Šparoge su vjerojatno najiščekivanije povrće proljetne sezone, u vrtovima se pojavljuju kratko, između travnja i svibnja, da bi zatim nestale do sljedeće godine.

Nježne i ukusne, prema tradiciji su i afrodizijaci, no pogledajmo koja su svojstva i dobrobiti ovog povrća.

Imaju zanimljiva svojstva za ljudski organizam. Posebno su to:

• diuretik: stimuliraju izlučivanje urina zbog prisutnosti asparagina, aminokiseline odgovorne za sintezu proteina. No, ne preporučuju se kod infekcija mokraćnog sustava jer su bogate kalijem, pa ih treba ograničiti ako bolujete od gihta, arterioskleroze, prostatitisa, cistitisa i nefritisa
• laksativ: bogate vlaknima (2% težine), pospješuju evakuaciju olakšavajući crijevni tranzit
• potiču proizvodnju mlijeka kod dojilja
• pročišćavanje: posebno jetre. I u njezi su pokazale blagotvorno djelovanje protiv kroničnih ekcema zahvaljujući eliminacijskom djelovanju na koži
• antioksidansi: sadrže fenole te rutin, flavonoid koji se bori protiv slobodnih radikala i štiti krvne žile
• protuupalno: jer su bogate saponinima i folatima koji su važni za metabolizam. Nadalje, u slučaju trudnoće štite fetus od rizika od spine bifide
• antidijabetik, antiparazitik i kardiotonik
• protiv raka: nedavne studije pokazale su da sadrže tvari koje mogu pomoći u prevenciji raka, kao što je glutation

Koje su nutritivne vrijednosti šparoga

Među elementima prisutnima u najvišoj koncentraciji nalazimo mineralne soli poput kalija, što ih čini vrlo korisnima za funkcioniranje srčanog i mišićnog sustava, kalcija i magnezija, zajedno s visokim omjerom kalija i dušika.

Bogate vitaminima, poput A i onih iz skupine B, namirnice su koje uvelike obogaćuju našu prehranu važnim nutritivnim svojstvima usprkos malom kalorijskom unosu, jer uglavnom sadrže vodu.

Koji su negativni učinci šparoga

Kao i kod svake hrane, postoje neke kontraindikacije za njihovu konzumaciju:

• Vitamin K i antikoagulansi – sadrže velike količine vitamina K koji je potreban za zgrušavanje krvi. Oni koji uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi trebaju usvojiti dijetu s relativno stabilnim sadržajem vitamina K iz dana u dan. Šparoge i druge specifične namirnice ne smiju se konzumirati više od jednom dnevno, maksimalno 250 ml. Osobama na antikoagulantnoj terapiji savjetuje se da se posavjetuju s dijetetičarom-nutricionistom ili liječnikom kako bi znali koji su prehrambeni izvori vitamina K i kako bi osigurali da dnevni unos bude što stabilniji.
• Problemi s bubrezima – osobe koje boluju od bubrežne insuficijencije teže izlučuju kalij. Iz tog razloga najbolje je ograničiti konzumaciju hrane bogate kalijem kao što su šparoge.
• Alergija na luk, poriluk i srodne biljke – mogu izazvati alergijsku reakciju kod ljudi osjetljivih na drugu hranu iz obitelji Liliaceae, uključujući luk, poriluk, češnjak i vlasac.
• Botulizam – taj se toksin prenosi kontaminiranom hranom, osobito hranom s niskim udjelom kiseline, koja nije adekvatno konzervirana kod kuće.