Biljke za dekoraciju balkona, prozora i terasa biramo u ovisnosti od lokacije gdje će rasti. Većina balkonskog cvijeća voli sunce, svima treba svjetlo mjesto, ali poneke više vole biti skroz u hladovini.

Jedna je od osnovnih odrednica sadnje balkonskog cvijeća na kojoj se strani svijeta nalazi balkon. Ako je on na jugu, izaberite bilje koje voli sunčevu svjetlost, a ako je okrenut prema istoku ili zapadu, bilje koje voli sjenu.

Sunčana strana

Na jakom suncu koje prži od podneva do zalaska sunca izdržat će jedino velike obožavateljice sunca. Uvjeti će biti podnošljiviji, ako je pozicija prozračna i okolina bez materijala koji se pregrijavaju.

Za sunčane pozicije odaberemo biljke kojima za bogatu cvatnju treba puno sunca kao što su razne pelargonije, petunije, gaura, mlječak, bolivijske begonije i begonije zmajeva krila, lantana, bidens, petunije, sunčane vodenice, dipladenije, verbena, tunbergije i razne margarite. Mnoge od njih privlače pčele i leptire.

Od strukturnih biljaka za atraktivnim lišćem kojima je glavna svrha dopunjavanje cvijeća na suncu odlično uspijevaju afrički smilj, srebrna dihondra, grenkuljica, lotos, batata, ipomea.

U kombinacije za sunce dodajemo i mirisne začine kao što su kadulja, timijan, origano, bazilika i lavanda. Sve aromatične – mirisne biljke osim na estetiku, pozitivno djeluju i na naša druga osjetila te istovremeno tjeraju štetnike.

LJUBITELJICE SUNCA

1. Petunija

Jedna od najpoznatijih vrsta cvijeća s obilnim cvjetovima za uređenje balkona. Ova prepoznatljiva cvjetna krasotica dolazi u mnogo oblika i boja cvijeta – bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna. Jednom tjedno prihranjujte ih tekućim gnojivom za petunije bogatim željezom.

Cvjetaju od ranog ljeta do početka jeseni te im redovno treba kidati cvjetove koji su se osušili jer im to povećava cvjetanje.

Foto: Pexels

2. Pelargonija

Pelargonija dolazi u bijeloj, žutoj, ružičastoj, crvenoj, ljubičastoj i narančastoj nijansi. Poznata je po svojoj otpornosti i nezahtjevnosti. Kako bi lijepo rasla, obvezno je uklanjanje ocvalih cvjetova i požutjelih listova kako se ne bi razvile bolesti.

Za rast joj treba sunčano stanište, ali zaštićeno od izravnog podnevnog sunca te propustan supstrat bogat hranjivima.

Foto: Pexels

3. Margareta

Višegodišnja je biljka, grmolika oblika s malim cvjetovima, ne većim od pet centimetara, bijelih latica koje omeđuju žuto središte, a rastu na vitkoj dugoj peteljci.

Margarete cvatu od lipnja do rujna, a razmnožavaju se sjemenom u proljeće ili dijeljenjem ujesen i u proljeće. Odgovara joj sunčano ili polusjenovito mjesto, obična vrtna i redovito vlažna, ali drenirana zemlja.

Foto: Pexels

Hladovina

Kao sjenu kategoriziramo prostor koji je cijeli dan praktički bez sunca ili dobije par sati jutarnjeg sunca. U sjeni najbolje uspijevaju: fuksije, gomoljne begonije, bakopa, lobelije i vodenice.

Najjednostavnije ćemo održavati nasad iz kombinacije različitih biljki s obojenim lišćem među kojima je najatraktivnija ukrasna kopriva u raznim bojama.

Zahvalne za održavanje i bogate bojama u lišću su i iresine, razne djeteline sa šarenim lišćem, bršljani i slične. Na sjenovito mjesto možemo postaviti i bilo koju drugu biljku koja voli sunce.

Razlika će biti u načinu rasta i cvatnji. Vjerojatnost je da će rast biti malo izdužena i puno manje cvijeća za razliku kako bi to bilo direktno na suncu.

Sjenovito mjesto možemo ljeti odlično iskoristiti za sobne biljke koje uživaju ako ih ljeti postavimo na otvoreno. Najbolje je da ih zajedno s loncem ukomponiramo među balkonsko bilje, ali ne zaboravimo, da i one trebaju vodu i ako ostanu u svom loncu moramo ih zalijevati posebno.

LJUBITELJICE HLADA

1. Fuksija

Uz pelargoniju i petuniju, fuksija je najčešća biljka na balkonima. Svakih 14 dana treba je dohranjivati zalijevanjem otopinom gnojiva. Cvjetići fuksije vrlo su nježni i osjetljivi, pa zato biljku u cvatu nije dobro okretati i pomicati. Fuksija se uzgaja kao lončanica, a ljeti se iznosi u vrt, na balkon ili terasu, gdje zaštićena od jakoga popodnevnog sunca cvate cijelo ljeto.

Foto: Pexels

2. Begonija

Cvjetovi su puni ili jednostavni u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Razlikujemo lisnate begonije, koje se uzgajaju zbog lijepog dekorativnog lišća, i cvjetne begonije.

Sve begonije imaju osjetljive, vodenaste listove metalnog sjaja. Begonije traže obilno zalijevanje, pri čemu treba izbjegavati prskanje lišća, a ni vlažan im zrak ne prija. Kako bi biljka opravdala svoj latinski naziv semperflorens, što znači »stalnocvatući«, potrebno ju je redovito prihranjivati.

Foto: Pexels

3. Vodenika

Ima bogato razgranatu mesnatu stabljiku i dugoljaste listove iz čijih pazušaca izbijaju gusto poredani cvjetovi. Postoji mnogo hibrida, a svi imaju sukulentne stabljike i plosnate cvjetove s po pet latica koji mogu biti u velikom rasponu boja: bijela, roza, narančasta, razne nijanse crvene, ljubičaste te prošarane.

Tijekom intenzivnog rasta (od svibnja do rujna) svakih petnaest dana prihranite je tekućim gnojivom za cvjetnice.

Foto: Pexels