Navikli smo neke poslove i zadatke doživljavati zamornijima od drugih na fizičkoj razini poput rada u polju ili na gradilištima koji se smatraju iscrpljujućima od sjedilačkih tipova poslova, poput onog koji se obavlja u uredu.

Ne pitamo se često o psihičkom opterećenju posla, u smislu povećanog stresa, tjeskobe i prije svega propadanja sive tvari.

Mentalni je rad, baš kao i fizički/ručni rad, iscrpljujući i štetan za naše zdravlje pa čak i provođenje mnogo sati sjedeći, angažirani u aktivnostima koje zahtijevaju veliku koncentraciju, čini nas iscrpljenima na kraju dana.

Nedavno istraživanje koje je proveo tim francuskih istraživača istraživalo je razloge zašto se na kraju posla koji je zahtijevao koncentraciju i mentalni napor osjećamo iscrpljeno i umorno baš kao nakon intenzivnog fizičkog rada.

Naš mozak, za razliku od računala, nije “dizajniran” za neprestano donošenje važnih odluka ili za bavljenje aktivnostima koje zahtijevaju veliku koncentraciju.

Što je temelj tog ograničenja?

Kako bi to otkrili, istraživači su koristili spektroskopiju magnetske rezonancije (MRS) kako bi analizirali kemijske reakcije koje se odvijaju u ljudskom mozgu tijekom radnog dana.

Istraživanje je provedeno na dvije skupine ljudi, koje su obavljale dvije različite vrste zadataka: prva grupa se bavila kognitivno jednostavnijim zadacima, dok je druga imala visoku koncentraciju tijekom dana.

Sudionici koji su se bavili aktivnostima visoke koncentracije iskusili su jasne znakove umora, glavobolje i smanjenog širenja zjenica nakon nekoliko sati intenzivnog mentalnog rada.

Magnetska rezonancija također je istaknula prisutnost, u sinapsama prefrontalnog korteksa mozga, visokih razina glutamata – neurotransmitera koji, u ogromnim količinama, može oštetiti moždane stanice.

Upravo bi nas umor i prisutnost glutamata u prefrontalnom dijelu mozga guralo prema manje zahtjevnim, a odmah isplativijim aktivnostima – poput jedenja visokokaloričnih međuobroka, provođenja vremena na društvenim mrežama ili aktivnosti koje omogućuju da možete postići rezultate uz malo truda.

Postoji li rješenje za ovo?

Kao i obično, ne biste trebali ignorirati signale vašeg tijela već bi se trebali prepustiti da vas vode kako biste zaštitili svoje mentalno i fizičko zdravlje.

Ako osjećate jak umor i primijetite da više niste potpuno koncentrirani na posao, izbjegavajte nastavak rada iz inercije i umjesto toga dopustite si zdrav odmor.

Prema istraživačima, višak glutamata u našem mozgu rješava se snom.

Izbjegavajte si davati “pauze” u kojima se posvećujete aktivnostima koje vam trenutno jamče navalu dopamina, ali koje vas udaljavaju od onoga što radite, a da vam ne jamče zdrav odmor.

Stoga izbjegavajte uzimanje mobitela u ruke i otvaranje aplikacija društvenih mreža, kao i odlazak u potragu za “utješnom” hranom za koju se vrlo često pokaže da je bogata šećerima i masnoćama.