Fibrilacija atrija najučestalija je srčana aritmija i jedan od pet glavnih uzroka hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj.

Ova srčana aritmija globalno postaje rastući javnozdravstveni problem od kojeg u ovom trenutku u Europi boluje 11 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će u narednih 15 godina biti čak 15 milijuna oboljelih.

Riječ je o opasnoj aritmiji koja nosi pet puta veći rizik od zatajenja srca i 2,4 puta veći rizik od moždanog udara, no zahvaljujući visokoj dostupnosti ablacije kao sofisticirane metode liječenja fibrilacije atrija, hrvatsko zdravstvo pacijentima osigurava kvalitetan život i maksimalnu prevenciju, odnosno odgodu mogućih komplikacija bolesti, istaknuto je na obilježavanju Svjetskog tjedna fibrilacije atrija u organizaciji udruge Ritam srca i Hrvatskog kardiološkog društva.

Veća ulaganja

Hrvatska je danas u europskom vrhu po učestalosti primjene ovog zahvata – u istočnom dijelu Europe na prvom je mjestu Češka sa 730 ablacija na milijun stanovnika, a na drugom Hrvatska sa 705 zahvata na milijun stanovnika. Slovenija, za usporedbu, radi manje od 600 zahvata, Mađarska 206, Latvija 126, a Slovačka samo 82.

Primjena ove metode naglo je povećana u zadnjih 10 godina, jer se do 2013. godine u nas radilo nekoliko desetaka zahvata godišnje, da bismo do 2023. došli do brojke koja prelazi 3.000 ablacija u ovoj godini.

Udio složenih ablacija, gdje samo materijal po jednom zahvatu stoji oko 5.000 eura, povećao se u ukupnom broju tih zahvata s manje od 50 posto u 2012, na čak 70 posto u 2021. godini, istaknuo je prof.dr. Šime Manola, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB Dubrava.

Porast broja ablacija omogućilo je veće ulaganje iz zdravstvenog budžeta, koji je za kompleksne ablacije u 2019. godini osigurao 2,6 milijuna eura, a ove godine dvostruko više – 5,3 milijuna eura. Time se nastoji smanjiti kardiovaskularnu smrtnost u Hrvatskoj koja svake godine odnese oko 22.000 života, a osim toga izbjeći invaliditet i prerano umirovljenje.

Liječnici imaju samo jednu zamjerku na financiranje ovog zahvata – kod nas HZZO za njega plaća 5.875 eura, što je europski prosjek, dok u Sloveniji i Poljskoj osiguravatelj isti zahvat plaća gotovo 12.000 eura. Uz realniju cijenu, u tim su državama povećali i broj i kvalitetu zahvata, ističe šef kardiologije u KB Dubrava.

Najbolja skrb

– Sinergija struke i zdravstvene administracije stvorili su uvjete da svaki pacijent kojem je to potrebno dobije najkvalitetniju i najsuvremeniju zdravstvenu skrb u kratkom vremenu, zadovoljan je Manola. Na ablacije se u našim bolnicama, naime, čeka od tri do najviše šest mjeseci, a u Sloveniji ili Švedskoj vrijeme čekanja na isti zahvat prelazi godinu dana.

Ablacija je invazivna metoda kojom se nastoji uspostaviti normalan srčani ritam i spriječiti ponovna pojava fibrilacije atrija. Posebnom kateterskom elektrodom koja se uvodi u srce, isporučuje se radiofrekventna energija na malom području srčanog mišića koji je odgovoran za nastanak nepravilnog srčanog rada, odnosno aritmije. Pacijent zahvat prolazi u budnom stanju.

– Kroz nekoliko uboda u venu se postave kateteri do srčane pretkomore, najčešće lijeve, u kojoj nastaje fibrilacija i uništava se tkivo koje izaziva aritmiju. U početku takvih zahvata tkivo se spaljivalo, onda se provodila krioterapija, a sada se koriste elektroimpulsi, nakon čega se uspostavlja normalni srčani ritam, objasnio je prof.dr. Sandro Brusich iz KBC-a Rijeka. Kako je riječ o kroničnoj bolesti, pacijent se u pravilu ne može potpuno izlječiti, ali se ovim zahvatom, ističe, dugo godina preveniraju komplikacije.

Pritajeni simptomi i dijagnostika

Simptomi fibrilacije atrija su, osim osjećaja ubrzanog rada srca, i zaduha te gubitak energije i brzo zamaranje, a kako se bolest može razvijati bez simptoma, jedna od metoda otkrivanja poremećaja može biti i tlakomjer ili pametni sat s aplikacijom za snimanje EKG-a, istaknuto je na skupu.

– Ova aritmija ne mora uzrokovati tegobe, a može dovesti do zastoja srca. Lupanje srca, umor, kratkoća daha, nelagoda u prsima, pa i gubitak svijesti, mogu biti znakovi fibrilacije atrija, objasnila je Zrinka Jurišić iz KBC-a Split. Liječniku bi se, kaže, svakako trebalo javiti u slučaju gubitka svijesti, a i u slučaju da aritmije postanu učestale, traju duže i dovode do zamaranja. Radi li se o fibrilaciji atrija ili nekoj drugoj aritmiji, dijagnosticira se običnim EKG-om.