20. svibanj

Svjetski je dan pčela, dragocjenih kukaca nužnih za opstanak planeta

Šarlota Brnčić

Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Ozbiljno ugrožene pesticidima, klimatskim promjenama, zagađenjem i gubitkom staništa

Trebali bismo ih zaštititi kao jednu od najdragocjenijih dobara na svijetu, ali to ne činimo.


Ipak, pčele su vitalne za očuvanje ekološke ravnoteže i bioraznolikosti u prirodi.


One pružaju jednu od najprepoznatljivijih usluga ekosustava, a to je oprašivanje, što omogućuje proizvodnju hrane.


Na taj način štite ekosustave i životinjske i biljne vrste te doprinose genetskoj i biotičkoj raznolikosti.


Pčele služe i kao pokazatelji stanja okoliša. Njihova prisutnost, odsutnost ili količina govori nam kako se to događa s okolinom i je li potrebno odgovarajuće djelovanje.


Kako je nastao Svjetski dan pčela?


Također iz tog razloga prije 6 godina počeo se obilježavati Svjetski dan posvećen pčelama. Kako bi podigli svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 2018. godine odredio 20. svibnja kao Svjetski dan pčela.


Cilj je pojačati mjere zaštite njih i drugih oprašivača, što bi značajno pridonijelo rješavanju globalnih problema opskrbe hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju.


Svjetski dan pčela je 20. svibnja


Slovenija je predložila da 20. svibnja bude Svjetski dan pčela. Tako je i bilo. Izbor nije slučajan.


U svibnju se na sjevernoj hemisferi pčele i priroda razvijaju i ponovno rađaju nakon zime, dok na južnoj hemisferi počinje jesen, kada se beru proizvodi njihova rada i počinje sezona meda.


Nadalje, 20. svibnja je dan rođenja Antona Janše (1734. – 1773.), slovenskog pčelara, pionira modernog pčelarstva i jednog od najvećih autoriteta za pčele.


Austrijska carica Marija Terezija imenovala ga je stalnim učiteljem pčelarstva u novoj pčelarskoj školi u Beču.


Postao je poznat još prije svoje smrti 1773. godine. Nakon 1775. svi državni učitelji pčelarstva morali su predavati predmet po njegovom učenju i metodi.


Zašto je važno slaviti i štititi pčele


Kako bismo prehranili rastuću svjetsku populaciju, potrebno nam je sve više hrane koja mora biti raznolika, uravnotežena i kvalitetna.


Kao što znamo, najveći doprinos pčela i drugih kukaca je oprašivanje gotovo tri četvrtine biljaka koje proizvode 90% svjetske hrane.


Trećina svjetske proizvodnje hrane ovisi o pčelama.


Tijekom proteklih 50 godina, količina usjeva koji ovise o oprašivačima (tj. voće, povrće, sjemenke, orašasti plodovi i sjemenke uljarica) se utrostručila.


Pčele igraju važnu ulogu u odnosu na opseg poljoprivredne proizvodnje.


Učinkovito oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihovu kvalitetu i povećava otpornost biljaka na štetnike.


Biljne kulture koje ovise o oprašivanju važan su izvor prihoda za poljoprivrednike, posebno male poljoprivrednike i obiteljska gospodarstva u zemljama u razvoju. Osiguravaju posao i prihod za milijune ljudi.


Što možemo učiniti da pomognemo pčelama


I mi možemo dati svoj doprinos zaštiti ovih dragocjenih insekata. Evo niza savjeta Ujedinjenih naroda:


  • sadite raznolik niz autohtonih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine
  • kupujte sirovi med od lokalnih uzgajivača
  • kupujte proizvode iz održive poljoprivredne prakse
  • izbjegavajte pesticide, fungicide ili herbicide u vašim vrtovima
  • zaštitite zajednice divljih pčela kad god je to moguće
  • napravite fontanu za pčele ostavljajući posudu s vodom vani
  • pomognite u održavanju šumskih ekosustava
  • podignite svijest ljudi oko vas dijeljenjem ovih informacija unutar vaših zajednica i mreža