Društvene smo životinje i potrebni su nam odnosi s drugima kako bismo živjeli punim i zadovoljavajućim životom.

No nije rijetkost da među ljudima dolazi do nesporazuma, do rasprava i svađa, da se ne može pronaći rješenje problema koje će zadovoljiti sve.

Što se radi u tim slučajevima? Kao djecu su nas učili da isprika može biti prvi korak prema rješavanju sukoba, ali isprike nisu uvijek istinski iskrene, potaknute željom da se priznaju pogreške i napravi korak unatrag.

Ponekad se jednostavno radi o posrednim frazama, izrečenim samo kako bi se sukob što prije ugušio, a ne zato što to stvarno mislite.

Ako isprike nisu iskrene, naš će sugovornik to primijetiti i mogao bi postati još više iritiran vašim neautentičnim ponašanjem.

Ukratko, isprika nije dovoljna ako nije popraćena konkretnim djelima: svojim djelima morate pokazati da ste doista shvatili svoju pogrešku i da ste spremni promijeniti svoje ponašanje kako biste izašli u susret sugovorniku.

Zbog toga isprike trebaju biti popraćene i drugim ponašanjima, a posebno:

1. Verbalizirajte u čemu ste pogriješili pokušavajući se postaviti s točke gledišta druge osobe

Zasigurno je izražavanje nezadovoljstva zbog nesretne situacije koja je nastala prvi korak u uspostavljanju ravnoteže.

Vaše riječi i geste moraju prenijeti drugome vašu bol zbog napetosti i ne smijete ispasti licemjerni.

2. Navedite što namjeravate učiniti kako biste popravili situaciju i osigurali da se više ne dogodi

Pokažite da razumijete razloge koji su naveli drugoga da se naljuti, a posebno vašu pogrešku, te izjavite što ste spremni konkretno učiniti kako biste popravili situaciju i osigurali da se više ne ponovi.

Ne općenito, promijenit ću, već specifičnije konkretno ponašanje koje će vam doista pomoći da razumijete

3. Pratite i poduzmite radnje za implementaciju promjena koje ste identificirali

Obvežite se sami sebi, prije nego drugima, i promijenite svoj način djelovanja kao odgovor na primljeni prijekor.

U danima nakon svađe neka druga osoba vidi promjenu u vašem ponašanju, ali nemojte se previše opterećivati ​​time što radite.

4. Nemojte se ljutiti na drugu osobu jer je ona ljuta na vas

Ako je vaš sugovornik i dalje ljut na vas unatoč vašim naporima da se promijenite, pokušajte zauzvrat ne postati žrtva “reflektirane” ljutnje.

Prihvatimo da je ljutnja drugoga posljedica vašeg pogrešnog postupka i umjesto toga usredotočite se na to kako promijeniti to stanje.

5. NEMOJTE reći “Oprosti, ali…”

Konačno, nemojte okrivljavati drugoga za svoje ponašanje, niti mu zamjerati nešto što je učinio i za što smatrate da je pogreška.

Ako vašu ispriku prate prigovori o ponašanju drugoga, pokazat ćete da vam nije bilo iskreno žao zbog onoga što ste učinili.