Uputiš li se negdje u svijet i spomeneš da si s otoka Raba, nerijetko će ti reći da znaju za Rab, rapske zvonike, rapsku tortu i Vilmu. Vilmine slastice postale su s godinama prepoznatljiv brend na mnogobrojnim sajmovima hrane i mamac za posjetitelje.

Tradicija koju je gospođa Vilma Brna započela prije više od 20 godina sada je trend u slastičarskom svijetu. U Hrvatskoj je postalo ‘pod normalno’ da se barem jednom mora probati rapska torta. U Zagrebu je omiljena, redovito je tražena i u Uredu predsjednika Republike Hrvatske i slovi kao poseban dar kad se nekoga dostojno želi počastiti.

Nekadašnja obiteljska manufaktura u kojoj su se prvotno proizvodili svježi kolači i torte po narudžbi, izrasla je u poduzetnički pothvat s kojim Rab, rapske delicije i običaji dobivaju na vrijednosti. Uživati u Vilminim delikatesama sada je stvar prestiža.

No, Vilmine slastice nisu stale na tome. Uvidjevši da na Rabu nema dovoljno prodajnih mjesta za kvalitetnu promociju i prodaju njihovih proizvoda, odlučili su se za otvaranje vlastitih objekata pa su, uz bazičnu manufakturu u obiteljskoj kući, u gradu Rabu tijekom vremena otvorili svojevrsni ambijentalni sladopekarski prezentacijski centar Kuću Rabske torte, pekarnicu Rustica, trgovine delikatesa Daily Shop i Natura Croatica te kavanu Conte Nero koja svoja vrata otvara i izložbeno-kulturnim manifestacijama, a tu je i Caffe bar Kristofor u Poslovnom centru Mali Palit s terasom okupanom sunčevim sjajem. U svim tim objektima prodaju neke od linija vlastitih proizvoda, osnažuju brend i nastoje na najbolji mogući način biti dostupni kupcima.

A sve je počelo kada je gospođa Vilma, rođena Bribirka, sedamdesetih godina na novljanskoj rivijeri upoznala svojeg budućeg, danas nažalost pokojnog supruga Josipa, koji je tada kao mladi konobar s Raba došao na ispomoć u hotelski kompleks Zagori, gdje je Vilma radila kao školovana slastičarka.

Ljubav ju je odvela na Rab gdje se najprije zaposlila u tadašnjoj Imperialovoj kavani Biser, a onda je dugi niz godina bila šefica proizvodnje za sve objekte hotelskog poduzeća Imperial u kampu Padova 3.

Foto: H. HODAK

Prvo osvojen Zagreb

U vrijeme privatizacijskih neizvjesnosti, 1996. godine, odlučuje se za hrabar potez, ostavlja siguran posao u Imperialu i osniva vlastiti obrt pod nazivom Vilma slastice, tada tek uz podršku uže obitelji i sa samo jednim zaposlenikom.

Nije ni slutila da će nekoliko godina kasnije, uz pomoć sina Josipa, njezinim rukama u komercijalnom smislu »oživljena« rapska torta, postati jedna od najtraženijih tradicionalnih slastica u Hrvatskoj, zaštićena izvornim oznakama i okićena brojnim nagradama i priznanjima. I premda je od 2006. zvanično u mirovini, gospođa Vilma nikad nije napustila svoje radno mjesto u proizvodnji.

Poslovno kormilo firme tada preuzima sin Josip, po struci kuhar, koji je tri godine ranije i sam krenuo s ugostiteljskim poslom uzevši u najam Caffe bar Kristofor. Te iste 2003. godine Josip, služeći vojni rok u Zagrebu, obilazi tada rijetke trgovine delikatesa te s jednim od vlasnika uspijeva dogovoriti prvu isporuku 20 štangi rapske torte. Nakon svega tri dana majci je, na njezino iznenađenje, javio da u Zagreb šalje novu pošiljku.

«Naravno«, kaže nam Josip, »gledao sam tada što nude drugi proizvođači kojih u to vrijeme nije bilo mnogo. Bile su tu linije Gligorinih sireva, Zagrebački paprenjaci, medarski proizvodi i vina nekolicine naših vinara…, no svi su oni imali svoje linije proizvoda, a mi smo nudili tek jedan jedini artikl – rapsku tortu.

Vrlo brzo u našoj su se ponudi našli medenjaci, bademi u šećeru, keksi od rogača, baškotini, muštaćoni, a mi smo izašli iz okvira otoka i polako osvajali zagrebačko tržište. Daljnjem poslovnom rastu, nakon mojeg izlaska iz vojske, uvelike je pridonijelo i naše prisustvo na desetak ozbiljnih sajmova diljem Hrvatske. Danas vlastitom dostavnom mrežom jednom tjedno opskrbljujemo stalne kupce u Rijeci i u Zagrebu, prisutni smo u svim boljim trgovinama delikatesa, kao i u malim privatnim specijaliziranim trgovinama po Hrvatskoj te u Zračnoj luci »Franjo Tuđman«.

Foto: H. HODAK

Čokolada i cvijet soli

U Vilmine dvije trgovine delikatesa u samom centru grada Raba, kao i u slastičarnicu Conte Nero, već godinama ciljano dolaze brojni turisti tijekom svojeg boravka na otoku. Proizvodnja svježih i tradicionalnih slastica poput muštaćona, baškotina, mediteraneo keksa s okusima lavande, naranče i ružmarina, proširena je i na Vilmin originalni čokoladni program koji pod brandom Chocolate mediterr aneum sljubljuje vrhunsku čokoladu i mediteranske arome u ručno rađenim pralinama, čokoladama, dražejama i svježim desertima.

Sve su prisutniji sa svojim proizvodima i u tuđoj ambalaži, za neke od poslovnih partnera izrađuju više konfekcioniranih proizvoda nego za vlastite potrebe. Primjerice, za mladu kompaniju Solana Nin u čak 30 artikala dodaju njihov cvijet soli, što se pokazalo izvrsnom idejom.

Posebna se pažnja pridaje osmišljavanju priče oko samih proizvoda te njihovoj prilagodbi kupcima koji nisu iz Hrvatske, pa se tako u liniji Mediteraneo nalaze i nutritivno vrijedni, bezglutenski Muštaćoni, koji za strano tržište, zbog otežanog domaćeg izgovora, nose engleski naziv »Almond Cinnamon«.

Kuća Rabske torte u Ulici Stjepana Radića, nadomak Gradske lože, dočarava ono izgubljeno arhaično vrijeme iz koje je izrasla tradicija spravljanja ove delicije, a uvijek vedra slastičarka Ružica Ribarić, vješta prezenterica spravljanja Rabske torte, kroz brojna je gostovanja svjetskih TV ekipa i novinskih kuća, postala zaštitno lice ovog objekta.

Foto: H. HODAK

Kolač za papu

Sama receptura originalne rapske torte prvi je put zapisana tamo davno, u 12. stoljeću, točnije 1177. godine. Tada je, naime, priča tako kazuje, na plovidbi prema Veneciji papa Aleksandar III. morao zastati u rapskoj luci, a njegov nenadani posjet Rabu nagnao je rapske časne sestre da njemu u čast, od onih namirnica koje su im bile pri ruci, osmisle originalni višednevni postupak spravljanja ove, vrijeme će pokazati, neodoljive slastice.

Uz ovu povijesnu priču o nastanku rapske torte, Josip je u suradnji s destilerijom Aura iz Buzeta osmislio i jedan sasvim novi proizvod, rapski Gin 1177, koji je pripremljen na način da su u macerat ploda smreke koji je mjesec dana odležao u finom žitnom destilatu, pridodani bazični sastojci rapske torte: badem, kora limuna i naranče. Krajem srpnja 2019., nakon šest mjeseci korekcija u potrazi za pravom težinom i okusom, prvih 200 boca rapskog Gina 1177 bilo je spremno za tržište. U Vilminoj liniji likera uskoro bi se mogao naći i Aperitivo Arba koji će pričom biti povezan s počecima turizma na otoku Rabu.

Osim Rabskom tortom, obrt Vilma slastice srednjovjekovni Rab predstavlja današnjici i putem izuzetno posjećene radionice na Rabskoj fjeri gdje posjetitelji, uz fritule i ostale delicije, u jedinstvenom ambijentu rapske Pjacete mogu kušati i sve popularnije domaće »šulčiće« s pršutom i sirom.

Zahvaljujući ponajviše upornosti, znatiželji, slastičarskoj strasti i umijeću gospođe Vilme te poduzetničkom duhu i viziji njezinog sina Josipa, Vilmini proizvodi sve su prisutniji na tržištu, no pandemijske restrikcije ipak su ostavile traga na poslovanje. Velike akvizicije poput otvaranja Daily Shopa u Srednjoj ulici u Rabu, koji se tek počeo opremati prije korone, a u čijoj su se ponudi trebali naći slatki i slani proizvodi, rezani sirevi, pršuti, pića, morale su biti svedene na ležerniju mjeru. Donedavni Caffe bar Conte Nero, zahvaljujući zadovoljenju svih uvjeta, Josip je uspio prekategorizirati u kavanu, i tako izbjeći potpuno zatvaranje tijekom lockdowna.

Svemu tomu unatoč, kreativno promišljajući poslovnu strategiju i šireći paletu proizvoda, u svoja dva proizvodna pogona i u spomenutim ugostiteljskim objektima i trgovinama obitelj Brna na svojem otoku i danas zapošljava preko 20 ljudi, i svi oni udruženi, inspirirani novim izazovima i povijesnim kontekstom, vlastitim umijećem i predanošću, na radost domaćina i turista, nastavljaju ispisivati neke sasvim nove stranice slatke rapske priče.