Čovjek je odvajkada tragao za eliksirom mladosti i dugovječnosti, a kroz stremljenja za zdravljem i ljepotom, dovijao se različitim načinima. No, zanemarimo li »magijske« rituale i »čudotvorne« pomade, u evolucijskom napretku ipak je dogurao do dugovječnijeg i kvalitetnijeg života. Produljenju životnog vijeka doprinijela je naravno medicina i znanost, odnosno uvođenje opće zdravstvene zaštitite, cijepljenja, te drugih postignuća u načinu liječenja, osobito pacijenata koji su doživjeli moždani i srčani udar.

Zdravlje i ljepota idu ruku pod ruku, pa samo zdrav čovjek može biti i lijep. Naravno da genetika igra važnu ulogu, no na pitanje može li se na nju utjecati, znanost kaže – da. Prehrana, tjelovježba i nadomjesna hormonska terapija mogu uvelike produljiti i poboljšati kvalitetu života.

Pomlađivanje hormonima

Iako u povojima, sve je značajnija hormonska anti-aging terapija, grana medicine koja će se u budućnosti, čini se, sve više razvijati. Radi se o pomlađivanju hormonima, odnosno o hormonalnoj rejuvenacijskoj terapiji koja se provodi u specijaliziranim ustanovama gdje se najprije obavljaju detaljne pretrage svih hormona, krvna slika i sve potrebno za određivanje cjelokupnog stanja organizma.

Uz pomoć TRT (testosteron replacement therapy) usklađuju se razine hormona podižući testosteron čime se usporava starenje i pomlađuje tijelo. Testosteron tijelu vraća snagu i i vitalnost, jača tonus mišića, podiže libido te revitalizira spolni sustav. Kod žena usklađuju se i hormoni progesterona i estrogena, a ukupan doživljaj je povratak snage i energije. Važnu ulogu ima i hormon rasta kojeg proizvodi hipofiza, koji s godinama počinje opadati, a rezultat se očituje u u smanjenju mišićne i koštane mase. Dodavanje hormona rasta u starijoj dobi doprinosi revitalizaciji cijelog organizma, pa brži metabolizam utječe na zdraviji i ljepši izgled, od zaglađenije i napetije kože, smanjenja bora do poboljšane mišićne mase.

Zasad najpoznatija dva centra koja se bave anti aging hormonskom nadomjesnom terapijom su Cenegenics u SAD-u i europski centar Antiaging institut dr. Hertogha u Belgiji.

Hormoni se balansiraju na različite načine: zdravom prehranom, relaksacijom, fizičkom aktivnošću, ali ponekad to nije dosta, pa treba uzimati i nadomjesnu terapiju. Znanstvenici tvrde kako je hormonska terapija u pravim dozama i kod pravih kandidata povoljna.

Motivacijski intervju

Jedan od pobornika antiaging terapije je i dr. Mario Zambelli, priznati estetski kirurg koji više od desetak godina i sam prakticira i koristi sve platforme antiaginga, a zanimanje je počelo sasvim slučajno.

– Pred 10-tak godina naišao sam na članak u Timeu u kojem je bio intervju s dr. Lifeom. Dojmilo me se lice 70-godišnjaka koji ima savršeno isklesano tijelo 30-godišnjaka sa šesticama i bicepsima. U tom intervju, govorio je kako je i sam imao problema sa zdravljem dok nije promijenio stil života, prekomjernu tjelesnu težinu, veliki trbuh, ginekomastiju, dijabetes, visok tlak. Spomenimo samo kako muškarci koji imaju preko 110 centimetara u opsegu trbuha, visok tlak i šećernu bolest, imaju metabolički sindrom, što znači da im se skraćuje životni vijek. Konačno i pandemija COVID -19 napada ljude sa slabijim imunološkim statusom. Stariji ljudi u dobroj kondiciji i balansiranim imunološkim statusom puno su otporniji na infekciju, zaključuje Zambelli.

Kaže kako je i sam morao promijeniti svoj dotadašnji stil života.

– Intervju je bio dobar motivator da i sam promijenim neke dotadašnje navike. Važno je doživjeti stariju dob u potpunoj fizičkoj i mentalnoj kondiciji. Intervencijom na licu i tijelu plastičnom kirurgijom moguće je popraviti izgled i prevariti malo prirodu, ali ne možemo nikakvom operacijom usporiti proces biološkog starenja – napominje Zambelli.

Mario Zambelli / NL arhiva

Individualan pristup

Osim nadomjesne hormonske terapije, potrebno je i raditi na sebi i svom tijelu. Tjelovježba je vrlo važna za održavanje tjelesne kondicije i mišićne mase koja se rapidno gubi, objašnjava Zambelli koji i sam redovito posjećuje teretanu.

– Ukoliko se netko bavi tjelovježbom kojom održava mišićnu masu, održava se i viša razina testosterona. Muškarci s prirođenim niskim testosteronom češće obolijevaju i od karcinoma prostate. Također, imaju i slabiji libido. Kod žena pad testosterona u drugoj životnoj dobi prati pad mišićne mase, osteoporozu, gubi se elasticitet kože, a može doći i do smanjenja libida – objašnjava Zambelli.

Posljednjih dvadesetak godina bavi se isključivo estetskom kirurgijom, te je često u poziciji da pacijentima savjetuje tjelovježbu i adekvatnu prehranu kako bi učinkovitost bila još povoljnija.

– Ono što kirurgija ne može riješiti jest starenje i istrošenost našeg unutarnjeg motora. Svakom pacijentu pristupam drugačije, većini preporučujem promjenu stila života, zdravu prehranu, tjelovježbu, ako je moguće s osobnim trenerom. Pacijenti su jako zadovoljni kad se uz obavljeni zahvat pomlađivanja spoje ta tri elementa: prehrana, tjelovježba i nadomjesna hormonska terapija. Kako nisam stručnjak za hormonsku terapiju, svoje pacijente šaljem kod dr. Hertogha koji ima i online konzultaciju. Prethodno je potrebno napraviti krvne nalaze koje koji se i poštom mogu poslati u belgijski institut, kaže.

Negativan predznak

Ipak, kako je u svim granama medicine linija dobrobiti i manipulacije vrlo tanka, hormonska terapija zbog neadekvatnih primjera pojedinaca trpi negativan predznak, upozorava dr. Zambelli.

Mario i Sanja Zambelli s belgijskim doktorom Thierryjem Hertogheom

– Važno je spomenuti i negativne primjere hormonske terapije kod mladih ljudi koji se bave bodybuildingom. Anabolički hormoni testosteron i hormon rasta su zabranjeni u upotrebi kod mladih ljudi jer mogu izazvati štetne pa i smrtonosne posljedice. Također, su zabranjeni u sportu. U cilju što boljih rezultata uzimaju se velike doze u ciklusima koje mogu imati niz negativnih nuspojava kao i mogućim smrtnim ishodima. Zbog svega toga, mnogi ljudi imaju strah upravo od hormonske nadomjesne terapije koja se propisuje kao antiaging. Kao primjer tome navodi se karcinom prostate. Činjenica jest da ljudi koji dobiju rak prostate često imaju nizak testosteron u krvi, a visoki estrogen koji može pospješiti rast karcinoma. Isto je i sa spornim hormonom rasta, koji se ne smije uzimati ukoliko netko boluje od karcinoma jer će karcinom rasti isto kao i zdravo tkivo, odnosno još brže jer izaziva bujanje svih tkiva. Dakle potreban je precizan screening: kod žena je važno prije terapije napraviti test na karcinom ovarija, a kod muškarca na karcinom prostate. Kod nas je ukupno mali odaziv prema ovakvom pristupu, ali u svijetu, primjerice u Americi nadomjesnu terapiju koriste gotovo svi liječnici. Osim toga ne zaboravimo kako je eros voditelj svega, ukupne ljudske kreacije. Cijela umjetnost i sva ljudska kreacija počiva na erosu, a on dolazi iz hormona – dakle bez balansiranih hormona nema erosa! – zaključuje Zambelli.

Jeffry S. Life: The Life Plan Diet

Još jedna zabluda

Kad govorimo o hormonima spomenimo i zanimljivu znanstvenu studiju koju nam je izložio dr. Dražen Postružnik, ugledni ginekolog i nezavisni klinički konzultant s dugogodišnjim iskustvom na poljima kontracepcije, neplodnosti i menopauze koji objašnjava važnost hormonalne nadomjesne terapije kod žena.

Dražen Postružnik

– Kad govorimo o dugovječnosti moramo spomenuti kako je ona vezana uz čitav dugi niz čimbenika, te da ima jaku genetsku komponentu. Način života, prehrana, klima, zagađenost zraka i vode, socijalni status, fizički napor, prateće bolesti itd, nedvojbeno sudjeluju u procesu starenja i definirat će dugovječnost, pozitivno ili negativno. Faktori na koje možemo utjecati izvana – prehrana, način života, modifikacija napora, stresa i kontrola unosa i trošenja energije, odnosno kalorija – spadaju među one koje svatko može svojevoljno kontrolirati.

Čimbenici koji su dio unutrašnjih procesa u organizmu, poglavito u metabolizmu, oduvijek su u žiži istraživača na tom području, objašnjava Postružnik.

Naglašava kako su steroidni hormoni nazočni u svakom fiziološkom procesu u ljudskom organizmu zbog čega se upravo na tom području najviše očekuje.

– Spolni hormoni – estrogen kod žena i testosteron kod muškaraca – igraju vodeću ulogu. Ti su hormoni odgovorni za niz fizioloških akcija u tijelu. Potpora koju daju raznim procesima u organizmu nedvojbena je i nezamjenjiva. Logično je očekivati da kad bismo fiziološki pad hormona odgovarajuće nadomjestili, da bismo zaustavili ili značajnije usporili proces starenja i slabljenja stanica i tkiva, pa tako dakle pozitivno doprinijeli i dugovječnosti. Ipak, to je naravno predobro da bi bilo istinito. Prirodni proces starenja je multifaktorijalan, a kad bismo uspjeli baš sve elemente poduprijeti, popraviti ili zamijeniti, ostaje još ona druga strana, receptori koji reagiraju na hormonske »naredbe« i koji su dio stanice koja i sama stari i postaje sve slabija i manje reaktivna. Ipak, iskustvo nam jasno govori da žene koje u svojem životu imaju dulje estrogen, dulje i – to je posebno važno – bolje, kvalitetnije žive. Sve nas to upućuje na blagotvorno djelovanje estrogena. Naravno, niti u čemu nije dobro pretjerivati, pa tako ni s uzimanjem estrogena, posebno s apliciranom dozom. Ona mora biti primjerena individualnim potrebama. Neprikladna doza estrogena, pogotovo viša nego što je potrebna određenoj osobi, može izazvati neželjene nuspojave, zaključuje Postružnik.

Važnost kemije

Preporuka ginekologa u cilju produljenja kvalitetnijeg životnog vijeka u žene preporuča HNL (hormonsko nadomjesno liječenje) svim ženama u menopauzi, a kritike da estrogen uzrokuje rak, prema znanstvenim istraživanjima neosnovane su i krive. Istina je samo da ako negdje u tijelu karcinom već postoji, ili se neovisno o estrogenu pojavi, tumor nešto brže raste pod utjecajem estrogena, koji je prirodni anabolik. Ako su svi sustavi u organizmu u redu, nema razloga za ne uzimati NHL što Postružnik dodatno potkrijepljuje znanstvenim saznanjima.

– Dva su vrlo jaka razloga za propisati HNL – jedan je kardiovaskularni sustav, a drugi osteoporoza. Žene prije menopauze imaju tri puta manju incidenciju kardiovaskularnih oboljenja nego muškarci, a u prvih 3-4 godine postmenopauze stignu ih i prestignu. Bez estrogena kosti brzo gube svoju konzistenciju i gustoću, tako da nakon 5 godina postmenopauze žene izgube do 50 posto koštane mase. Nisu samo kosti i srce meta degeneracije uslijed manjka estrogena. Zglobovi, koža, dlakavost, opća fizička spremnost, smetnje probave, genitalna atrofija, smanjeni libido, češće upale rodnice, anorgazmija, inkontinencija, smetnje pamćenja, deprimiranost, nesanice, opći tjelesni i duševni umor…. Sve je to povezano s nedostatkom estrogena, pogotovo što vrijeme odmiče. Naravno, doza estrogena mora biti izračunata, adekvatna. HNL treba individualizirati. To je uloga nadležnog liječnika. Konačno, spomenimo i rezultate. Dugotrajno uzimanje hormonskih preparata nudi određeno smanjenje mortaliteta u starijih ispitanica. Svi podaci govore kako je kemija u ljudskom organizmu itekako važna, ali i donekle nadomjestiva. Konačni rezultat ipak je povoljan, jer produljenje zdravog života uvjet je je koji je neizostavan s dolaskom zrelih godina, zaključuje.

Molekularna razina

I baš kao što navodi Postružnik, u procesu pomlađivanja važan receptor je stanica, odnosno koliko je stanica spremna primati daljnja »naređenja«.

Gordan Lauc, ugledni molekularni biolog, osnivač tvrtke Genos, objašnjava kako je starenje koncept kojeg se teško može razumjeti na molekularnoj razini. U svom zajedničkom radu s kolegama dr. Lauc došao je do zanimljivih saznanja.

Gordan Lauc / Foto TOMISLAV MILETIC/PIXSELL

– Moj kolega, profesor David Sinclair s Harvarda tvrdi da starenje možemo smatrati kroničnom bolesti koju je moguće kontrolirati i u određenoj mjeri i liječiti. Za to su jako važni pouzdani biljezi biološke dobi pomoću kojih je moguće utvrditi idu li molekularni procesi starenja brže ili sporije u odnosu na našu kalendarsku dob. Tu se najčešće primjenjuju dvije vrste biomarkera: metilacijski sat kojeg je razvio profesor Steve Horvath s UCLA-a, te GlycanAge kojeg smo razvili u Genosu. Testovi biološke dobi omogućavaju da rano otkrijemo idu li neki molekularni procesi u krivom smjeru, što nam daje mogućnost preventivnog djelovanje prije no što dođe do razvoja bolesti. Iako smo u zapadnom svijetu naučili ići doktoru tek kada se razbolimo, tj. kada nam neki organski sustav prestane funkcionirati, molekularne promjene koji dovode do bolesti vidljive su i godinama prije toga. Iako nam test biološke dobi ne može reći što točno u svom životu možemo promijeniti, on nam može pomoći da vidimo imaju li promjene koje poduzimamo odgovarajući učinak – objašnjava Lauc.

Biološka dob

Navodi vlastiti primjer.

– Moja osobna biološka dob prema GlycanAge testu je jako loša i već godinama pokušavam različite stvari kako bih je popravio. Nažalost, otkrio sam da kod mene pomaže samo skidanje viška kilograma, dok povećana fizička aktivnost, više spavanja ili manje stresa nisu pokazali značajnije učinke.

I baš kao i prethodnici i Lauc spominje utjecaj estrogena na glikane, navodeći američku studiju i aktualnu suradnju s londonskim kolegama vezano uz najnovije istraživanje.

– Kod žena je jedan od važnih faktora i estrogen i u jednoj velikoj studiji u Americi pokazali smo da promjene do kojih dolazi u menopauzi rezultiraju promjenama glikana koje se povezuju s višom biološkom dobi. U suradnji s tvrtkom GlycanAge iz Londona upravo pripremamo jedno veliko istraživanje o utjecaju hormonske terapije, kako bismo vidjeli je li to moguće izbjeći uzimanjem hormonskih nadomjestaka, najavljuje Lauc.