Ukoliko zima ne potraje onoliko dugo koliko je potrajala jesen, možemo planirati što u vrtu, okućnici, u voćnjaku i u vinogradu raditi sljedećeg mjeseca, u veljači.

Najprije ćemo morati napraviti popis sjemenja koje je ostalo od prošle godine i koje možemo upotrijebiti još i ove, da ne trošimo euriće više no što moramo. Starije sjeme svakako će trebati posijati gušće, zbog moguće slabije klijavosti.

Sada već možemo početi naklijavati krumpir i batat, a s obzirom da se tuberit protiv klijanja nije smio koristiti, vjerojatno je već i sam naklijao. Sada ćemo ga samo premjestiti na svjetlije i ne prehladno mjesto, kako se klice ne bi previše izdužile.

Isplanirajte plodored i raspored međusobno prijateljski nastrojenih biljaka, kombinaciju cvijeća i povrća, što je postalo vrlo “in”.

Zatim provjerite u kakvom je stanju vrtni alat, prskalica za zaštitna sredstva, posudice za sijanje presadnica i one veće za presadnju biljaka, imate li sva zaštitna sredstva koja ćete u novoj sezoni trebati i je li nekima istekao rok. Na vrijeme nabavite zemlju za sijanje presadnica.

Vani najprije očistite gredice od granja i lišća, zatim uzmite vrtne škare u ruke i počnite s orezivanjem. Prvo orežite grmove ljekovitog bilja i bobičastog voća, pa zatim cvijeća. Orežite kamelije, hortenzije, magnolije i božure. Pažljivo odstranite samo osušene, polomljene i oštećene grane, pazeći da ne oštetite mlade izdanke.

Maknite sve zaostale prošlogodišnje biljke, ako to niste učinili prije. Sve ih uklonite iz vrta ili spalite, što je najbolja prevencija protiv prenošenja uzročnika gljivičnih bolesti u novu sezonu. Možete ostaviti jedino ostatke mahuna, graha i graška jer su dobar izvor dušika, pa ih ukopajte u tlo.

U povrtnjaku vjerojatno imate još kupusnjača kao što su kelj, raštika, prokulica, cvjetača i druge, pa im uklonite uvelo lišće kako biste spriječili širenje pepelnice i sive plijesni.

Kako je ove zime bilo puno kiše, tlo u vrtu je vjerojatno prevlažno i bolje je pričekati s prekopavanjem. Ipak možete na površinu istresti kompost koji se još nije razgradio, pa će ga životinjice iz tla preraditi do proljeća. Istodobno će tlo i zagrijati, pa ćete moći prije sijati i saditi.

Ako zemlja nije smrznuta, najprije ćete moći posaditi crveni luk, srebrenac i češnjak, špinat i rotkvicu. Rana sjetva je vrlo važna za biljke koje klijaju na temperaturi od tri do pet stupnjeva. Sada ćete moći posaditi i koji ukrasni grm ili bobičasto voće, lukovice cvijeća i posijati bob i grašak.

Neki vrtlari već sada siju rajčice, papriku i patlidžan za rasad, premda se s tim poslom može čekati i sve do travnja, ali onda ćete dulje čekati i na urod.

Uskoro će trebati požuriti s orezivanjem koštuničavog i jabučastog voća, krušaka, jabuka, šljiva, dunja i ribiza. Mnogi ipak preporučuju orezivanje koštuničavog voća nakon što rodi, radi smanjenja rizika od bolesti, ali ako to niste učinili tada, orežite ih u veljači. Nakon orezivanja odmah oprskajte voćke zaštitnim sredstvima na bazi bakra.

Okopavanje možete ostaviti i za ljepše dane.

U vinogradu rezidbu također treba obavljati u periodu mirovanja loze. Sada počinje i priprema za sadnju loze, gnojidbom zemljišta.