Diljem svijeta brojni ljudi i dalje muku muče s covidom, točnije s posljedicama koje je bolest ostavila na njihovo zdravlje.

Termin post-Covid počeo se koristiti vrlo brzo nakon što je pandemija koronavirusa zahvatila svijet kada su se liječnici suočili s pacijentima koji nakon preboljenja se više nisu “vratili na staro” te su se javljali s raznolikim simptomima poput bolova u mišićima, kostima, zaduhama, palpitacijama, tzv. brain-foga odnosno kognitvnih problema i slično.

Spekuliralo se da se radi o nekakvom imunološkom problemu, stanju u kojem naš imunološki sustav i nakon što nas obrani od virusa ostane “upaljen” i počne raditi probleme što se znalo događati i u slučajevima drugih infekcija.

Kako javlja NY Times, nova studija, objavljena u uglednom časopisu Cell, upućuje da bi problem, ili barem dio problema, mogao biti u serotoninu.

Konkretno, razine serotonina kod dijela pacijenata se nikada nisu vratile na razinu prije infekcije.

Istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji sugeriraju da je smanjenje serotonina potaknuto ostacima virusa koji se zadržavaju u crijevima. Kažu da bi smanjeni serotonin mogao posebno objasniti probleme s pamćenjem i neke neurološke i kognitivne simptome dugog Covida.

Autori su rekli da bi njihovo istraživanje moglo ujediniti mnoge glavne teorije o tome što uzrokuje dugi Covid: dugotrajne ostatke virusa, upale, povećano zgrušavanje krvi i disfunkciju autonomnog živčanog sustava.

“Sve te različite hipoteze mogle bi biti povezane preko serotonina”, rekao je Christoph Thaiss, s Medicinskog fakulteta Perelman na Sveučilištu Pennsylvania.

“Kao drugo, čak i ako ne iskuse svi poteškoće u putu serotonina, barem bi podskupina mogla reagirati na terapije koje aktiviraju ovaj put”, rekao je.

“Ovo je izvrsna studija koja identificira niže razine cirkulirajućeg serotonina kao mehanizam za dugi Covid”, rekla je Akiko Iwasaki, imunologinja sa Sveučilišta Yale.

Njezin tim i kolege s Icahn School of Medicine na Mount Sinai nedavno su objavili studiju koja je identificirala druge biološke promjene povezane s nekim slučajevima dugotrajnog Covida, uključujući razine hormona kortizola.

Istraživači su analizirali krv 58 pacijenata koji su dugo bolovali od Covida između tri i 22 mjeseca od infekcije. Ti su rezultati uspoređeni s analizom krvi 30 osoba bez simptoma nakon Covida i 60 pacijenata koji su bili u ranoj, akutnoj fazi infekcije koronavirusom.

Maayan Levy, glavni autor i asistent profesora mikrobiologije na Medicinskom fakultetu Perelman, rekao je da su razine serotonina i drugih metabolita promijenjene odmah nakon infekcije koronavirusom, nešto što se također događa odmah nakon drugih virusnih infekcija.

Ali kod ljudi s dugim Covidom, serotonin je bio jedina značajna molekula koja se nije oporavila na razine prije infekcije.

Tim je analizirao uzorke stolice nekih pacijenata koji su dugo bolovali od Covida i otkrili da sadrže preostale virusne čestice. Stavljajući nalaze na pacijentima zajedno s istraživanjem na miševima i minijaturnim modelima ljudskih crijeva, gdje se proizvodi većina serotonina, tim je identificirao put koji bi mogao biti temelj nekih slučajeva dugotrajnog Covida.

Evo ideje: virusni ostaci potiču imunološki sustav da proizvodi proteine ​​koji se bore protiv infekcija zvane interferoni. Interferoni uzrokuju upalu koja smanjuje sposobnost tijela da apsorbira triptofan, aminokiselinu koja pomaže u proizvodnji serotonina u crijevima. Krvni ugrušci koji se mogu stvoriti nakon infekcije koronavirusom mogu oslabiti sposobnost tijela da cirkulira serotonin.

“Pokazali su da jedan-dva-tri udarca na put serotonina zatim dovodi do disfunkcije vagalnog živca i oštećenja pamćenja”, rekao je dr. Iwasaki.

Postoje upozorenja. Studija nije bila velika pa je nalaze potrebno potvrditi drugim istraživanjima. Sudionici u nekim drugim dugim Covid studijama, u kojima su neki pacijenti imali blaže simptome, nisu uvijek pokazali smanjeni serotonin, rezultat za koji je dr. Levy rekao da bi mogao ukazivati ​​na to da se gubitak dogodio samo kod ljudi čiji dugi Covid uključuje više ozbiljnih simptoma.

Znanstvenici žele pronaći biomarkere za dugi Covid — biološke promjene koje se mogu mjeriti kako bi pomogle u dijagnosticiranju stanja. Dr. Thaiss je rekao da nova studija ukazuje na tri: prisutnost virusnih ostataka u stolici, nizak serotonin i visoke razine interferona.

Većina stručnjaka vjeruje da neće postojati jedan biomarker za to stanje, već da će se pojaviti nekoliko pokazatelja koji bi mogli varirati, ovisno o vrsti simptoma i drugim čimbenicima.

Postoji ogromna potreba za učinkovitim načinima liječenja dugotrajnog Covida, a klinička ispitivanja nekoliko tretmana su u tijeku. Dr. Levy i dr. Thaiss rekli su da će započeti kliničko ispitivanje za testiranje fluoksetina, selektivnog inhibitora ponovne pohrane serotonina koji se često prodaje kao Prozac, a možda i triptofana.

“Ako nadoknadimo serotonin ili spriječimo degradaciju serotonina, možda možemo vratiti neke od vagalnih signala i poboljšati pamćenje i kogniciju i tako dalje”, rekao je dr. Levy.

Osiromašeni serotonin remeti sustav vagusnog živca, koji prenosi signale između tijela i mozga, rekli su istraživači.

Serotonin igra ulogu u kratkoročnom pamćenju, a istraživači su predložili da bi smanjeni serotonin mogao dovesti do problema s pamćenjem i drugih kognitivnih problema s kojima se susreću mnogi ljudi s dugotrajnim Covidom.