Iako je britanska Agencija za regulaciju lijekova i zdravstvenih proizvoda (MHRA) proteklog tjedna odobrila lekanemab, lijek u kojem mnogi vide novu nadu u liječenju Alzheimerove bolesti jer usporava kognitivni i funkcionalni pad za gotovo trideset posto, nova terapija zasad neće biti dostupna u ostatku Europe, pa tako ni u Hrvatskoj. Naime, Europska agencija za lijekove (EMA) još je u srpnju odbila dati odobrenje za novi lijek, upozoravajući na njegove ozbiljne nuspojave, ali i visoku cijenu.

Patološki procesi

Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka doc. dr. Vladimira Vuletić smatra da je pravi put u slučaju primjene ovog lijeka kod bolesnika s Alzheimerovom bolešću individualna procjena i praćenje svakog pacijenta, a kad je riječ o cijeni, dolaskom novih, sličnih lijekova, padat će i njihova cijena.

– Lekanemab su antitijela protiv molekule beta-amiloida koja se smatra glavnim pokretačem svih neuropatoloških promjena kod Alzheimera tako da se djeluje prvi put na patološke procese Alzheimerove bolesti.

Naime, beta-amiloid je normalni fiziološki protein u mozgu, ali se u Alzheimerovoj bolesti nakuplja u većim količinama, stvarajući tako biološko smeće koje mozak ne može dovoljno brzo izbaciti. Samim tim, to je prvi lijek koji je pokazao usporavanje Alzheimerove bolesti kada ga se primjeni u ranoj fazi.

Riječ je o usporavanju kognitivnog i funkcionalnog pada za oko 27 posto tijekom godinu i pol dana, što je nakon dugo vremena nova nada oboljelima od ove progresivne bolesti, ali i članovima njihovih obitelji.

Lijek bi se primarno trebao davati osobama u jako ranoj fazi poremećaja memorije ili s takozvanim blagim oblicima kognitivnih poteškoća i kod pacijenata koji nemaju velike komorbiditete ili sklonost krvarenjima.

Danas imamo metode otkrivanja Alzheimerove bolesti u ranoj fazi u likvoru, PET amiloidom i slično, ali se čeka širu kliničku primjenu biomarkera iz seruma koji će prepoznati bolest u vrlo ranoj fazi. Veliki je problem rano prepoznavanje i dijagnosticiranje, pa se nadam da će se ovim otkrićima i to uspjeti, kaže Vuletić koja procjenjuje da će oko 20 posto oboljelih od Alzheimerove bolesti biti kandidati za terapiju lekanemabom.

Novi se lijek daje kao intravenska infuzija svaka dva tjedna u trajanju od oko jednog sata za svaku infuziju.

Lijek se primjenjuje u educiranim, organiziranim, opremljenim i iskusnim centrima za kognitivne probleme. Kontraindikacije za primjenu ove terapije su pojačana sklonost krvarenjima, nasljednost nekih proteina rizika kao što je APOE, kao više bolesti koje utječu na svakodnevni život pacijenta.

Kako upozorava Vuletić, bolesnici koji su uzimali lekanemab s antikoagulansom samim ili u kombinaciji s antitrombocitnim lijekovima ili pak aspirinom, imali su veću incidenciju intracerebralnog krvarenja. Oprez je potreban i kod davanja antikoagulansa ili trombolitika, poput tkivnog aktivatora plazminogena pacijentima koji se već liječe lekanemabom.

Prijavljene nuspojave

Lekanemab je, osim u Velikoj Britaniji, odobren još u Americi, Japanu, Kini, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Izraelu, ali ne i u Europskoj uniji.

– EMA smatra da uočeni učinak lekanemaba o odgađanju kognitivnog pada ne uravnotežuje rizik od ozbiljnih nuspojava povezan s lijekom, odnosno nije dovoljno velik da prevagne nad rizicima povezanim s lijekom. Stoga je u srpnju ove godine preporučeno odbijanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet u EU-u. Tu svakako i cijena igra ulogu.

Najčešće prijavljene nuspojave bile su reakcije povezane s infuzijom, slikovne abnormalnosti povezane s amiloidom (ARIA) i glavobolja.

Najvažniji sigurnosni problem je relativno česta pojava ARIA-e, vidljive na MR-u mozga, koja uključuje oticanje i potencijal krvarenja u mozgu. Iako je većina slučajeva ARIA-e u glavnoj studiji bila asimptomatska i nije bila ozbiljna, neki su pacijenti imali ozbiljne događaje, uključujući velika krvarenja u mozgu za koje je potrebna hospitalizacija.

Rizik od ARIA-e izraženiji je kod ljudi koji imaju određeni oblik gena za protein apolipoprotein E nazvan ApoE4.

Rizik je najveći kod ljudi s dvije kopije gena ApoE4, za koje se zna da su u opasnosti od razvoja Alzheimerove bolesti i stoga bi vjerojatno mogli biti podobni za liječenje lijekom.

Svakako će se voditi računa o svim tim rizicima koji su poznati nama koji radimo s takvim bolesnicima i procjenjivati svakog pacijenta individualno, kao i predvidjeti redovno praćenje pacijenata s MR-om, a svakako i klinički.

Prema informacijama kolega koji rade u zemljama u kojima je lijek odobren, to se tako već i radi. Znači opet se radi o educiranju svih zainteresiranih sudionika, pacijenata, njegovatelja, članova obitelji i zdravstvenih djelatnika o rizicima, nuspojavama i kako najsigurnije primijeniti lijek, na što obratiti pažnju te pripremiti centre za to te tako probati prevenirati loše događaje, ističe Vuletić.

Skup lijek

Proizvođač lijeka, japanska kompanija Eisai, prema njezinim je riječima, zatražila ponovo ispitivanje odluke EMA-e iz srpnja ove godine.

– Mi smo dio EU-a i podliježemo istim zakonima i odlukama. Lijek je skup. Za sada je cijena 30.000 dolara za godinu dana liječenja. Cijena će sigurno ići dolje kada dođu ostali slični lijekovi.

U Americi je u srpnju ove godine odobreno i treće beta-amiloidno protutijelo donanemab firme Eli Lilly koje ima još bolje rezultate, tako da se ipak nadamo da će se cijene ovih lijekova početi smanjivati, smatra predstojnica riječke Klinike za neurologiju podsjećajući kako Hrvatska još nema registar oboljelih od Alzheimerove bolesti pa procjene broja ljudi koji žive s ovom teškom bolesti variraju od 70.000 oboljelih do 100.000 oboljelih.

Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka doc. dr. Vladimira Vuletić

Pritom, Vuletić naglašava kako je broj oboljelih lako izračunati jer prema epidemiološkim studijama, oko dva posto populacije ima demenciju, a 1,1 posto Alzheimerovu bolest.

– Procjenjuje se da u Europi već sedam milijuna ljudi živi s Alzheimerovom bolešću. S obzirom na brzo starenje stanovništva, predviđa se da će taj broj porasti na nevjerojatnih 14 milijuna do 2030. godine. Broj bolesnika je izuzetno važan za planiranje skrbi za praćenje pacijenata i za praćenje efikasnosti liječenja. U Hrvatskoj imamo dostupna dva antidementiva, iako ih u mnogim zemljama ima barem četiri. Inhibitori kolinesteraze- donepezil imamo, a rivastigmin je bio dostupan, ali više nije.

Galantamin nemamo, a imamo memantin, antagonist N-metil-D-aspartata (NMDA).

Liječenje simptoma Alzheimerove bolesti danas ima za cilj pomoći pružiti ljudima utjehu, dostojanstvo i neovisnost tijekom duljeg vremenskog razdoblja te također pomoći njihovim skrbnicima. Nažalost, najveće je opterećenje na obiteljima oboljelih, a ovi lijekovi mogu pomoći u smanjenju ili kontroli nekih kognitivnih simptoma i simptoma ponašanja.

Bihevioralni simptomi Alzheimerove bolesti poput nesanica, lutanja, uznemirenosti, tjeskoba, agresije, nemira i depresija zahtijevaju razne psihijatrijske lijekove poput antidepresiva, neuroleptika i slično

. Osim aktivne farmakološke terapije danas se educira o mogućoj prevenciji demencija djelujući na faktore rizika: nisko obrazovanje, visoki tlak, debljina, gubitak sluha, depresija, dijabetes, pušenje, socijalna izolacija, niska fizička aktivnost, zaključuje Vuletić.

Najveći stručnjaci ponovo stižu u Rijeku na Forum neurodegenerativnih bolesti

U Rijeci već osmi put organiziramo Forum neurodegenerativnih bolesti gdje dolaze najveći stručnjaci iz ovog područja. I ove godine, pored ostalih stručnjaka, predavač će biti tvorac amiloidne hipoteze Sir John Hardy iz Instituta za neurologiju pri University College London, koji će održati predavanje o antiamiloidnoj terapiji kao prvoj koja djeluje na sam mehanizam nastanka bolesti.

Tu je i njegova kolegica Catherine Mummery iz iste ustanove, koja je radila većinu tih studija, kao i Nenad Bogdanović iz Stockholma.

Svi će oni govoriti o novim terapijskim mogućnostima što znači da opet u Rijeci možemo čuti najveće istraživače iz ovog područja te najnovije znanstvene spoznaje i prva klinička iskustva s novim lijekovima za Alzheimerovu bolest, ističe predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka doc. dr. Vladimira Vuletić.