Visina čovjeka je, prema definiciji, jedna od dimenzija ljudskog tijela.

U modernom se dobu izražava u centimetrima, a ponegdje i u palcima, točnije inčima. Visina je uglavnom uvjetovana genetski, a čovjek u pravilu raste do svoje 25. godine života. Različiti narodi različito su visoki. Primjerice, afrički Pigmeji poznati su po svojemu niskom rastu, dok su Europljani tradicionalno u prosjeku najviši stanovnici planeta Zemlje. Podignutih glava krenuli smo u potragu za modernim guliverima.

Ljudsko tijelo jedinstven je mehanizam. Najzaslužniji čimbenici koji izazivaju rast nasljedni su i nalaze se u zametku svakog živog bića. Čovjekov razvoj poznaje embrionalni stupanj, razdoblje dojenčeta, djetinjstvo, mladost, zrelu dob i na koncu starost. Sposobnost tijela da raste najmoćnije je tijekom prve godine ljudskoga života, a tijekom prvih nekoliko tjedana nakon rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije tijekom života.

Novorođenče je prosječno dugo od 48 do 50 centimetara, a tijekom idućih dvadeset godina dužina tijela će mu se i više nego utrostručiti. Sva ljudska bića rastu na sličan način, no ipak, djevojčice i dječaci kroz iste faze prolaze različitom brzinom i na različite načine. Povećanje visine i težine obično ne idu proporcionalno. Dijete najprije raste u visinu, a onda počinje značajno dobivati na težini prilikom čega, otprilike između jedanaeste i dvanaeste godine života, zna doći i takozvana bucmasta faza. Tu fazu ponovno će smijeniti faza izraženijeg rasta u visinu.

Prosječna visina

Promatrajući centimetražu svjetskog stanovništva, prosječna visina muškarca Zemljanina jest 173 centimetra, dok je žena u prosjeku visoka 161 centimetar. Još zanimljivije statistike uvijek su one koji nude pregled visine po država svijeta pa se one, shodno tome, i rangiraju.

Na takvim tablicama i u takvim istraživanjima Hrvati uvijek visoko kotiraju, stoga su naši stanovnici u prosjeku jedni od najviših na svijetu. Na prvih deset mjesta na tom popisu prisutne su isključivo europske zemlje. Stanovnici Nizozemske sa svojih 184 centimetra prosječno su najviši na svijetu, a uz bok muškim žiteljima te zemlje idu i Nizozemke koje su sa 170 centimetara prosječno više od žena drugih nacionalnosti.

Na Wisevoterovu popisu najviših zemalja svijeta slijede Bosna i Hercegovina, Estonija, Crna Gora, Danska, Island, Hrvatska, Češka, Finska te Latvija. Ukratko, uglavnom se radi o zemljama skandinavske, središnje te jugoistočne Europe. Valja reći kako se, statistički gledano, vidi razmjer prema spolovima.

Tako su i muškarci i žene iz navedenih zemalja prosječno najviši. S druge strane visinskog spektra uglavnom su se našli stanovnici azijskih zemalja. S prosječnih 160 centimetara, najniži su stanovnici Istočnog Timora, a slijede ih žitelji Solomonskih Otoka, Papue Nove Gvineje, Laosa, Jemena, Nepala, Mozambika, Gvatemale, Filipina te Maršalovih Otoka.

Od zanimljivosti o prosječnim presjecima stanovništva uvelike su kompleksniji ekstremni slučajevi najviših ljudi na svijetu. Gigantizam i akromegalija bolesti su povezane s izrazito visokim rastom. Gigantizam se javlja tijekom djetinjstva i mladosti, a uzrokuje ga povećana proizvodnja hormona rasta. Gigantizam uzrokuje veličinu tijela koja premašuje prosječnu veličinu tijela čovjeka. U odraslih osoba suvišak hormona rasta uzrokuje akromegaliju. U akromegaliji odrasli ne rastu u visinu već imaju deformirane kosti i lubanju.

Najviši – Amerikanac

Najpoznatiji medicinski primjer gigantizma seže u prvu polovicu dvadesetog stoljeća. Robert Pershing Wadlow dostigao je visinu od 272 centimetra te glasi za najvišeg čovjeka ikad zabilježenog.

Najstariji od petoro djece, Wadlow se rodio u mjestu Alton, država Illinois, kao novorođenče potpuno normalne težine i visine. Hiperaktivan rad hipofize uzrokovao je pretjerano lučenje hormona uslijed čega je Robert u danima djetinjstva prekomjerno rastao. U dobi od 6 mjeseci imao je 14 kilograma i 88 centimetara što nisu proporcije prilične šestomjesečnoj bebi, već dvogodišnjaku.

U dobi od šest godina sa svojih je 170 centimetara bio na razini prosječnog odraslog muškarca, a između desete i jedanaeste godine postao je dvometraš. Navršivši 18 godina, Robert je bio visok 254 centimetra te je imao 177 kilograma. Steknuvši punoljetnost i završivši obrazovanje, Wadlow se 1936. godine pridružio američkoj turneji Ringling Brothers cirkusa.

Tijekom nastupa bio je odjeven u svakodnevnu odjeću i odbijao zahtjeve cirkusa da nosi cilindar i repove. Cirkuske predstave dovele su ga do nastupa u Madison Square Gardenu, Boston Gardenu i drugim poznatim dvoranama. Iako gigantizam, osim nepraktično previsokog rasta, donosi i mnoge druge simptome kao što su otoci mekih tkiva, slabost i vrtoglavica, slabo pamćenje, bol u udovima, pretjerano znojenje, oslabljen vid i ostale, Robert Wadlow tijekom života sklapao je poslove i trudio se ostvarivati.

Nakon turneje s cirkusom, Wadlow se pridružuje tvrtki International Shoe Company s kojom ostvaruje suradnju u promotivnim poslovima. Tijekom službenog nastupa na Manistee Forest Festivalu neispravan steznik iritirao mu je gležanj, što je dovelo do infekcije. Liječen je transfuzijom krvi i operacijom, no stanje mu se pogoršalo zbog autoimune bolesti te je 11 dana kasnije preminuo u snu. U trenutku smrti imao je 272 centimetra i 200 kilograma, a broj noge procijenjen je na 75.

Najviši živući

Sedmi najviši čovjek ikada, ali i najviši živući je Sultan Kösen. Sa svojih 246,5 centimetara, ovaj poznati Turčin proteklog je desetljeća ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najviši živući čovjek. Rekordnom je visinom stekao popularnost, što ga je dovelo i do raznih televizijskih emisija, od kojih su se neke prikazivale i u našoj zemlji. Kösenova visina za potrebe Guinnessovog rekorda ponovno je mjerena 2011. godine u njegovoj rodnoj Ankari. Tada mu je ustanovljena visina od 251 centimetar, a ta visina stoji i u Knjizi rekorda. Znanstvenici su 2010. godine na Sveučilištu u Virginiji izračunali da bi njegova stvarna visina, umjetno smanjena uslijed skolioze i nepravilnog držanja, mogla iznositi 254,3 centimetra.

Povrh Guinnessovog rekorda za najvišu osobu na svijetu, Kösun je sa veličinom dlanova od 28 centimetara nositelj rekorda za najveće dlanove na svijetu.

Govoreći o najvišim košarkašima, red je spomenuti najvišeg košarkaša koji je ikad zaigrao u NBA ligi. Obožavatelji najpoznatije košarkaške lige zasigurno se sjećaju visokog sudanskog košarkaša Manutea Bola. Čak 229 centimetara visok Manute Bol imao je bogatu košarkašku karijeru koja je potrajala deset sezona. U dva je navrata nosio dresove Washington Bulletsa, Golden State Warriorsa i Philadelphia 76ersa. U NBA-u zaigrao je i u Miami Heatu, a dio košarkaškog rostera bio je i u Florida Beach Dogsima u CBA ligi te katarskog Fulgor Libertasa.

Kraj karijere ubrzao mu je reumatizam, a nakon što se 1997. godine umirovio, posvetio se zalaganju za ljudska prava i aktivizmu, a zalagao se i za mir u rodnome Sudanu, kada se ta zemlja našla u internim političkim previranjima. Na košarkaškom terenu izdvajao se svojom visinom te izluđivao protivnike čiji su šutevi nerijetko završili u Bolovim rukama.

Manute Bol ostat će zapamćen po brojnim statistikama koje govore u prilog njegovim uspješnostima u blokiranju udara, a najviše se ističe podatak da je Bol jedini igrač u povijesti NBA lige koji je ostvario više blokova nego poena.

U konačnici, Bol je preminuo 2010. godine od posljedica zatajenja bubrega i komplikacija izazvanih Stevens-Johnsonovim sindromom, a godinu kasnije njegova domovina podijelila se na Sudan i Južni Sudan. Bol potječe upravo iz izdvojenog Južnog Sudana. Rođen u Turaleiju, njegov otac bio je starješina plemena Dinka, koje je dio Nilotskog naroda koji se smatra najvišim populacijama na svijetu. Sam Bol je za života kazao kako je njegova majka bila visoka 208 cm, otac i sestra 203 cm, dok je njegov pradjed dosegao čak 239 centimetara.