Žižula je kod nas najčešće zastupljena na Mediteranu, jer je otporna sušu, na visoke i niske temperature, ali većinom je zaboravljena, premda veoma ljekovita listopadna voćna vrsta. Stablo joj je vrlo dekorativno, naraste u prosjeku do 3 m visine, a može se uzgajati i kao grm. Voli sunčani položaj i plodnu zemlju.

Žižula (lat. Zizyphus jujuba) je voćka koja izgledom podsjeća na datulu, a podrijetlom je iz istočne Azije. Sadrži mnoge aktivne biljne spojeve zbog kojih ima ljekovita svojstva.

Svježi plodovi žižule okusom podsjećaju na jabuke. Sušena žižula je u mnogočemu sličnija datuljama nego drugom voću. Kako je kora zrelog voća potpuno crvena, tako je žižula poznata i kao kineska crvena datula.

Žižula dozrijeva u rujnu i listopadu. Nedugo nakon što postane potpuno crven, plod se omekša i nabora. Tek tada se može jesti.

Svježi plodovi sadrže: 40 % ugljikohidrata, 5 % proteina, 2,5 % pektina, 1,5 % organskih kiselina, smolaste tvari i vitamin C.

U tradicionalnoj kineskoj medicini plod, sjemenke i kora žižule koristili su se za liječenje anksioznosti, nesanice i za poticanje apetita i probave. Danas se smatra da žižule jačaju imunološki sustav, štite jetru, pomažu u gubitku tjelesne težine, umiruju organizam, djeluju antioksidativno i antikancerogeno.

Bioaktivni spojevi nađeni u žižuli, kao što su triterpenske kiseline i polisaharidi, mogu imati antikancerogena svojstva.

Sjeme žižule sadrži spojeve koji se zovu flavonoidi, saponini i polisaharidi.

Žižula je poznata po svojem umirujućem djelovanju, pa se koristi i kao prirodni antidepresiv, lijek za anksioznost i stres.

Kineski znanstvenici smatraju da ekstrakt žižule ima povoljan učinak na mozak, jer zaustavlja oštećenja uzrokovana oksidativnim stresom, pa bi mogao spriječiti i razvoj neuroloških bolesti.

Pire, krema, čaj ili juha od žižule se tradicionalno koriste i za poboljšanje probave. Svakodnevna konzumacija plodova može pozitivno utjecati na crijevnu floru i smanjiti izloženost crijevne sluznice toksičnom amonijaku i drugim štetnim spojevima.

Ekstrakt žižule je posebno učinkovit i siguran tretman za kronični zatvor te bolesti jetre.

Bogata antioksidansima te vitaminima C i A, žižula je idealna hrana za jačanje imuniteta. Manje od pola šalice svježih plodova žižule ispunit će vaše dnevne potrebe za vitaminom C.

Kako ima malo kalorija i mnogo proteina i vlakana, žižula je odlična grickalica za one koji pokušavaju regulirati tjelesnu težinu. No, s obzirom na to da i potiču apetit, preporučuju se i onima koji žele dobiti na težini.

Žižula je moćno voće, pa može utjecati i na trudnoću i dojenje, na kronične bolesti i interakcije s lijekovima koji se svakodnevno piju, na dijabetes, jer žižula može utjecati na smanjivanje šećera u krvi.

Žižulu je najbolje i najlakše razmnožavati vegetativno reznicama. Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu, a liče na plod omanje datule. Ova voćna vrsta je vrlo nezahtjevna za uzgoj, osim što joj dok je mlada treba prorjeđivati krošnju.