Oprez pri branju

Uputio se u berbu šafrana, otrovnu biljku zamijenio za skupocjeni začin. Jedva je preživio

Portal Novi list

Šafran / Foto Gordana Čalić Šverko

Šafran / Foto Gordana Čalić Šverko

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran

Usred sezone branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu, jednog je berača od smrti spašavao i HGSS. Popularizacija šafrana u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima, javlja Dnevnik HTV-a, no stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna.


Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.


– U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je Jadran Kapović iz HGSS za HTV-a.


U pitanju bile minute


U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.


– Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.



Zvonimir Baričević objašnjava razliku između otrovnog mrazovca (lijevo) i šafrana (desno) / Foto Screenshot Dnevnik HTV-a

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.


– To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo, kaže Zvonimir Baričević.


Smrtonosni mrazovac


Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.


– Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca, rekao je za Dnevnik HTV-a Frane Herenda, fitoaromaterapeut.


Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.


Cijeli prilog pogledajte OVDJE.