Drugi dan konferencije Women’s Weekend započeo je panelom “Štedi, voli, (pametno) troši” na kojem su guverner Hrvatske Narodne Banke Boris Vujčić, Eva Horvat, Dina Lijić i Dora Koretić ukazivali na važnost financijske pismenosti žena kao ključnim faktorom za postizanje osobne neovisnosti.

Izjavljeno da je žene počinju štedjeti u prosjeku sa 40 godina što nije dovoljno rano te da je financijska pismenost ujedno i preduvjet financijske neovisnosti zbog čega treba biti zastupljena u najranijoj dobi.

Guverner Vujčić je objašnjavao kako ostvariti financijsku neovisnost kroz ulaganja kazavši da je glavna uloga HNB-a zaštita potrošača i štednji.

Na panelu “Podrška od malih nogu – Odgoj djevojaka i dječaka na Balkanu”, Bruno Šimleša i Milica Stevanović s moderatoricom Idom Prester razgovarali su o razlici u odgoju i očekivanjima između djevojčica i dječaka.

Doznali smo tako iskustvo djevojčice koja je sa svega tri godine došla uplakana iz vrtića jer su je starije djevojčice zadirkivale zbog debljine.

“Uopće nije problem ‘šlauf’ već kada te netko zbog njega posramljuje. Svaku osobu trebaju definirati riječi i djela, a ne tijela”, kazao je Šimleša.

Potom je uslijedila alarmantna informacija da nikada veći broj djevojčica od osam i devet godina nije dolazio u bolnice zbog poremećaja u prehrani izazvanih sadržajem na društvenim mrežama.

Srednji prst

Kroz raspravu se zaključilo i da “balkanski način odgoja” nije mit već surova stvarnost u kojoj se djevojčicama od malih nogu brani da budu bijesne jer to nije karakteristika dobro odgojene djevojke dok se dječacima brani plakanje jer “muškarci ne pokazuju emocije”.

Stevanović je dodala da rijetko koji muškarac na Balkanu zna prikazati ranjivost kao snagu zbog čega im je lakše ne dozvoliti sinovima da plaču jer se s time jednostavno neće znati nositi.

Šimleša je dobacio da svim takvim “pećinarima” koji nameću toksične norme za dječake i djevojčice jednostavno treba – pokazati srednji prst.

Foto: Mateo Levak

Tuga ima tisuću lica

Emotivne priče na panelu “Ono kad te život složi” ispričale su Tina Biloglav i Nina Grilc, razgovarajući o izazovnim životnim situacijama koje su, kako je moderatorica Marija Mažar napomenula, “ženski podnijele na nogama”.

Grilc je ispričala da joj je život promijenio 23. studeni, dan u kojem je izgubila supruga .”Bio je ljubav mog života, a preminuo je dok smo čekali treće dijete”, ispričala je objasnivši da je snagu za nastavljanjem života pronašla u svojoj djeci kojoj je morala pokazati da može dalje.

Biloglav je partnera izgubila u srpnju prošle godine, kazavši da je toga dana osjetila jednu vrstu olakšanja zbog toga što je njezin Marko postao slobodan od boli.

“Prvih mjesec dana me ‘pucao’ adrenalin pa sam išla s djevojčicama na ljetovanje. Htjela sam da u miru prođu tranziciju i proces žalovanja pa smo čitavo vrijeme razgovarali o njemu jer je vrlo važno da se što više priča o njemu”, kazala je Biloglav dodavši da je žalovanje proces te da tuga nema mjernu jedinicu jer ima tisuću lica.

“Ponekad te uhvati potpuno nespremnog, ali naučila sam kako izaći iz te rupe u koju upadneš i to je dio procesa”, zaključila je dodavši da želi nastavljati pružati podršku svima koji prolaze kroz takve situacije.

Foto: Mateo Levak

Interes građana

“One pomiču planine” panel je na kojem su sudjelovale novinarke Danka Derifaj, Mojmira Pastorčić i Žaklina Tatalović, govoreći o tome kako se nose sa svakodnevnim izazovima, kritikama i tužbama te što ih motivira da nastave dalje.

“Sve što je problem građana Srbije i moj je problem. U Srbiji stanje nikada nije bilo gore jer posljednjih deset godina imamo privatnu državu. Kada institucije ne postoje, a policija se ne oglašava, netko mora reagirati”, kazala je Tatalović.

Derifaj je objasnila da je njezin odnosno posao novinara, baviti se interesom javnosti, upirati u centre moći i tražiti odgovorne da pruže objašnjenja.

“Nekad budem umorna, ali ne mogu odustati jer se dogode situacije koje ti daju motivaciju za dalje. Svatko od nas treba doprinijeti društvu u kojem živimo zbog nas i naše djece”, kazala je.

Pastorčić je kazala da joj je glavna motivacija to što želi da situacije postane bolja te da mašta o danu kada će se Hrvatska pozicionirati na listama s državama koje su bolje, a ne da “konstantno budemo nazadni u svakom aspektu”.

Zaključak novinarki je da se u bavljenju ovim poslom jednostavno odmah u startu treba pomiriti s time da će vas ljudi mrziti, vrijeđati i reći da ste “tamo neka ženska koja galami”, ali da interes javnosti pobjeđuje.

Foto: Mateo Levak

Građanski odgoj

Može li građanski odgoj pomoći u osvješćivanju građana i u kojoj mjeri, diskutiralo se na panelu “Građanski odgoj kao glas ravnopravnosti”.

Lana Golob pojasnila je da je u gradu Rijeci građanski odgoj kao predmet uveden u škole 2016., te istaknula da se taj potez pokazao iznimno uspješnim, istaknuvši da je to “prava škola za život”.

Na panelu je sudjelovala i najmlađa panelistica konferencije, Saša Lena Grozdanov, koja je iz prve ruke podijelila iskustvo važnosti građanskog odgoja u školama, slušajući ga u dva navrata.

“U osnovnoj školi učili smo kako biti aktivni građani, sudjelovati u društvu i biti tolerantniji dok smo u srednjoj učili kako riješiti neke probleme”, nadodala je.

Golob je istaknula da se uz građanski odgoj često povezuju određene miskoncepcije, no ponosno je kazala da na provođenje istog u gradu Rijeci nije bilo primjedbi od strane građana već samo pozitivni komentari te da je model kojeg provodi Rijeka bio uzor mnogim drugim gradovima koji su ga implementirali.

Foto: Mateo Levak

Zašto se ne piše o ženskom uspjehu?

Konferenciju Women’s Weekend zatvorio je panel “Mom, I am a rich (wo)man”, parafrazirani citat pjevačice Cher koja je na pitanje svoje majke o tome kada će se udati za bogatog čovjeka, odgovorila da je ona bogati čovjek.

Panelistice su bile Maja Šuput i Nevena Rendeli Vejzović koja je kazala da je veliki problem u društvu to što se netko usudio napraviti nešto.

“Nailazila sam na predrasude kao žena koja nešto pokušava napraviti jer je sve u redu dok si voditeljica ili pjevačica, ali kada se kreneš miješati u poduzetništvo, onda ste postavljaju brojna pitanja”, kazala je Rendeli.

Šuput se osvrnula na nepristojnost mnogih da “zaviruju u tuđe novčanike”, objasnivši da iznosi koji se često vežu uz njezino ime i nastupe nisu točni što je nervira.

“Neugodno je gledati u tuđi novčanik jer to stvara nelagodu u društvu. Postoje ljudi koji rade za manje i više, a taj nesrazmjer je strašan. Osobno sam zaradila svaki euro kojeg imam, za njega sam umrla i ponovno se rodila, zaradivši ga svojim radom, znojem i stresom”, kazala je.

Osvrnula se i na natpise kojima se čudi uspješnosti žena.

“Zašto se ne piše o ženskom uspjehu? Ali ne, njima je čudno da je jedna poblajhana žena sa cicom uspjela nešto zaraditi svojim rukama. Jednako sam normalna kao svaki uspješni muškarac”, zakucala je Maja Šuput.

Foto: Mateo Levak

Ženske grudi su takve zbog funkcionalnosti, a ne da bi privukle muškarce

Scenom iz filma “Alien” u kojoj Elizabeth Shaw trči prema operacijskom stolu zbog izvođenja hitnog carskog reza, a dobiva odgovor da je “stol prilagođen samo muškim pacijentima”, započelo je predavanje američke znanstvenice i spisateljice Cat Bohannon, autorice bestselera “EVE: Kako je žensko tijelo upravljalo 200 milijuna godina ljudske revolucije”, o razvijanju ženskog tijela kroz povijest i kako se to odražava u današnjem društvu.

Filmsku scenu je odabrala uz komentar da se unatoč planiranoj svemirskoj misiji na koju su se utrošili milijuni, oprema prilagodila samo muškarcima, a ne ženama.

Njezina glavna tema je desetljeće istraživanja i provođenja znanstvenih istraživanja na muškarcima, a tek se sada svijet suočava s posljedicama takvih odluka.

Mnogo lijekova nije nikada testirano na ženama, kao niti čitav niz drugih fenomena. Na panelu je primjerom dojenja i anatomije ženskih grudi objasnila da je žensko tijelo ima oblik kakav ima zbog funkcionalnih razloga, a ne da bi privuklo muškarce.

Foto: Ivor Mažar za Women’s Weekend

Svaka od nas odabire život za sebe

“Na panelu Majčinstvo 2.0” dr. sc. Milica Czerny Urban odgovorila je na “slavno” pitanje – karijera i(li) obitelj?

“Mislim da je moguće imati oboje, ali uvijek ćeš putovati s utegom i malim grčem u želucu da negdje zapravo nisi napravila sve što si htjela i mogla. Pisala sam doktorat sa dvoje male djece i za to sam si sama kriva (smijeh).

Naime, s djecom se istovremeno dogodi dvojaka stvar: s jedne strane počneš više cijeniti sebe jer cijeniš svoju djecu i kad se baviš nečim drugim što voliš na nekom drugom polju i ne baviš se svojom djecom, trudiš se da to bude kvalitetno i uspješno.

S druge strane, ne postoji način kako da žena koja je majka i koja ispunjava svoju ulogu majke može biti na istoj poziciji kao muškarac u karijeri.

Zadatak svake od nas je da odaberemo kako ćemo živjeti život za sebe i da se međusobno podržavamo. Majčinstvo je najteža, ali najljepša stvar na svijetu”, zaključila je.

Foto: Mateo Levak