Zakasnili ste sa sjetvom pšenice, a ne želite kupiti već izraslu, jer to nije isto, kosi se s tradicijom? Jer posijana vašom rukom i odgojena u vašoj sobi, pokazat će samo budućnost vaše ljetine, umjesto da puni kasu lokalnog tržnog centra, bez da odigra ulogu predviđanja uroda.

Barem se tako vjerovalo u narodu. Zato se strogo pazilo kada će se pšenicu posijati, na Barbaru ili na Luciju. Danas je, međutim, suvišno vjerovati u tako strogo određene datume, jer klima se ionako mijenja i ništa više nije kao što je nekad bilo.

A nekada su poljoprivrednici za uzgoj božićne pšenice koristili isključivo šaku svoje pšenice iz prošlog uzgoja. Time su testirali sjeme i ako bi ono dalo zelenu, zdravu božićnu pšenicu, uz uvjet da i vrijeme bude dobro, naredna sezona bila bi rodna i zdrava.

Sada se za taj test uglavnom koristi sjeme iz kutijice ili vrećice, kupljeno u tržnom centru, barem u gradovima, gdje se pšenica ne uzgaja. Sije se uglavnom od 4. do 13. prosinca, no sve prije 15. je blagovremeno. A što ako ste i 15. promašili, pa se tek danas sjetili da posijete pšenicu? U tom slučaju savjetujemo nekoliko trikova koji će pomoći da vaša pšenica brže izraste.

1. Nicanje možete ubrzati tako što ćete sjeme preko noći potopiti u mlakoj vodi.

2. Ujutro osušite zrnje na papirnatom ubrusu i zatim ga posijte. Možete ga rasporediti po zemlji, ali sasvim će uspješno rasti i na sloju vate ili kuhinjskog papira koji ćete redovito održavati vlažnim, ili čak samo u vodi. Sjeme posijte gusto, prekrivajući cijelo dno posude, a ne smeta ni ako se stvori malo deblji sloj zrnja. Posijano sjeme možete prekriti još jednim slojem zemlje, pa ga dobro zaliti i postaviti na toplo i dobro osvijetljeno mjesto. Najbolje kraj prozora, ali podalje od izvora topline.

3. Nekoliko dana prije nego što pšenica proklija prekrijete posudu aluminijskom folijom koja će dobro sačuvati vlagu. Čim zrnje počne nicati, foliju uklonite i počnite je redovito zalijevati. Pritom pazite da ne pretjerate s vodom, a kao mjera može poslužiti po jedna žlica vode za svaki tanjurić, pravilno raspoređena po zrnju, najbolje zalijevajući raspršivačem.

4. Uredite vrhove pšenice tako što ćete je ošišati i time postići da budu podjednake visine. Na kraju oko pšenice treba labavo vezati ukrasnu vrpcu i staviti je ili pod bor ili na stol.

5. Nakon što posluži svojoj svrsi, a u gradovima je to samo dekoracija božićnog stola, pšenicu ne bacajte je već je pojedite. Imajte na umu da mladi izdanci žitarica, povrća i mahunarki sadrže deset puta više vitamina i minerala od sjemenki koje ste posijali, a zimi nam to može dobro doći. Ako vam se ovaj savjet čini svetogrđem, dajte pšenicu pticama, i one zaslužuju dar. Pšenicu se i inače nekada redovito davalo pticama, da se taj sveti dio Božića ne bi uništio.

U svakom slučaju, pšenicu možete nakon šišanja i omotavanja vrpcom ukrasiti i stavljanjem jabuke unutar nje ili pak svijeće.

Sam običaj sijanja pšenice potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka koji je na njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere.