Kako god se zvala, ruža će uvijek biti ruža, bila ona penjačica, pokrivačica tla, čajevka, mini ruža ili floribunda ili bilo koja druga od mnogobrojnih postojećih vrsta. Njihov uzgoj počeo je prije 5 tisuća godina u Kini, a danas ih ima više od 150 vrsta i na tisuće hibrida. Dakle, kako izabrati onu koja je za vas najbolja?

Većina stručnjaka za ruže svrstava ih u tri kategorije: divlje ruže, stare vrtne ruže i moderne vrtne ruže. U današnjim vrtovima su uobičajene ove treće vrste. One su uzgojene nakon 1867. godine, a za razliku od starih sorti, ove nove cvjetaju tijekom cijele sezone. Obično imaju veće cvjetove, ali često im nedostaje otpornost na bolesti i hladnoću te miris.

Stare sorte su bile vrlo mirisne, punih cvjetova i vrlo otporne na bolesti, no cvjetale su samo jedanput u sezoni.

Divlje ruže nikada nisu bile križane s ostalim vrstama biljaka, imaju jednostruke cvjetove s pet latica i gotovo su uvije ružičaste boje. Teško je naći bijelu ili crvenu divlju ružu, a još teže žutu. Često ih viđamo na slikama starih majstora.

Nove sorte znaju biti prelijepe, a i nije ih tako teško uzgajati kako to neki misle. Treba samo znati kada ih i kako orezati, pognojiti i zaštititi od bolesti, te naravno gdje i u kakvu ih zemlju posaditi. Postoji na stotine vrsta modernih ruža, čija otpornost varira od blagih do hladnijih klimatskih područja, koje dugo cvjetaju, otporne su na bolesti i uzgojene su prvenstveno zbog svoje boje, oblika cvijeta, veličine i mirisa. Hibridne čajevke, s jednim velikim cvijetom na dugoj dršci jedne su od najpopularnijih hibrida.

Sadite ruže u vrijeme dok im vegetacija još nije krenula, najbolje u kasno proljeće ili u ranu jesen, premda ih možete saditi bilo kada tijekom vegetacije ako im osigurate dovoljno vlage.

Posadite ruže na mjesto na kojem će dobivati barem 6 sati sunca dnevno. Posebno je važno jutarnje sunce, jer ono osuši listove, što prevenira pojavu bolesti. Ruže koje posadimo na mjestu koje nema dovoljno sunca možda neće odumrijeti odmah, ali će postupno sve više slabjeti i sve manje cvjetati dok ne odumru. Sjetite se da sunčeva svjetlost slabi ovisno o dobu godine i kutu pod kojim zrake padaju. Što više sunca imaju, to će vaše ruže više cvjetati, a ako sa zapadne strane primaju manje sunca, cvjetovi će im dulje trajati. Ako živite u hladnijoj klimi, primjerice u Gorskom kotaru, bilo bi pametno posaditi ruže u blizini kućnog zida, koji će ih štititi od jake zime ili kraj vrtnih puteljaka, koji će im osigurati cjelodnevno sunce.

Foto Pixabay

Dobra cirkulacija zraka je za ruže također od velikog značaja, pa ih nemojte pregusto saditi, kako ne bi oboljele od gljivičnih bolesti. Ružama treba dobro drenirano tlo, ali takvo koje će dovoljno dugo zadržati vlagu da je korijenje upije. Jedna od najvećih grešaka je ne osigurati ružama dobru drenažu, jer one ne vole mokre i hladne »noge«. Ruže vole slabo kiselu reakciju tla pH 5,5 do 7,0. Treba znati da je pH 6,5 reakcija koja otprilike postoji u većini naših vrtova.

Kod sadnje ruža najbolje je odmah imati pri ruci sve potrebne alate, od rukavica do crijeva za vodu. Najprije namočite u vodu sadnice golog korijena na 8 do 12 sati. Zatim orežite svaku granu na 3 do 5 pupoljaka. Svaku granu tanju od olovke trebali biste odstraniti. Ako sadite ruže iz kontejnera, s korijenom obloženim zemljom, iskopajte rupu koja je prilično veća od one koju vi mislite da trebate iskopati, jer ćete morati dodati i kompost i gnojivo. Ružama treba dodatna količina kalcija i željeza.

Sadnice ruža će trebati i redovito zalijevati tijekom ljeta, najmanje dva puta tjedno i to temeljito. Izbjegavajte ih navodnjavati često i samo površinski, jer bi mogle dobiti kakvu gljivičnu bolest. One ipak vole vlagu, pa ih je najbolje malčirati tijekom ljeta, ali ne uz samu biljku nego par centimetara dalje.

Prihrana ruža je najbolja prirodnim gnojivima i kompostom, jer umjetna tekuća gnojiva potiču rast mekših i nježnijih izbojaka, što može privući štetočine. Kore od banane su odličan izvor kalcija, sumpora, magnezija i fosfata, svih elemenata koje ruže vole.

Orezivanje ruža tijekom zime ne bi trebalo biti drastično, jer grane mogu smrznuti, pa je zato bolje orezivati ih u proljeće, neposredno prije no što krenu s vegetacijom. Pri orezivanju uništite sve grane što orežete, kako ne bi eventualno dalje širile bolesti. Ne orezujte ruže tijekom ljeta, jer bi mogle teže podnositi vrućinu.

Ocvjetale cvjetove ruža ipak treba redovito orezivati, jer će to biljku potaći na novo cvjetanje. Uklonite sve orezane grane, kako ne bi postale rezervoar za bolesti i štetočine.

Foto Pixabay

U kasnu jesen prestanite orezivati precvjetale cvjetove ruža, kako ih ne biste potaknuli na novu cvatnju koja bi ionako završila smrzavanjem i oslabljivanjem biljke. Jednostavno odrežite suhe i odumrle grane. Zatim očistite gredice kako biste prevenirali prezimljavanje uzročnika bolesti. Još jedno posljednje prskanje protiv gljivičnih bolesti prije zime je dobra ideja. Prestanite prihranjivati ruže 6 tjedana prije prvog mraza, ali ako je jesen suha, povremeno zalijte biljke. Dodajte kompost ili malč oko ruža prije no što tlo smrzne.

Foto Pixabay

Ruže su jestive, njihove latice često se koriste u tonicima za ispiranje usta, grla i za stomačne tegobe. Ružina vodica je odlična za kožu lica.
Što se tiče ruža koje se kod nas najčešće sade, postoje:

Čajevke, koje još nazivaju i velikocvjetnim floribunda ružama. To su hibridne ruže, koje imaju jake i visoke grane i na vrhu svake grane je krupan cvijet koji može biti raznih boja.
Grmolike visoke ruže imaju jake i bujne grane, koje narastu do 3 m visine, vrlo su otporne na bolesti i nepovoljne uvjete. Cvatu raskošno i mirisno jednom, ali ima i varijeteta koji cvatu neprestano u sezoni. Za uzgoj ovakvog grma ruže potrebna je 1 do 2 sadnica po m². Zahvalne su parkovne ruže.
Ruže penjačice cvatu cijele godine i dostignu visinu do 4 m pa trebaju oslonac za rast, poput pergole drugih vrtnih struktura.
Patuljaste ruže su visine do 40 cm, kompaktnog grma s mnogobrojnim cvjetovima promjera 3-5 cm, s 10-40 latica. Sade se u vrtu 8-10 sadnica po m². Ako se uzgajaju kao lončanice, trebaju posude promjera 35-40 cm.
Ruže pokrivači tla su bujne ruže i rastu puzavo i pokrivaju velike površine tla. Vrlo su otporne biljke i ne moraju se oblikovati svake godine već u nekoliko godina jednom.
Ruže stablašice ili ruže na stablu postaju hit kod nas. Gdje god su posađene, plijene pažnju bilo kao pojedinačno stablo ili u skupinama s ostalim ukrasnim biljem na gredici.
Na stablo na visini 60, 90 ili 140 cm cijepljene su različite skupine ruža, a njihova je krošnja formirana kao kugla s ravnim granama ili grane vise prema tlu pa se takav tip stablašice zove i »žalosna«. Mana joj je što treba potpuno zaštićeni položaj od vjetra.

Foto Pixabay