KALENDAR RADOVA

Zima još može iznenaditi: evo odakle obavezno treba ukloniti snijeg

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Samo jedan dan snijega neće nanijeti velike štete vašim biljkama, ali ako snijeg potraje više dana, treba biti pripravan ukloniti ga

Zima još nije gotova i nerijetko »ošine repom« baš pred kraj, stoga još ne treba uklanjati zaštitu od mraza, niti iznositi osjetljive biljke van. I snijega još uvijek može biti, kao dobrodošla promjena nakon vrlo kišovite zime, no i snijeg sa sobom donosi dodatne nevolje.


Lopate za snijeg tada su najbolji vrtni alat, jer treba počistiti prolaze, staze, klupe, plastenike i staklenike, živice i tko zna što još. Samo jedan dan snijega neće nanijeti velike štete vašim biljkama, ali ako snijeg potraje više dana, treba biti pripravan.


Svaki novi sloj snijega sabija prethodni sloj povećavajući njegovu težinu, pa ako još preko njega padne kiša, opterećenje koje pravi snježni pokrivač neće biti nimalo bezopasno. Predlažemo nekoliko načina kako da izađete na kraj s mogućim snijegom, koji bi u vašem vrtu mogao nanijeti velike štete.


Pokrijte korijen


Lako je reći da biljke treba prekriti zaštitnim agrofolijama, ali teško je sve to odraditi kako valja. Najveća nevolja sa snijegom je njegova težina, pogotovo na mladim ili nedavno posađenim biljkama. Njih čak i par centimetara snijega može uništiti, pogotovo ako im ogoli korijen. Utisnite ih ponovno u tlo ako je to potrebno i dodajte im još sloj komposta.


Uklonite oštećene grane


Kad prođe opasnost od snijega odsjecite oštećene grane do kraja, odnosno do zdravog izrasta. Orezivanje će potaknuti novi izrast i istodobno onemogućiti širenje oštećene vegetacije.


Otresite grane


Najčešće nevolje koje naslage snijega mogu uzrokovati su savijanje grana pod težinom snijega, slabljenje grana koje kasnije lako pucaju, ometano cvjetanje voćaka.


Očistite staklenik ili plastenik


S krova uklonite ostatke snijega uz pomoć metle, kako biste biljkama omogućili dovoljno sunca. Vanjske dijelove staklenika i plastenika očistite od opalog lišća i prašine, kako bi biljke u njima dobile dovoljno velike dnevne doze vitamina D. Težina snijega i promjene njegove temperature također mogu uzrokovati napuknuće stakla.


Učvrstite raspucale grančice


Raspucale grančice možete spasiti tako da ih slijepite kakvom ljepljivom trakom i pričvrstite na pritku dok se ponovno ne spoje u rastu. Strpljenje je ključno u procesu oporavka oštećenih biljaka, pa se nemojte razočarati ako ubrzo ne vidite rezultat svog truda.


Oprez s travnjakom


Ne gomilajte snijeg na travnjak i ne nabijajte ga hodajući po travnjaku, ne posipajte sol ili toplu vodu po njemu.


Obavezno uklonite


Debele naslage snijega obavezno treba ukloniti s nižih grana četinara, živica, nalih stabala i mlađih grmova. Snijeg također treba ukloniti s ulaza, vrtne špine, ulaza u garažu i slabijih krovova.


* Čuvajte leđa


Snijeg je bolje gurati nego ga podizati lopatom. Treba ga nagomilavati van okućnice, na mjestu gdje ćete ga moći otopiti toplom vodom. Ako lopatu za snijeg držite na 45 stupnjeva u odnosu na podlogu gurat ćete ga najviše koristeći noge, raspoređujući tako napor na cijelo tijelo, a ne samo na leđa i ramena.


Snijeg inače dobro dođe vrtu, jer čini termičku barijeru koja štiti zemlju od pretjerane hladnoće u zoni korijena. Osim toga, kada se lagano topi snijeg dubinski hidrira zemlju i održava vlagu omogućavajući odvijanje svih biokemijskih procesa u vezi s razgradnjom biljnih materija. Zemlja pod djelovanjem hladnoće i vlage dobiva mrvičastu strukturu. Snijeg nije štetan u povrtnjaku niti na cvjetnim lijehama na kojima se sade lukovice i ljetno cvijeće.