Hortikulturna umjetnost

VIDEO Posjetile smo radionicu koja spaja dvije stvari koje baš volimo. Vino i bonsai

Sanda Milinković, Lucija Sučić

Održana je u kući Halubajskega zvončara pod vodstvom Tonija Adžića koji se 2017. godine počeo baviti bonsai umjetnošću

Do sada smo imali prilike sudjelovati na radionicama vina i slikanja, gina i šminkanja te vina i keramike, a obožavatelje zelenila razveselit će informacija da postoje radionice – vina i bonsaija.


Održana je u kući Halubajskega zvončara pod vodstvom Tonija Adžića koji se 2017. godine počeo baviti bonsai umjetnošću, a s obzirom na obiteljsku vinariju zbog koje je dugo i u tom svijetu, spojio je svoje dvije ljubavi u radionicu gdje polaznicima prenosi znanje o intrigantnom obrezivanju posebnog bilja.


Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Life Novi list (@life_novi_list)






Osnove bonsaija


Na pokretanje radionice inspirirali su ga ljudi koji mu se godinama javljaju sa željom da naprave svoj bonsai, ali nemaju to gdje učiniti pa je spojio ugodno s korisnim i pokrenuo radionicu namijenjenu početnicima na kojoj svaki polaznik tijekom teorijskog dijela uči osnovne stvari o tome što je to bonsai.


Tijekom radionice, prolaze se odgovori na pitanja o tome koje se tehnike koriste, ali i kako se bonsai održava. Nakon toga slijedi praktični dio u kojem polaznicima pokazuje kako odabranu biljku urediti, presaditi i pretvoriti bonsai kojeg će svaki od polaznika radionice, ponijeti kući.


Radionica na kojoj smo prisustvovali, za zvijezde večeri imala je biljke ficus benjamin “Natasja”, vrstu fikusa izrazito malih listova zbog čega je, prema riječima voditelja radionice, izrazito efektna za bonsai te dunjaricu, grm iz porodice ruža koji je također veoma dojmljiv za ovu vrstu zelene umjetnosti.


Ficus benjamin ‘Natasja’ mini je forma popularnog fikusa benjamina zbog čega je idealna za stolove i uredske prostore. Tropska je biljka pa će najbrže rasti u proljeće i tijekom ljeta, a voli vrlo svijetla mjesta bez direktnog sunca. Idealna temperatura na kojoj će biti najsretnija je između 18 i 20 °C, a ako se nalazi u toploj prostoriji, valja ju redovito zalijevati i prskati joj listove.


Veliki ficus benjamin potrebno je smjestiti na dobro osunčano mjesto ili poziciju s indirektnom svjetlošću te zaliti jednom u sedam do deset dana, ovisno o temperaturi i vlažnosti prostorije. Budući da ima mnoštvo listova, najbolje ga je jednom mjesečno istuširati laganim mlazom vode.


Obična dunjarica, znana i kao mušmulica potječe iz daleke Kine. Radi o vanjskoj biljci koja će u obliku bonsaija najbolje uspijevati na balkonu ili terasi. Listovi listopadne dunjarice poprimaju predivne jesenske boje, dok one zimzelene po svojim granama imaju male crvene bobice kojima se vrlo rado goste ptice. Cvatu u kasno proljeće bijelim ili ružičastim cvjetovima.


Veoma su otporne na niske temperature, kao i na jak vjetar, kišu i sušu, pa ih ne morate unositi u unutrašnjost doma za vrijeme hladnijih mjeseci, što ih čini veoma zahvalnim biljkama.




Jeste li znali?


Bonsai u doslovnom prijevodu znači stabalce u posudi, a osnovni princip je uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u njezinoj prirodnoj veličini. Iako je riječ japanskog porijekla, originalno potječe iz Kine gdje je poznat kao “pun-sai” odnosno umjetnost korištenja posebnih tehnika za uzgajanje patuljastog drveća u malim posudama.


Koncept je stvoren oko 200. godine pr. Kr. u vrijeme vladavine dinastije Han, a legenda kaže da je kineski car bio previše lijen i debeo da bi putovao pa je naredio da se u dvorištu njegove palače naprave minijaturne kopije različitih biljaka koje može gledati iz spavaće sobe. Najstariji pisani dokument o bonsaima pronađen je u grobnici princa Zhang Huaia koji je preminuo 706. godine za vrijeme dinastije Tang pa tako dvije zidne slike u njegovoj grobnici prikazuju sluge koje nose minijaturni pejzaž s kamenjem i biljkama u posudi lotosovog oblika.


Kroz 11. i 12. stoljeće Kina je imala snažan utjecaj na okolne zemlje, posebice Japan, pa su redovnici proširili umjetnost bonsaija među japansku aristokraciju kojoj je bonsai predstavljao religiozni objekt kolokvijalno preveden kao “zelene stepenice koje vode na Nebo”, simbolizirajući sponu između ljudi i boga. Iz Japana se bonsai na zapad proširio krajem 19. stoljeća, a prve izložbe održane su u Parizu 1878. godine. Bonsai se od tada do danas pretvorio u poznatu i priznatu hortikulturnu umjetnost koja se prakticira širom svijeta.




Najbitniji su strpljenje i ustrajnost


Adžić ističe da su za početnike u uzgoju bonsaija najbitniji strpljenje i ustrajnost, dodajući da ne postoji bonsai majstor kojemu bonsai nije nikada uvenuo. Zbog toga, kaže, ne treba odustajati već nastaviti dalje jer će uslijediti nagrada za trud u obliku predivnog bonsaija.


Od početničkih grešaka prilikom prvih susreta s uzgojem bonsaija, Adžić naglašava neadekvatno zalijevanje (ili previše ili premalo vode) te nepodrezivanje korijena jer biljka smještena u malu posudu vrlo će ju brzo ispuniti korijenjem zbog čega bonsai treba podrezati da bi biljka ostala zdrava.






Tijekom radionice, imali smo priliku kušati graševinu Hrnjevac vinarije Adžić i desertno vino izbornu graševinu s poznatog kutjevačkog položaja Mitrovac, napravljenu od posebno odabranih grozdova čuvene graševine zaraženih plemenitom plijesni.


Plan je da se u Rijeci radionice održavaju jednom mjesečno ili jednom u dva mjeseca, a o datumima se zainteresirani mogu informirati na web stranici Vino i bonsai.