Điđiju su tri godine, Pepi gotovo petnaest i zaštitni su znak OPG-a San Mauro i Agroturizma obitelji Sinković u Svetom Mauru – San Mauru, slikovitom istarskom selu na brežuljku iznad Momjana.

Vijetnamska svinja i križanka kambodžanske svinje, neobični su kućni ljubimci i prava atrakcija za posjetitelje, posebno najmlađe, a »prodale« bi se za koricu kruha, koliko je potrebno da mirno poziraju ispred fotoaparata. Druželjubive su, simpatične, žive u dvorištu i spavaju u drvenoj bačvi od oko tisuću i tristo litara zapremine.

Cirkusant Điđi

Dvije seoske atrakcije »nasljednice« su prve zvijezde imanja Sinković, meksičke svinje koja je u selo nadomak Momjana stigla iz okolice Pariza. Sredinom devedesetih godina Libero Sinković, poznati vinar i ugostitelj, jedan od osnivača Vinistre, nabavio je malu svinju s kojom je namjeravao tražiti tartufe. Fotografija Jacka i danas zauzima počasno mjesto u Agroturizmu San Mauro.

– Francuzi, među prvim gostima našeg agroturizma, toliko su nam pričali o svinjama koje traže tartufe, da je moj prijatelj iz Švicarske otišao u Francusku kod njih po jednu i dovezao nam je u Istru. Dobili smo je u kutiji cipela, a narasla je na sto i pedeset kila. Jack je razumio naredbe i imao je nos za bijele tartufe.

Libero Sinković i Điđi

Sve su novine u to vrijeme pisale o njemu. Svinje su dobri tragači za tartufima, možda i bolje nego psi, samo su spore i brzo narastu. Jack je s vremenom onemoćao pa smo nabavili Điđija, također svinju meksičke pasmine, ali nismo je uspjeli dresirati.

Dobili smo je relativno veliku iz cirkusa Moire Orfei, i tako je ostala kao kućni ljubimac, djeca su se stalno igrala s njom. Kada su Jack i Điđi uginuli, naslijedili su ih prvo Pepa, a potom i novi Điđi kojemu su sada tri godine, kazao nam je naš sugovornik, vitalan 71-godišnjak.

Obiteljska tradicija proizvodnja je vina, rakija i maslinovog ulja. Prije tridesetak godina supružnici Libero i Dora odlučili su pokrenuti i agroturizam koji je tada bio, kao djelatnost, do te mjere u povojima u Istri, da je Libero uz vinara Ivana Enjingija, davao smjernice pri izradi prvog pravilnika o agroturizmu.

Otkako je u mirovini, Libero Sinković bavi se svime isto kao i prije, samo, kako je kazao, u usporenom tempu. Naslijedili su ga sinovi Sergej i Patrik. Libero je zadovoljan što su njegova djeca životnu egzistenciju vezala uz djedovinu. Oba su završila fakultet, jedan enologiju, drugi prehrambeni fakultet. Enolog Patrik zadužen je za kvalitetu vina.

Danas u obiteljskoj vinariji proizvode vrhunska vina, predvođena Muškatom momjanskim, koji je prije nekoliko godina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Iako se vino te sorte u većoj ili manjoj mjeri tradicionalno uzgaja u raznim područjima Istre, upravo je Momjan od davnina poznat kao tipično područje njegova uzgoja.

Vinarija i destilerija San Mauro pozicionirali su se na istarskoj vinskoj sceni, a prepoznatljivosti je, uz posebne kućne ljubimce, Agroturizmu obitelji Sinković, smještajnih kapaciteta dvanaest soba, ukupno 25 ležajeva, pridonijela ugostiteljska ponuda tijekom vikenda, poznata po izvrsnoj istarskoj kuhinji za koju su, naglasio je Sergej, zaslužne mama Dora i teta Renata.

Uspomena na prvu svinju, Jacka

Impresivan vidikovac

U Sv. Mauru živi devet stalnih stanovnika, a samo obitelj Sinković broji ih sedam u zajedničkom domaćinstvu, supružnike Sinković, njihova dva sina, od kojih jedan ima suprugu i dvoje djece. U selu su još dvije obitelji s po jednim članom.

U Liberovom djetinjstvu u ovom je selu živjelo 75 stanovnika. Kao dijete s vršnjacima se igrao kauboja i indijanaca u obližnjem momjanskom kaštelu. Obitelj Rota 1548. godine kupila ga je od obitelji Raunicher, a podrivan potresima i odronima tla, napušten je u drugoj polovini 18. stoljeća.

– Šalim se da imamo Republiku San Mauro, jer u cijeloj su se Europi počele stvarati republike kao gljive poslije kiše, ali mi ne možemo stvoriti državni aparat jer danas nemamo dovoljno stanovnika, kazao nam je kroz smijeh Libero Sinković.

I za kraj obilaska slikovitog istarskog mjesta, odveo nas je do obližnje crkve Majke Božje od Zdravlja, gdje je lani održana kolovoška glazbena manifestacija Vino i gitare, uz degustaciju vina Momjanštine. Prekrasan vidikovac na oko 380 metara nadmorske visine s kojeg se pogled pruža na more i Savudrijsku valu malo koga ostavlja ravnodušnim.

Doista, pravi raj na zemlji.