U Ravnim kotarima nedavno su održani »Dani agroturizama Ravnih kotara«, zbog čega su mnogi kotarski OPG-ovi otvorili svoja vrata posjetiteljima, pripremivši posebne ponude. U Kotarima je berba grožđa i prerada vina zadnjih dana u punom jeku.

Vinogradari su se požurili prije prve jesenske kiše potrgati čim više grožđa, jer kako nam je kazao naš domaćin Šime Škaulj, višestruko nagrađivani zadarski vinar i jedan od začetnika ekološkog vinarstva u našoj regiji, prirodne se tokove više ne može predvidjeti.

Ovo je ljeto, kazuje nam, bilo i iznadprosječno kišno, a dok su početak ljeta obilježile velike količine oborina, druga je polovica bila izrazito suha, što je utjecalo na razinu šećera u grožđu.

Ekološko srce Kotara

Iz vinskog podruma vinarije Škaulj u Nadinu iz godine u godinu izlaze pobjednička ekološka vina. Iako je prema riječima Šime Škaulja, ova godina za vinogradare bila teška i po urodu siromašnija, kvaliteta uroda je na visini. Ekološka vinarija mjesto je gdje se grožđe uzgaja bez aditiva i pesticida, a vino proizvodi po strogim kriterijima ekološke proizvodnje hrane i pića uz nadzor stanice za ekološku proizvodnju.

Osim toga, Nadin se diči i titulom jednog od najekološkijih mjesta u Hrvatskoj iz razloga što u Nadinu ima 600 hektara vinograda od kojih se 90 posto obrađuje uz nadzor ekoloških stanica.

Šime Škaulj, iza sebe ima niz nagrada i priznanja, a za najveću se kvalitetu vina uvijek oslanja na majku prirodu i ono što ona daje.

– U tjednu pred nama imamo još posla oko berbe, no na sreću, prije kiše smo ubrali oko 60 posto našeg uroda, koje će i ove sezone biti zaslužno za visoku kvalitetu naših vina i 12 etiketa kojima se dičimo.

Ova je godina i po količini uroda i vremenskim prilikama jako teška, no držimo se i nastavljamo raditi u skladu s onim što priroda daje, to prepoznaju i naši mnogobrojni klijenti i gosti koji dolaze u našu kušaonicu, gdje im, osim naših vina, nudimo najpoznatije delicije Ravnih kotara, kazao je Škaulj.

Kaže kako dobar vinogradar i u lošoj sezoni može imati kvalitetan proizvod.

– U neke se vinograde za kiše nije niti moglo ući, tako da će urod ponegdje biti manji i za do 30 posto, jer se nije na vrijeme mogao održavati vinograd niti zaštititi plod od nametnika.

No od dobrog se grožđa uvijek može napraviti ili izvrsno ili katastrofalno vino, dok je loš plod uvijek recept za loše vino, kazao nam je ovaj iskusni vinar, pred kojim je još i branje kasnijih sorti, kao što su merlot i cabernet sauvignon.

Vrhunska vina

No prije nego što poželite kušati ponudu vinarije Škaulj, nabolje se boce pakiraju i putuju u Švedsku, na kraljevski dvor, koji je dobar potrošač dalmatinskih vina i to otkad su švedski kralj i kraljica posjetili kušaonicu obitelji Škaulj i zaljubili se u njihove kreacije.

Zadarska se vina piju i u Bruxellesu, domu Europske unije, gdje parlamentarci i djelatnici europskih institucija mogu uživati u izvrsnim vinima vinarije Škaulj s potpisom zadarskog kraja.

– Kada bi se zadarski vinari kvalitetom i proizvodnjom približili istarskim vinarima, naša bi se prepoznatljivost i kvaliteta podignuli na jako visok nivo, dodao je Škaulj.

Na 20 hektara ima oko 100 tisuća trsova.

– Kvalitetom i prepoznatljivošću pozicionirali smo se na tržištu koje je jako zahtjevno. Kontinuirano radimo na unaprjeđenju naše kvalitete i ponude, tako da se sada možemo podičiti s 12 etiketa vrhunskih vina, pjenušaca i rosea.

Prvi smo u Hrvatskoj napravili pjenušac od crljenka, koji kod nas dozrijeva duže, a ista je situacija i sa cabernetom i merlotom. U promet ih ne puštamo prije isteka četverogodišnjeg perioda dozrijevanja, po čemu se razlikujemo od drugih ravnokotarskih vinara, kazao nam je Škaulj.

Ističe kako su jesen i zima tradicionalno periodi pojačane potrošnje crnih vina.

– Naša se paleta crnih vina sastoji od šest etiketa vrhunskih crnih vina. Od bijelih se vina ponosimo čistom maraštinom, chardonnayjem i mješavinom više sorti, kao i selekcijom pjenušaca i desertnih vina, kaže nam ovaj srebrni šampion Decantera i zlatni s prošlogodišnje Sabatine.

Naglašava kako su unatoč ekstremnim vremenskim prilikama uspjeli postići visoku kvalitetu uroda.

– Iako će ova sezona bili nešto slabija nego prošlogodišnja, jer uostalom i nemamo zasađene sorte koje masovno rađaju, računamo na oko 70 tisuća litara vina ove godine.

Ove je godine u našem podneblju berba počela nešto kasnije, istaknuo je Škaulj, koji nas je proveo kroz svoj pogon za preradu i podrum, gdje čuva najbolje primjerke svog rada još od 2006. godine.