U lipnju počinje ljeto, nadajmo se sunčanije i toplije od svibnja, jer mu je srednja mjesečna temperatura zraka za 3-4ºC stupnja viša nego u prethodnom mjesecu. U svibnju su moguće česte pojave vremenskih nepogoda, poput jakih pljuskova s grmljavinom praćenom gradom, no nadajmo se da će nas to ove godine zaobići.

Već je bilo puno toga ekstremnog, pa više ne očekujemo nevrijeme koje bi nas moglo lišiti dodatnih uroda.

Povrtnjak

Lipanj je mjesec kada se njeguju u proljeće posijani usjevi, sije se ostalo povrće koje će do jeseni uspijevati vani ili rasad za proizvodnju jesenjih usjeva. Osim toga, počinju se brati rane sorte kupusnjača: kelj, kupus, karfiol i koraba.

Bere se mladi grašak, za koji mnogi tvrde da je puno bolji od sasvim zrelog te se vadi i mladi krumpir. Krajem lipnja neki već mogu ubrati rane rajčice, papriku, mahune i tikvice, a vadi se i luk srebrnjak.

Povrće koje još nije spremno za berbu njeguje se, okopava, navodnjava i štiti od bolesti i štetočina. U lipnju počinje sadnja kupusnjača za zimsku potrošnju. Sada je vrijeme i za međuredno kultiviranje krumpira.

U lipnju još možemo sijati grašak, mahune, tikvice, krastavce te saditi rasad plodovitog povrća kao što je rajčica, patlidžan i paprika. Ovim biljkama koje rastu tijekom noći, trebat će osigurati dovoljno vode, ali ne prehladne i s umjerenim mlazom i nikako ih ne zalijevati preko lišća.

Ovo pravilo važi i za tikvice i krastavce, čime ih štitimo i protiv plamenjače.

Korjenasto povrće koje smo posijali ranije u proljeće u lipnju je već dovoljno stasalo da ga sada možemo prorijediti. Još uvijek male biljke, za koje se ispostavilo da su suvišne, lako se presađuju.

Zalijevanje korjenastih usjeva trebalo bi biti obilno kako bi se dovoljno vlage našlo sve do dubljih dijelova korijena jer na taj način stimuliramo rast mrkve, peršina, paštrnjaka, cikle i drugih vrsta te sprječavamo grananje i skraćivanje korijena.

Tijekom lipnja trebalo bi posijati i biljke iz porodice mahunarki, kojima mogu prethoditi krumpir, kupus ili rajčice. Temperatura zraka tada bi već trebala biti oko 22 °C, a zemljište oko 10 – 16 °C.

Tlo bi bilo dobro malčirati, pa mahunarke nećemo morati zalijevati, a prve plodove ćemo brati već u srpnju, što varira u zavisnosti od sorte i vremenskih uvjeta.

Za normalan rast i povrća tijekom ovog perioda, preporučuju se gnojiva koja sadrže NPK kombinaciju, a u drugoj polovici ljeta s prihranom će trebati prekinuti. Također je važno ne pretjerivati s navodnjavanjem, čak za posebno sušnih dana.

Za mrkvu, tikvice, kupus, krastavce, rajčice, tikvice i repu kada ih sadite u lipnju, dva jača navodnjavanja tjedno su dovoljna.

Tlo pod povrćem treba češće okopati kako se ne bi stvorila nepropusna pokorica. Poželjno je među gredice nasuti malč, humus, treset ili piljevinu.

Voćnjak

Voćari bi u ovom periodu trebali obaviti potpunu zaštitu voćaka od različitih bolesti i štetočina. Tada je važno da se pridržavate rokova prognozne službe za zaštitu bilja. Mnoge vrste voća su na pragu berbe.

Za berbu dozrijevaju jagode, trešnje, maline, ogrozd, višnje… Tlo u voćnjaku treba održavati čisto, uklanjati korov, obaviti zelenu rezidbu i njegovati okalemljene mlade voćke.

Lipanj je idealan mjesec za formiranje mladog voćnjaka kako bi on dobio željeni oblik. Voćke se prorjeđuju kada je kruna gusta i prilikom njezina oblikovanja pretežno se uklanjaju vodopije odsijecanjem iz osnove, zatim grane koje se ukrštaju, oboljele i slomljene.

Starije grane se rijetko potpuno uklanjaju. Orezivanje u toku vegetacije ili zelena rezidba najčešće se primjenjuje kod breskve.

Začinske i ljekovite trave

Njih također još možemo posijati, poput bosiljka i peršina koji će nam biti neophodni dodatci jelima od rajčica. Za bosiljak je idealno dobro osvijetljeno područje, na koje ćemo nasuti humus. Sjeme se sije plitko, maksimalno 1 cm i dobro zalije.

Bosiljak ima najjaču aromu tijekom perioda cvjetanja, kada ga je najbolje brati i pohraniti za zimu.

Korijen celera se sadi u vrtu početkom ljeta, u prvoj polovini lipnja i to u zemljište u laganoj hladovini. Korijenasti celer najbolje je saditi iz rasada po šemi 20 x 30, a morat ćemo ga zalijevati tijekom cijelog ljeta.

Komorač se može saditi pomoću sadnica, kao i direktno na otvorenom, najbolje krajem lipnja ili nakon 20. kolovoza. Udaljenost između biljaka trebala bi biti 40-50 cm, a briga o komoračima je jednostavna te se sastoji od navodnjavanja i povremenog okopavanja.

Vinograd

U mladom vinogradu uklanjaju se površinske žile i kalemi se na zeleno. Uz zelenu rezidbu trebalo bi vezati lastare za kolje. U rodnim vinogradima treba napraviti drugu sječu, prorijediti grozdove i bobice za stolne sorte i provući lastare između žica. Ako je potrebno, vinograd će trebati i navodnjavati.

Jedna od najosjetljivijih faza razvoja vinove loze je cvatnja. Najčešće, u vinogradima, probleme pričinjavaju plamenjača (ili peronospora), pepelnica, grozdovi moljci i crveni pauk, a uz navedene štetočine, može se pojaviti i rani botritis na osjetljivim sortama.

U travnju i svibnju ostvaruju se najintenzivnije infekcije patogenim gljivama. Ključan faktor u ostvarivanju zaraze je vlažnost biljnih organa koja nastaje za vrijeme obilnih padalina i putem jutarnje rose.

Pri početku cvatnje vinove loze i neposredno nakon završetka cvatnje, u svrhu suzbijanja bolesti, potrebno je koristiti kombinirane fungicide sistemično-kontaktnog djelovanja.

Cvjetnjak

Ako to dosad još nismo učinili, krajnje je vrijeme da zasadimo gomolje dalija i posijemo jednogodišnje cvijeće kao što su asteri, neven i salvija. Begonije, pelargonije i fuksije daju kolorit svakom vrtu, pa je sada zadnji tren da i njih posadimo.

Sada nam u vrtu cvjetaju turski karanfili posijani prošle godine, hortenzije, božuri, ruže i mnoge druge prelijepe cvjetnice, ali o tome smo više pisali u prošlim brojevima.

Maslinik

U ovom mjesecu posebnu pozornost posvetit ćemo održavanju tla u maslinicima, moramo ga održavati čistim od korova ili čestom plitkom obradom, ili kosidbom trave ili pak kao nužno zlo prskanjem herbicidima, a sve u cilju očuvanja vlage u tlu.

Maslina jest otpornija na sušu od mnogih drugih biljaka, ali to ne znači da joj voda ne bi koristila kada bi je imala. U jednogodišnjem životu masline postoje tri kritične faze kada je voda od presudne važnosti.

Prva je početak vegetacije, ili kako znamo reći razvrstavanje pupova, druga je početak resanja pred cvatnju i treća je početak rasta zametnutog ploda. Maslina dakle, treba najviše vode od početka cvatnje do zametanja plodova.

Ne smijemo zaboraviti da desetak dana nakon cvatnje, početkom lipnja, moramo ponoviti prskanje – prihranjivanje preko lista s dodatkom elementa bora. Krajem mjeseca potrebno je zametnute plodove održati dodavanjem hranjivih otopina folijarnim prskanjem lista i ploda jer iznimno sušno razdoblje može prouzročiti sušenje i opadanje većine plodova.

Kako se na maslini može pojaviti nova generacija maslinova moljca koji sada napada plod, koji je veličine zrna papra, krajem mjeseca je prskamo protiv tih štetnika ako nismo prskali protiv generacije koja napada cvijet.

Početkom lipnja, nekad i ranije, javlja se u masliniku pipa ili skorovača i u masliniku je prisutna sve do jeseni. Često su vidljive posebno na mladim vršnim listovima grizotine različitog oblika, izgriženo nazubljeno lišće.

Zaštita mladih stabala od skorovače najbolja je stavljanjem ljepljivih traka oko mladog debla, a mogu se koristiti i razna ljepila za miševe. Jasminov moljac je također jedan od štetnika koji napada maslinu, ali se smatra manje važnim.

Aktivan je noću i ima godišnje tri do četiri generacije. Najbrojniji let leptira je tijekom lipnja, a štetu radi gusjenica koja grize vršni pup i 3 – 4 mlada listića pri samom vrhu izbojka. Najviše radi štete na mladim maslinama i u rasadnicima.