimić, kazavši kako vezova za megajahte ima vrlo malo i u ostatku svijeta.

– Za takve jahte postoji samo 29 vezova u svijetu. Imamo klijenta koji se nikad nije uspio vezat u nijednoj luci, jer mu je jahta prevelika. Najveći je problem po marinama nedostatak jačih priključaka za struju. Situacija je generalno dobra, kazao je Šimić.

Iskustva Katice Hauptfeld po pitanju vezova za male kruzere bitno su drugačija.

– To je njaveći problem kod malih kruzera. Naši polasci iz Opatije, Splita i Dubrovnika. U Opatiji luka ista već desetljećima. U Splitu smo od sto vezova došli na pedeset. U Dubrovniku, kad dođu veliki kruzeri nas izbace daleko od grada, ispod mosta.

Ima i svijetlih primjera, poput Lošinja, Cresa, Raba, Makarske, Korčule, gdje je napravljen veliki napredak. Može se, ali treba poduzeti korake na vrijeme. Polaske iz Opatije morat ćemo prebaciti u Rijeku, gdje su stvari puno bolje organizirane, rekla je direktorica Katarina Linea, na što se nadovezao opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić, ističući kako lukama ne upravljaju gradovi, nego lučke uprave, u opatijskom slučaju pod upravom županije.

Sedam velikih projekata u PGŽ

– Treba imati gotove projekte da se može krenuti s gradnjom. Ja sam započeo megajahting prije dvadeset godina. Ministarstvo mora i ministar Butković su učinili puno, kako na projektima, tako i na pojednostavljivanju uvjeta za dolaske megajahti.

Nautika je strašan potencijal, za industriju, brodogradnju, niz drugih djelatnosti, trebamo naći načina da ih iskoristimo. Da je Opatija imala projekte, odnosno lučka uprava, ministarstvo bi ih podržalo, kao i europski fondovi. Dakle, lučke uprave se moraju pokrenuti i pripremiti projekte da bi se oni mogli realizirati, rekao je Dujmić.

Na njegove su se riječi pak nadovezali Bilaver i pročelnica za pomorstvo u Primorsko-goranskoj županiji Nada Milošević. Bilaver je istaknuo kako ministarstvo u europski fondovi trenutno financiraju sedam velikih projekata u lukama županijskog značaja u Primorsko-goranskoj županiji, ukupne vrijednosti više stotina milijuna kuna, a Milošević je govorila o brojnim pripremljenim projektima koje su izradile Županijske lučke uprave i čija je realizacija u tijeku.

Službenih zaključaka na konferenciji nije bilo, no svi su sudionici zaključili da u nautičkom sektoru ima razloga za optimizam, kao i da je riječ o jednom od najvećih potencijala u hrvatskom turizmu, ali i industriji, pomorstvu i ostalim pratećim proizvodnim i uslužnim djelatnostima.