OPATIJA – Turistička 2022. bit će godina velike borbe na turističkom tržištu, no Hrvatska je u ovim pandemijskim godinama dokazala da je sigurna destinacija i stvorila je zdrave temelje za daljni napredak.

Dalo se to zaključiti iz rasprave na konferenciji Turizam 2022. održanoj jučer u Opatiji. U raspravi o budućnosti hrvatskog turizma sudjelovali su moderatorica Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR, te panelisti Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Lidija Bagarić, izvanredna profesorica i voditeljica Katedre za marketing na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Vladimir Mozetič, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ-a i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, Ana Turčić, vlasnica krčke turističke agencije Contessa te Josip Ukalović, direktor marketinške agencije Atauctus.

Direktor HTZ-a osvrnuo se i na aktualnu turističku 2021. godinu istaknuvši da je i rujan bio gotovo na razini 2019., Hrvatska je ukupno na 78 posto noćenja iz 2019. godine.

Važnost komunikacije

S obzirom na činjenicu da u proljeće još uvijek nismo znali kakav će biti tijek događanja što se tiče pandemije i uvjeta putovanja, možemo svi skupa biti zadovoljni. Ovogodišnji turistički rezultati su posljedica dobre komunikacije i sinergije između svih dionika u turizmu s jedne strane, te s druge strane Vlade koja je nizom odluka utjecala na to da imamo turistički promet, i, naravno, nas koji smo se itekako intenzivno bavili komunikacijom i promocijom na turističkom tržištu. To su poruke i za sljedeću godinu, dakle, da ćemo morati biti vrlo, vrlo aktivni u komunikaciji u smislu informiranja tržišta što se kod nas događa, kako ćemo se pripremiti te što će biti u kontekstu daljnjih uvjeta putovanja, pri čemu posebno mislim na aviopromet koji je vrlo važan za Hrvatsku, pogotovo za njezin južni dio, ali i za Kvarner, s obzirom na strateško pozicioniranje Kvarnera kao aviodestinacije, kazao je Staničić te dodao da se u Hrvatskoj još uvijek nalazi oko 100.000 turista.

Jedan od zasigurno velikih aduta Kvarnera kao regije, ali i Hrvatske kao destinacije u budućnosti, jest zdravstveni turizam. Vladimir Mozetič kazao je da u radijusu od 500 kilometara postoji tržište od 76 milijuna stanovnika od čega je 14 milijuna starije od 65 godina. Pritom u Europi općenito oko 50 milijuna ljudi koristi zdravstvene usluge izvan vlastite države, a njih 250 milijuna bi to htjelo. Financijski gledano, na globalnoj razini je zdravstveni turizam 2019. godine imao promet od oko 45 milijardi dolara, a prošle godine 29 milijardi. No, projekcije kažu da bi prihod u tom segmentu do 2026. godine trebao skočiti na čak 134 milijarde dolara.

Lidija Bagarić kazala je da očekuje da će iduća sezona biti jako dobra, iako Svjetska zdravstvena organizacija najavljuje oporavak od epidemije tek 2023. godine. Bagarić je istaknula da je pandemija u mnogim stvarima bila pokretač promjena, prije svega većem korištenju digitalnih tehnologija.

Govoreći o promjenama koje je donijela pandemija u zdravstvenom turizmu, predsjednik kvarnerskog Klastera zdravstvenog turizma naveo je da je Kvarner 2019. godine imao oko 80.000 turista koji su stigli zbog zdravlja.

– U 2020. godini smo imali velik pad, posebno u segmentu dentalnog turizma koji je gotovo stao. No, ova godina je godina oporavka i definiranja strategije za dalje. Definirali smo koje programe želimo razvijati i nuditi, a to su preventivna personalizirana medicina, medicina životnog stila, u koju spadaju i dentalna i estetska medicina, zdrava prehrana i slično, potom rehabilitacija, i to fizička i mentalna, te aktivno i zdravo starenje, kazao je Mozetič te dodao da su članice Klastera dosad razvile čak 26 post COVID-programa.

Deficitarni kadar

Da su u pandemiji vile i kuće za odmor bile vrlo tražene, i to zbog sigurnosti, potvrdila je Ana Turčić. Istaknula je da se radi o ozbiljnom segmentu smještaja koji ima trend rasta. Ukazala je i na činjenicu da nedostaje voditelja vila i kuća za odmor, pozdravljajući uvođenje ove edukacije na Visokoj školi PAR, ali i općenito na veliki problem nedostatka kadrova.

– Imamo puno mladih i sposobnih ljudi i moramo svi skupa više raditi na tome da oni ostanu tu i budu naš kadar, a ne kadar neke druge turističke zemlje. Već idućeg tjedna na Sajam poslova u Zagreb, austrijska gospodarska komora dovest će tridesetak ozbiljnih austrijskih turističkih tvrtki koje su u potrazi za kadrovima. Iz iskustva znam dosta ljudi koji bi išli raditi van, ali ne bi odselili za stalno. Dakle, radili bi ljetnu sezonu kod nas, a zimsku vani, pa ne bi bilo loše vidjeti, primjerice, i s Austrijancima da se organizira takav dvojni sajam poslova. Mi smo uspostavili vezu s jednim austrijskim hotelom kako bismo pokušali uspostaviti takvu suradnju. Naglasak je na tome da zadržimo kadar ovdje, da ponudimo makar takvu sinergiju, umjesto da gledamo odljev kvalitetnog kadra van. Drugi rade na privlačenju kadrova i nisu senzibilizirani na to kako će nama nedostajati kvalitetnih ljudi, o tome moramo sami voditi računa, kazala je Turčić. Josip Ukalović je naveo da su u pandemiji i brojni mali iznajmljivači, agencije i drugi postali prisutni online, a mnogi krenuli i u izradu vlastite web-stranice i digitalno oglašavanje.

Definirati standarde turističkih mjesta

Pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju, što je posljedično dovelo do toga da su se otvorili i neki novi tržišni segmenti kao što su digitalni nomadi. Hrvatska je među prvima prilagodila svoj zakonodavni okvir kako bi se olakšao boravak digitalnih nomada u našoj zemlji. U Hrvatskoj ih trenutno boravi oko 200, a u svijetu ih ima oko 17 milijuna, što znači da potencijala za rast itekako ima, istaknuto je na konferenciji. Ana Turčić je rekla da je još prije desetak godina u jednoj kući za odmor imala grupu IT stručnjaka iz Hamburga koji su ovdje boravili duže vrijeme.

– Oni su nam dali točne upute, primjerice, u koje doba dana ih spremačica ne može smetati i slično. U to vrijeme mi nije bilo jasno kako mogu raditi na daljinu, no to je danas postao standard. Međutim, ono na čemu, uz ostalo, moramo raditi jest infrastruktura. Dobar dio malih mjesta na Krku još uvijek nema optički kabel. To je samo jedan od primjera i bilo bi dobro da se i kao putokaz lokalnim vlastima, i ostalima, možda definiraju neki okviri što turističko mjesto mora zadovoljavati kako bi bilo turističko, nešto slično kao kategorizacija kod smještajnih objekata, iako neobvezujuće, kazala je Turčić.