Potvrdila studija!

Znanstveno dokazana navika zbog kojeg će vam mozak raditi brže i bolje

Sanda Milinković

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Da možete skratiti godine svoje kognitivne dobi jednostavnom dnevnom navikom, biste li?

Prema studiji o kognitivnom zdravlju , ključ za održavanje mozga mladim nije komplicirana rutina ili visokotehnološki tretman već – kretanje.


Istraživači su otkrili da svakodnevna tjelesna aktivnost, od šetnje psa do kućanskih poslova, može poboljšati brzinu kognitivne obrade, čineći da vaš mozak funkcionira kao da je četiri godine mlađi.


Tim istraživača s Penn State College of Medicine ispitivao je kratkoročne učinke svakodnevnog kretanja na kognitivne funkcije. Za razliku od prethodnih studija koje su se usredotočile na dugoročne dobrobiti, ova studija koristila je procjene u stvarnom vremenu da bi pratila kako tjelesna aktivnost utječe na rad mozga tijekom dana.


Tijekom devet dana, 204 odrasle osobe srednje dobi (40-65 godina) prijavljivale su se putem pametnog telefona šest puta dnevno, izvještavajući jesu li se bavile tjelesnom aktivnošću unutar prethodna tri i pol sata.


Zatim su dovršili dva kognitivna testa: jedan je mjerio brzinu obrade, a drugi procjenjivao radnu memoriju.


Rezultati su bili iznenađujući.



Foto: Pexels

Kognitivne prednosti kretanja


Naime, kada god su sudionici bili aktivni u satima prije prijave, njihova se brzina obrade poboljšala, pokazujući kognitivne prednosti jednake onima da su četiri godine mlađi, prenosi Mindy, Body, Green. 


Jedan od najuzbudljivijih aspekata studije je da su bile korisne i lagane i umjerene aktivnosti. Bilo da su sudionici čistili i hodali ili su se bavili vježbama većeg intenziteta poput trčanja ili brze vožnje bicikla, kognitivni poticaj ostao je dosljedan.


Studija podržava ideju da ne morate ići u teretanu i raditi intenzivne treninge da biste iskusili dobrobiti za mozak jer i mali pokreti utkani u svakodnevni život mogu doprinijeti oštrijem razmišljanju i poboljšanoj mentalnoj agilnosti.


Kognitivne prednosti kretanja vjerojatno proizlaze iz nekoliko bioloških mehanizama:


Povećanog protoka krvi: tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju, doprema kisik i hranjive tvari u mozak.


Smanjenja upala: vježbanje pomaže smanjiti upalu, koja je povezana s kognitivnim padom.


Pojačanih neurotransmitera: kretanje potiče otpuštanje dopamina i serotonina, poboljšavajući raspoloženje i fokus.


Poboljšanja neuroplastičnosti: redovita aktivnost podupire rast i povezanost moždanih stanica, jačajući kognitivnu funkciju tijekom vremena.


Iako ova studija naglašava neposredne učinke kretanja na rad mozga, druga su istraživanja pokazala da redovita tjelesna aktivnost može:


  • smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i demencije
  • poboljšati zadržavanje pamćenja
  • poboljšati fokus i donošenje odluka
  • smanjiti stres i tjeskobu koji negativno utječu na kogniciju


Foto: Pexels