Iz Europske koalicije onkoloških bolesnika (ECPC) ukazali su na nejednakosti u ranom otkrivanju raka diljem Europe, navodeći primjer kako je petogodišnje preživljenje nakon onkološkog liječenja u istočnoeuropskim državama 52% za razliku od zapadnoeuropskih u kojima je taj postotak 63%, dakle na Zapadu pacijenti imaju gotovo 10% veću šansu.

U CEE regiji neke inovativne terapije se čekaju i preko 1000 dana u odnosu na zapadne države EU, odazivi na nacionalne programe su niski, a smrtnost za nekoliko sijela raka je viša kod istočnih država EU.

Brojni pokazatelji očigledno ukazuju na velike razlike u prevenciji raka i onkološkoj skrbi između država članica, ali i unutar njih samih. Te se nejednakosti očituju u dostupnosti preventivnih programa, stopama ranog otkrivanja raka, dijagnozi, dostupnosti inovativnim lijekovima i suvremenim metodama liječenja, preživljenju te mjerama za poboljšanje kvalitete života onkolokih bolesnika i preživjelih od raka. Kako su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i EU Povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides više puta istaknule, Europski plan protiv raka jasno ističe da su te nejednakosti među državama neprihvatljive u Europskoj zdravstvenoj uniji koja nastoji zaštititi sve te da u Europskoj uniji ne bi smjeli postojati pacijenti s rakom „prvog reda“ i „drugog reda“…“

Uzevši u obzir da mnoge države u Srednjoj i Istočnoj Europi imaju podjednake probleme kao i Hrvatska, u suorganizaciji Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Health Hub-a (prvog regionalnog think tanka za zdravstvo), organiziran je međunarodni High Level Policy Forum „Addressing Cancer Injustice in CEE Countries“ na temu nejednakosti i nepravde u dostupnosti svim razinama onkološke skrbi u odnosu na zapadne države koje imaju bolju statistiku i ishode liječenja, uz predlaganje novih rješenja i strategija za budućnost, predstavljanje najboljih praksi i mogućnosti iskorštavanja europskih fondova za smanjenje nejednakosti u prevenciji i liječenju raka s naglaskom na dostupnost inovacijama.

Ovaj Forum organiziran je povodom Europskog plana borbe protiv raka, programa Next Generation EU, hrvatskog Nacionalnog strateškog okvira protiv raka te Nacionalnog programa probira i ranog otkrivanja raka pluća. Partneri Foruma su respektabilne organizacije: European Cancer Organisation, European Cancer Patient Coalition, Centre for Innovation in Medicine InoMed, EFPIA (European Federation of Pharmaceutical Industry and Association, Central European Collaborative Oncology Group (CECOG), uz podršku hrvatskog predstavništva Europske komisije i Europskog parlamenta.

Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš je prilikom otvaranja Foruma istaknuo:

„Suorganizacijom ovog važnog High Level Policy Foruma na temu nejednakosti u onkološkoj skrbi za države Srednje i Istočne Europe, želimo poslati snažnu poruku zajedništva i Europe koja raste, povezuje, okuplja, štiti svoje građane, Europa koja je asertivna i otvorena prema susjedstvu i globalno. Upravo su ovi postulati bili temeljni stupovi povijesnog hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i zato se ova konferencija danas i organizira na mjestu odakle je krenula, u ne tako idealnim uvjetima pandemije, konkretna europska akcija za borbu protiv raka! I zato smo danas ovdje, te smo ponosni biti regionalni lider u ovakvom zdravstveno-političkom narativu, uz mnogobrojne respektabilne partnere, od Europske komisije i Parlamenta, do brojnih udruženja civilnog društva i onkoloških pacijenata, kako bismo i mi dali svoj obol misiji zdrave, stvarne, osnažene i digitalne Europe u kojoj građani ne umiru od raka.“

„Danas smo željeli poslati tri snažne poruke. 1) Ono što ne mjerimo, ne možemo niti popraviti ili napraviti- dakle učinkovita onkološka skrb mora se prilagoditi podatkovnoj revoluciji i digitalnoj transformaciji koja prati ishode i učinkovitost intervencija, od prevencije do liječenja. 2) Inovacije nemaju smisla ukoliko im pacijenti nemaju dostupnost- u doba revolucionarnih otkrića koji mijenjaju tijek raka nepravedno je imati velike razlike „u iščekivanju“ takvih inovacija među državama od 100-1000 dana. Onkološkim bolesnicima svaki dan je važan, neovisno gdje žive u Europi. 3) Nijedan dionik zdravstvenog sustava ne treba biti usamljeni otok- važno je kroz ovakva događanja biti proaktivni dionik europskog zdravstveno-političkog ekosustava; Hrvatska istovremeno može puno toga kvalitetnoga i pokazati EU (poput eKartona i screening programa za rak pluća), ali i usvajati dobre europske primjere“, istaknula je Anita Galić iz Health Hub-a.

Na ovom Forumu više puta je istaknuta potreba izmjene najboljih praksi diljem država EU, a upravo je Hrvatska u duhu novih smjernica EU za rano otkrivanje raka predstavila svoj Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća koji provode već dvije godine i istinska su inspiracija ostalim državama članicama.

„Ovo je prvi nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća (op. najvećeg europskog „raka ubojice“) na području Europske unije. Do sada je CT-om niske doze zračenja snimljeno više od 10 000 snimaka visokorizičnih osoba te je maligna bolest potvrđena u njih 104. Ono po čemu se Hrvatski Nacionalni program izdvaja je potpuna digitalizacija i implementacija umjetne inteligencije u očitavanju CT snimki te vodeća uloga liječnika obiteljske medicine u probiru, naručivanju i praćenju sudionika Programa.

Na međunarodnoj Konferenciji „Screening for Lung Cancer“ koja se održala u rujnu ove godine u New Yorku (SAD), Hrvatski nacionalni program izdvojen je kao primjer uspješnog screening programa ne samo po dizajnu već i po rezultatima!“, istaknule su dr. Kristina Krpina i dr. Ivana Kuhtić iz tima akademika Miroslava Samaržije koji je idejni začetnik Programa uz podršku Ministarstva zdravstva.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica je povodom ovog Foruma komentirala hrvatski screening program raka pluća: „Europska komisija pozdravlja hrvatsku inicijativu i pozdravlja inovativni duh. Ovakva razmjena najboljih praksi među državama članicama pomoći će u borbi protiv raka u EU-u!“

Pritom ne smijemo zaboraviti na Hrvatsku kao neprepoznatu globalnu kolijevku zdravstvene pismenosti, još od doba Andrije Štampara, kako je istaknula prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, naglašavajući zdravstveno prosvjećivanje kao važan čimbenik u smanjenju nejednakosti i poboljšanju ishoda.

Na Forumu je eurozastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol prezentirao kako iskoristiti potencijal europskih fondova za smanjenje nejednakosti u onkološkoj skrbi, a uz brojne stručnjake i sudionike Foruma svoj doprinos dali su i Ognian Zlatev (voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj), direktor European Cancer Organisation Mike Morrissey, voditeljica EU politika pri European Cancer Patient Coalition Adela Maghear, prof. dr. sc. Jeliazko Arabadjiev (Bugarska) iz Mission Board for Cancer Mission Europske komisije, Ivana Cattaneo (voditeljica EFPIA Oncology platforme), Marius Geanta (Rumunjska) iz InoMed-a i platforme ReThink Health. vrhunski hrvatski kliničari prof. dr. sc. Stjepko Pleština, prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, prof. dr. sc. Marko Jakopović i doc. dr. sc. Fadi Almahariq, predstavnik pacijenata prof. Ivica Belina te stručnjaci na području data-intelligence-a u zdravstvu Igor Lerman, dr. sc. Damir Ivanković i Ana Sofia Carvalho.

Na kraju je ministar Beroš zaključio: „Osnažujemo prevenciju, reformskim mjerama i preventivnim zdravstvenim pregledima borit ćemo se protiv nezaraznih kroničnih bolesti među kojima je i rak. I to radimo ukorak s Europom koja je iznjedrila inicijative Healthier Together za borbu protiv nezaraznih kroničnih bolesti i EU Plan protiv raka.

Kao što smo pozvali i tijekom predstavljanja reforme, želim i danas prenijeti glasnu poruku i poziv na akciju svima onima koji mogu dati doprinos zdravijoj sutrašnjici – važno je okupljati, a ne izazivati podjele, važno je inspirirati i učiti od najboljih kako bismo svi jednako napredovali, važno je iskoristiti potencijal europske vizije i europske obitelji kako bismo imali zdraviju budućnost EU, važno je investirati u zdravstveno prosvjećivanje kako bismo imali građane koji se odazivaju na preventivne preglede i spasili svoje živote na vrijeme, važno je u duhu tehnološkog razvoja integrirati na vrijeme digitalna rješenja koja iskorištavaju na pametan način podatke u interesu što boljih ishoda liječenja i važno je iznositi probleme s kojima se suočava čak i EU (u smislu loše zdravstvene statistike), ali i za njih ponuditi konstruktivna rješenja!“