Foto: iStock
Može se uzgajati samo na otvorenom, a u zatvorenom se suši zbog umjetnog grijanja
povezane vijesti
Vrijesak (Calluna vulgaris) se već od kraja ljeta prodaje po našim prodajnim centrima, a kako vrijeme prolazi, cijena mu je sve niža, što nije zanemarivo ako želimo kupiti više biljaka. Ova biljka raste u obliku grma, visokog 25-80 cm i ima zvonolike cvjetove raznih boja koji opstaju i na niskim temperaturama. Zato je omiljen kod svih onih koji i tijekom zime žele cvijećem ukrasiti svoje vrtove i balkone. Ova zimzelena trajnica se na istoj površini može uzgajati godinama. Kako bi se biljke razrasle, tijekom sadnje je potrebno ostaviti 20 – 30 cm između svake sadnice i do 1 m među redovima.
Vrijesak raste i divlje, a kod nas najčešće u Primorju i na Velebitu i najljepši je u sezoni kiše. Zbog svoje rijetkosti i značaja zaštićena je biljka. Smije ga se brati u malim, osobnim količinama i rezati kako bi se izbjeglo trganje ili čupanje korijena. Vrijesak zahtijeva kiselo tlo sa sadržajem pijeska, dobro drenirano, a može biti čak i blago slano. Idealan pH je 4,5-5,5. Sadi se u rano proljeće ili jesen. Prva dva mjeseca traži puno vode pa ga je potrebno zalijevati dva puta tjedno. Tlo treba biti vlažno, ali ne prevlažno. Vlažno tlo pomaže biljci da razvije korijenov sustav.
Ukoliko iz vrijeska želite formirati grm, škarama šišajte vrhove biljaka u proljeće nakon cvatnje. Nakon dvije godine uzgoja vrijesak neće imati skoro nikakve zahtjeve osim skidanja slomljenih grančica. Sadite ga na mjesto gdje će imati barem šest sati direktnog sunca. Prihrana vrijeska nije potrebna.
Porodica vrijesova inače je jedna od onih koje imaju više od sto rodova i nekoliko tisuća poznatih vrsta. Uključuje poznate i često korištene i uzgajane biljke kao što su borovnica, brusnica i rododendron. Od običnog vrijeska stvaraju se hibridi i kultivari koji se koriste u komercijalne svrhe.
Vrijesak se često kombinira s ostalim biljkama u kamenjaru. Idealan je za skupine s biljkama sličnih potreba, primjerice u kasnu jesen ili zimi može se kombinirati s ljubičicama ili zimzelenim trajnicama kao što je bršljan. Voli blizinu crnogoričnog drveća, zbog čega je idealan za pokrivanje zemlje ispod bora ili čempresa. Može se saditi i uz rododendrone, kamelije i hibiskus.
Vrijesak treba često, ali ne previše zalijevati i to najbolje kišnicom i predvečer. Otporan je i na sušu, ali će u tom slučaju imati manje lišća i siromašniju krošnju. Ne trpi vodu u podlošku.
Vrijesak je veoma lako razmnožiti i to ili sjemenom iz zrelih plodova ili vegetativno iz korijena, a može i položenicama ili reznicama. Najlakši način je iz sjemena. Ako se razmnožava korijenom, potrebno je iz zemlje izvaditi biljku s cijelim korijenom te odijeliti korijen za daljnji razvoj.
Razmnožavanje položenicama zahtijeva zdravu jednogodišnju granu, najbolje onu koja je već prirodno polegnuta uz tlo. Nju se na jednom mjestu ukopa, ali tako da njen kraj izviri na drugom dijelu. Zemlju oko ukopane grane potrebno je održavati vlažnom te pričekati minimalno dva tjedna kako bi pustila korijenje. Tek tada može ju se odrezati od matične biljke i zasaditi posebno. Zelene reznice se uzimaju krajem ljeta i puštaju u vodi da im izbije korijenje te se posade u zemlju.
Vrijesak je invazivna biljka pa je dobro ograditi područje na kojem će rasti u vrtu. Voli topliju ili umjerenu klimu, visinsko područje ili planinu. Često se uzgaja na terasama ili balkonima u posudama. Može se uzgajati samo na otvorenom, a u zatvorenom se suši zbog umjetnog grijanja. Prije sadnje je potrebno odabrati posudu minimalno 30 cm duboku i osigurati dreniranost komadićima keramike ili kamenčićima. Posudu je najbolje smjestiti na osunčani ili polusjenovit dio te redovito zalijevati.
Ako se od vrijeska želi formirati grm, potrebno je orezivati mlade grane u proljeće nakon cvatnje. Njih ne bi trebalo bacati jer je biljka ljekovita i ima raširenu upotrebu u narodnoj medicini. Najčešće se konzumira sušen kao čaj i pije se za pročišćavanje bubrega, kod upale mjehura i problema s mokraćnim putevima te za pojačano znojenje. Koristi se i u kremama kod manjih površinskih ozljeda i smanjenje nuspojava artritisa. Može umanjiti i posljedice niskog tlaka i gihta, a djeluje i na živčani sustav. Kao kapi se koristi za smirivanje nakon stresnih situacija i kod nesanice.