Znanstvenici  koji su istraživali more kod Grendlanda došli su do jednog jako neobičnog otkrića. Naime, dok su bušili duboko u santu leda otkrili su ribu čijim venama teče svijetleći zeleni antifriz.

Mladi šareni puž (Liparis gibbus) sadržavao je najviše razine proteina protiv smrzavanja ikad zabilježene kod riba.

Kao što antifriz pomaže regulirati temperaturu motora automobila u ekstremnim uvjetima, određene vrste riba evoluirale su i imaju sličnu zaštitu, posebno one koje žive u hladnim staništima kao što su polarne vode Grenlanda.

“Proteini antifriza lijepe se na površinu manjih kristalića leda i sprječavaju ih da prerastu u velike kristale” rekao je koautor istraživanja David Gruber, znanstveni suradnik u Američkom prirodoslovnom muzeju  i ugledni profesor biologije na Gradskom sveučilištu u New Yorku.

“Ribe sa sjevernog i južnog pola samostalno su razvile ove proteine.”

Some fish glow. Some fish make their own antifreeze.

The variegated snailfish does BOTH. https://t.co/HFzjpBIQsR

— Corryn Wetzel (@CorrynWetzel) August 16, 2022

Proteini protiv smrzavanja prvi put su otkriveni u nekim antarktičkim ribama a prije gotovo 50 godina. Za razliku od određenih hladnokrvnih vrsta gmazova i insekata, ribe ne mogu preživjeti ako im se zalede tjelesne tekućine, jer to može uzrokovati stvaranje zrnaca leda unutar njihovih stanica i doslovno ih pretvoriti u sladoled.

“Činjenica da su se ovi proteini protiv smrzavanja razvili u nizu različitih i nepovezanih ribljih loza pokazuje koliko su ključni z apreživljavanje tih organizama u ektremnim staništima”  rekao je drugi koautor istraživanja John Sparks, kustos Odjela za ihtiologiju, piše LiveScience. 

“Ribe puževi proizvode proteine ​​protiv smrzavanja kao i svaki drugi protein u svom organizmu te ih zatim izlučuju u krvotok”, rekao je Gruber. “Puž je jedna od rijetkih vrsta riba koje su živjele među santama leda, u pukotinama. Bilo je iznenađujuće da tako sićušna riba može živjeti u tako ekstremno hladnom okruženju, a da se ne smrzne.”

Također je rijetkost da arktičke ribe pokazuju biofluorescenciju, što je sposobnost pretvaranja plave svjetlosti u zelenu, crvenu ili žutu svjetlost, budući da na polovima postoje dugotrajna razdoblja tame, posebno zimi.

🚨 NEW RESEARCH ALERT! For the first time, scientists have documented biofluorescence in an Arctic fish species. The study was led by Museum researchers who dived in icy waters off of Greenland, where the glowing snailfish was found.

💡🐟💡Read more: https://t.co/pSMNQ6q3DT pic.twitter.com/JjZ1aqSAvL

— American Museum of Natural History (@AMNH) March 18, 2021

Ova karakteristika obično se nalazi kod riba koje plivaju u toplijim vodama, a ovo je i prvi slučaj kako je vrsta arktičke ribe pokazala ovu prilagodbu.

Ova zapanjujuća razina proizvodnje antifriza mogla bi pomoći ovoj vrsti da se prilagodi životu u okolišu ispod nule, stoji u izjavi. Također postavlja se pitanje što će se dogoditi s puževima ako se temperature oceana povećaju kao rezultat globalnog zatopljenja.

“Zbog brzog zagrijavanja voda na Arktiku, ove vrste prilagođene hladnoj vodi također će se morati natjecati s ribama prilagođenima toplijim vodama koje mogu migrirati na sjever i preživjeti na višim geografskim širinama” rekao je Sparks.

“U budućnosti proizvodnja proteina protiv smrzavanja možda više neće predstavljati prednost u opstanku.”, zaključio je.