U Rijeci, ali i diljem Kvarnera ima dosta osušenih palmi, pa se građani pitaju mogu li se palme zahvaćene štetnikom spasiti i na neki način očuvati mediteranski duh Rijeke. Tužna slika osušenih palmi je i u parku ispred KBC-a Rijeka, u brojnim gradskim parkovima i javnim površinama, ali i okućnicama kuća.

Zanimljivo je da se sve palme nisu osušile, pa jedna do druge stoje osušena, ali i zdrava palma. Sve se više pojavljuju i »palmosječe« koje nude svoje usluge, objašnjavaju da sječom osušenih palmi spašavaju one zdrave. Je li to baš tako, odgovor smo potražili od Žive Furlan, magistre agronomije.

Dva štetnika

Furlan napominje da ako postoji nekoliko palmi, a šteta je primijećena samo na jednoj od njih, nije potrebno rušiti one zdrave. Nije potrebno rušiti niti tu jednu ako štete nisu procijenjene na najgore.

– Svakako ako niste sigurni u zdravlje svojih palmi, preporučujem da palme dođe pogledati stručna osoba – agronom, kako bi procijenio zdravlje palmi prije nego se odlučite za rušenje. Palme se naravno mogu liječiti, no garancija o njenom preživljavanju ovisi o stupnju zaraženosti.

Liječenje se može provoditi zalijevanjem odgovarajućim insekticidima u krunu krošnje ili injektiranjem sredstva u deblo krošnje. Praksa je pokazala da je injektiranje palmi najefektivniji način liječenja jer je to metoda direktnog umetanja sredstva u deblo, odnosno u biljne sokove.

Zamislite taj način primjene kao kada čovjek zbog dehidracije primi dozu infuzije. Efekt regeneracije puno je brži nego da smo mu dali da popije 10 litara vode odjednom. Zalijevanje insekticida u krunu krošnje također se pokazalo kao efektivna metoda, no ovu je metodu potrebno primjenjivati minimalno dva puta godišnje.

Praksa pokazuje da je zbog visokih temperatura tijekom cijele godine potrebno i češće raditi takav način primjene zaštite bilja, dok je injektiranje potrebno provoditi jednom godišnje. Ovim putem napominjem da ako primijetite simptome pojave palminog drvotoča ili crvene palmine pipe, zaštitu je potrebno provoditi svake godine, objašnjava Furlan.

Palme na Kvarneru i priobalju imaju dva štetnika, crvenu palminu pipu i palminog drvotoča. U Rijeci, te općenito na Kvarneru puno veće štete radi upravo palmin drvotoč.

– Uočimo li njegovu aktivnost oko palmi u ljetnim mjesecima, gotovo zasigurno možemo očekivati da će štete njegovog napada biti vidljive unutar nekoliko mjeseci. Štete na palmama rade ličinke palminog drvotoča koje se unutar debla razvijaju od 10 do 18 mjeseci te unutar tog razdoblja proždiru unutrašnjost debla koja im služi kao gnijezdo i hrana do vremena kada napuštaju deblo u obliku prekrasnog leptira i time započinje ponovni ciklus.

Leptir palminog drvotoča može preletjeti i do 40 kilometara tragajući za novim palmama u čije će deblo postaviti jaja, iz kojih će se razviti ličinke u novom deblu palmi i tako u krug, objašnjava Furlan.

Uvijek ima spasa

Palme zahvaćene navedenim štetnicima mogu se spasiti na vrijeme, točnije ako i dalje imaju nekoliko zelenih listova, nevažno imaju li ti listovi rupice ili ne, naglasit će Furlan.

– Sama pojava rupica na lišću najčešća je indikacija na pojavu štetnika palminog drvotoča, odnosno njegovih ličinki. Moramo znati da same deformacije na listovima ne znače palminu propast u narednih nekoliko dana ili tjedana te ju nije potrebno rezati odnosno piliti odmah prilikom uočavanja štete od navedenih nametnika.

Ona može propadati, umirati, u razdoblju od 2 do 4 godine, no važno je djelovati odgovarajućim insekticidima što prije nakon uočavanja navedenih šteta, kaže Furlan.

Postupak injektiranja traje nekoliko minuta po palmi, dok zalijevanje krune krošnje može potrajati i do desetak minuta po palmi pošto je mješavinu vode i sredstva za zaštitu bilja (insekticida) potrebno ulijevati pomalo kako bi palma mogla upiti mješavinu.

– Pošto veliku većinu insekticida nije moguće kupiti bez potvrde o završenoj izobrazbi za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida od Ministarstva poljoprivrede, apeliram da je uslugu provedbe zaštite palmi potrebno zatražiti od stručnih osoba – agronoma kako bi palme bile adekvatno liječene i tretirane.

Metoda kojom možemo pomoći palmama je da njezine listove ne režemo u toplim mjesecima, već zimi kada su temperature hladnije, a time i štetnici manje aktivni jer ih miris orezanih listova privlači te tako privlačimo njihovu pozornost, zaključuje Furlan.

Palmin drvotoč

Palmin drvotoč učestaliji je štetnik na Kvarneru od crvene palmine pipe jer na Kvarneru u dvorištima i javnim površinama prevladavaju palme žumare (visoka i niska žumara) koje palmin drvotoč preferira pa time češće napada, dok recimo feniks palme češće stradavaju od šteta crvene palmine pipe.

Štete između dva spomenuta štetnika imaju slične pojave, a neke od njih su pojava piljevine u ili blizu krošnje, pojava izbušenih listova (rupice po sredini lišća), obješeni listovi, posmeđeni odnosno osušeni listovi.