Zaštićeni prostor posebne ljepote i prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni i koji se ističe svojim jedinstvenim biljnim i životinjskim svijetom i prirodnim rijetkostima, definicija je nacionalnog parka na svjetskoj razini.

U Hrvatskoj se nalazi osam nacionalnih parkova koji se smatraju jednim od devet vrsta zaštićenih područja, a Zakonu o zaštiti prirode definira ih kao »… prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti«.

U svijetu postoji 6.555 nacionalnih parkova koji služe kao svjedočanstvo moći i veličanstvenosti prirode, pružajući vitalan značaj nekim od nevjerojatnih prirodnih pojava – od planina i kanjona do slapova i šumskih prostranstava.

Rekorderi

Najveći nacionalni park na svijetu je Nacionalni park Sjeveroistočni Grenland koji se, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, proteže na impresivnih 972.000 kilometara. Osnovan 1974. godine, a proširen 1988. godine, prvi je nacionalni park otvoren u Kraljevini Danskoj i do danas jedini nacionalni park na Grenlandu.

Većinski je prekriven snijegom zbog čega je prilično izazovan za posjete, pa ga zbog toga godišnje posjeti svega 500 turista iz čitavog svijeta koji su došli vidjeti moć prirode i uživati u gledanju polarnih medvjeda, morževa, narvala, hemerlina i muflona.

Kitovi na Grenlandu, Foto: iStock

Veliki koraljni greben drugi je po redu najveći nacionalni park, a odnosi se na zaštićeni vodeni dio uz rub kontinentalnog dijela sjeveroistočne Australije koji se vidi s Mjeseca, ujedno i dom koralja te rijetkih morskih vrsta. Proteže se na 343.966 kilometara koje prati 3.000 koraljnih grebena, više od 900 otoka, atola i laguna.

Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode.

Problem Koraljnog grebena danas je čovjek jer, nakon što su Aboridžini stoljećima lovili ribu i druge životinje duž koraljnog grebena, a da ga nisu oštetili, ljudi su počeli kopati guanu (ptičji izmet) te previše loviti ribu i kitove.

Veliki koraljni greben, Foto: iStock

Utjecaj čovjeka

Unatoč ograničavanju takvih aktivnosti te pokušavanju kontroliranja turizma, znanstvenici tvrde da je kanalizacija iz turističkih objekata uzrokovala eksploziju populacije zvjezdača, a da su ostaci hrane iz hotela koji se bacaju u more uzrokovali deseterostruko povećanje broja galebova i dramatičan porast smrtnosti malih kornjača i mladih ptica.

Transgranični park Veliki Limpopo proteže se kroz nekoliko južnoafričkih država na površini od 35.000 kilometara kvadratnih i povezuje nacionalni park Limpopo u Mozambiku, nacionalni park Kruger u Južnoj Africi, nacionalni park Gonarezhou, utočište Manjinji Pan i područje Malipati safari u Zimbabveu.

Na ovom prostoru živi više od 850 vrsta životinja te više od 2.000 vrsta biljaka, a iako su lovokradice i lovci godinama pustošili područje, ono je danas zaštićeno čime se omogućuje preživljavanje preostale faune i flore.

Nacionalni park Kruger, Foto: iStock

Nacionalni park Namib-Naukluft smješten je u najstarijoj pustinji na svijetu, Namib i proteže se na 49.768 kilometara gole pustinjske zemlje pune dina u kojoj žive zmije, hijene, šakali, gušteri i oriks antilope koje su se prilagodile životu u izrazito suhim uvjetima.

Područje je zaštićeno od 1979. godine, a zbog izazovnih uvjeta, mnogi turisti se odlučuju na uživanje u pogledu iz zraka – panoramskim letovima i vožnjom balonima.

Nacionalni park šumskih bizona, odnosno kanadski Nacionalni park Wood Buffalo obuhvaća 44.807 kvadratna kilometra zemlje koja je originalno zaštićena da bi se očuvala krda šumskih bizona.

Na kraju se otkrilo da je ovo ujedno i jedino mjesto na svijetu gdje će se gnijezditi veliki ždral.

Područje je bogato životinjskim i biljnim svijetom, a 2007. godine satelitskim promatranjem otkrivena je do sada najveća zabilježena dabrovska brana, duljine oko 850 metara.

Oriks u Namibiji, Foto: iStock

Najpopularniji i najljepši

Ljepota je u oku promatrača, ali ponekad se oslonimo na matematiku ne bi li nam otkrila različite zanimljive statistike. Jedna od takvih je istraživanje stranice Bounce koja je prikupila ukupan broj objava, spominjanja i oznaka na društvenim mrežama te broj pretraga na tražilici Google, da bi napravila popis najljepših nacionalnih parkova na svijetu u prošloj godini.

Nacionalni parkovi Bromo Tengger Semeru, Lençóis Maranhenses i Kruger u Južnoj Africi nositelji su titule najljepših nacionalnih parkova na svijetu prema društvenim mrežama i internetskim tražilicama.

Nacionalni park Bromo Tengger Semer smješten je u Indoneziji i naglašava vulkanske formacije, a jedan od nadimaka ovom području je »zemlja pijeska i vatre«.

Turisti koji žele vidjeti aktivni vulkan, moći će uživati dok svjedoče izlasku dima i pepela iz aktivnog vulkana Semeru koji se uzdiže 3.676 metara nadmorske visine. Kombinacija vulkana i plaža čini krajolik nestvarno lijepim s čime se slažu korisnici društvenih mreža koji su ga, samo na TikToku, objavili milijardu puta.

Na Instagramu postoji nekoliko milijuna objava iz ovog parka, a na Googleu je dobio recenziju 4,8 od 5.

Vrlo popularan bio je i Nacionalni Park Lençóis Maranhenses koji se nalazi u Brazilu, prepoznatljiv po mnoštvu pijeska. Poznat je po tome što jedini na svijetu ima valovite pješčane dine koje se ljeskaju na suncu.

Za razliku od pustinjskih, ove su dine okružene čistom plavom vodom.

Kiše kojih ovdje ne nedostaje, glavni su uzrok ovom jedinstvenom fenomenu kada se voda skuplja u dolini između pješčanih dina gdje je kamenje ispod pijeska sprječava da potone ispod površine. Time nastaju plave, zelene i crne »lagune« i estuariji okovani pijeskom.

Pješčane dine i lagune u Brazilu, Foto: iStock

Otok za 8.000 funti

Naspram 972.000 kilometara grenlandskog nacionalnog parka, dimenzije 0,4 kilometra dužine, 0,3 širine uz dva kilometra obale, čine se poput dimenzija neke prostorije.

Ali, zapravo je riječ o najmanjem nacionalnom parku na svijetu, otoku Moyenne smještenom u otočnoj državi Sejšeli za kojeg je zaslužan Brendon Grimshaw.

Prvi put je posjetio Sejšele 1962. godine kao urednik različitih časopisa Istočne Afrika. Intervjuirao je budućeg predsjednik Julius Nyererea, ali tražio je nešto više od novinskog članka i odmora.

U to je vrijeme Tanzanija proglasila neovisnost, što je korak koji će iduće godine napraviti Kenija, a Englez Grimshaw, shvatio je da će posao poput njegovog uskoro pripasti lokalnom stanovništvu.

Tražio je novi smjer u životu koji će ga odvesti bliže prirodi, sanjajući o tome da posjeduje zemlju u Sejšelima. I tako je kupio otok Moyenne za osam tisuća funti.

U trenutku kada ga je kupio, otok je bio obrastao i gotovo neprohodan, a kokosovi orasi koji bi padali sa stabala ne bi niti dospjeli na tlo nego bi se zadržali na granama.

Uz pomoć partnera, Renea Antoinea Lafortunea, Grimshaw je odlučio divlji otok pretvoriti u rezervat, boreći se pritom s birokracijom, olujama i morskim psima.

Nacionalni park Sainte Anne Marine, Foto: iStock

Vladarica parka

Danas na površini od otprilike 0,09 četvornih kilometara živi 16.000 raznih biljaka i stabala koje je Grimshaw neumorno sadio da bi privukao ptice sa susjednih otoka, a danas je to dom najvećem broju biljnih i životinjskih vrsta po kvadratnom metru od bilo kojeg drugog nacionalnog parka na svijetu dok je vladarica parka – Aldabra – divovska kornjača.

Unatoč ponudama i do 50 milijuna dolara, Grimshaw nikada nije prodao otok zbog straha da će ga netko pretvoriti u tipično odmaralište.

»Njegova je vizija bila ostaviti otok budućim generacijama. Želio je stvoriti mini Sejšele i pokazati ono što su Sejšeli bili prije masovnog turizma«, kazao je Suku Patel koji je upoznao Grimshawa 1976. godine i postao mu blizak prijatelj.

Kada je počeo shvaćati da mu na Zemlji preostaje sve manje i manje vremena da zaštiti budućnost otoka, a s obzirom na to da nije imao nasljednika kojemu bi prepustio vlasništvo nad otokom, Girmshaw je krenuo u akciju.

S Patelom je osnovao vječni fond (Moyenne Island Foundation) kojim štiti otok i 2009. godine potpisao ugovor s Ministarstvom okoliša Sejšela kojima se Moyenne pridružio Nacionalnom parku Sainte Anne Marine, ali uz poseban status.

Grimshaw je preminuo 2012. godine, a na njegov zahtjev, na spomeniku mu piše: »Moyenne ga je naučio otvoriti oči prema ljepotama oko njega i zahvaliti Bogu.«

Aldabra, divovska kornjača sa Sejšela, Foto: iStock

Neobična pravila nacionalnih parkova

U Nacionalnom parku Yellowstone, zavijanje je strogo zabranjeno, kao i imitiranje kanadskog jelena. Pravilo štiti i ljude i životinje jer imitacija njihova prirodnog glasanja može uznemiriti životinje što bi moglo dovesti do njihovih nepredvidljivih reakcija.

Državni zakon u SAD-u brani skupljanje perja poznatog američkog simbola, ptice bjeloglavi štekavac te suri orao. Prema nazivu Bald and Golden Eagle Protection Act odnosno zakon o zaštiti ovih dviju ptica, zabranjeno je uzimati bilo koji dio ugroženih ptica, uključujući njihova jaja, gnijezda i perja.

Kazna za uzimanje pera s poda može iznositi i 100 tisuća dolara te godinu dana zatvora.

Nacionalni parkovi su iznimna mjesta za promatranje divljih životinja, ali u SAD-u je ilegalno ismijavati životinje koje su usred parenja. Naizgled neobičan zakon ključan je za sigurnost i dobrobit životinja i zaposlenika jer se životinje tijekom parenja mogu ponašati nepredvidljivo i agresivno da bi zaštitile svoj teritorij ili partnera.

Njihovo uznemiravanje moglo bi utjecati na ritual parenja, a time i potencijalno potomstvo. Ili njegov izostanak.

Geopark stvaran 24 milijuna godina

Da za velika umjetnička djela treba puno vremena, svjedoči Nacionalni geopark Zhangye u Kini koji je priroda stvarala više od 24 milijuna godina. Isti sudar Indijske i Euroazijske ploče kojim je nastala Himalaja, stvorio je i planinski lanac duginih boja Zhangye Danxia.

Geološka struktura planine je formirana erozijom crvenog kamena zahvaljujući kojoj su nastali izolirani vrhovi sa strmim stranama.

Glavni elementi koji sačinjavaju planinski lanac su crveni pijesak, kamenje i blato, a znanstvenici smatraju da je topografija planine formirana kao rezultat pomicanja zemljine kore, dok je razlika u gustoći i eroziji visokih vrhova kreirala nevjerojatne špilje i kamene dvorane.

Foto: iStock

Najluđi komentari posjetitelja

“Može li mi netko objasniti ovu vrstu mjesta? Izgleda poput svakog drugog koje ima planine i drveće, Previše ljudi, nedovoljno trgovina i nedovoljno mjesta gdje se može kupiti hrana”, posjetitelj Nacionalnog parka Yosemite.

“Sve izgleda kao da je netko bez veze razbacao kockice leda po brdima”, posjetitelj Nacionalnog parka Nacionalni park Glacier Bay, Aljaska.

“Ovo je samo jedna velika rupetina”, posjetitelj Nacionalnog parka Grand Canyon.

“Tko je znao da je Grenland ovoliko hladan? Došli smo u kratkim majicama i hlačama jer su nas prevarili da mislimo da je Grenland zelen”, posjetitelj Nacionalnog parka Sjeveroistočni Grenland.

“Išla sam s obitelji i izgubila sam kćer jer je park toliko velik, a nema niti jednu ljuljačku ili tobogan”, posjetiteljica Nacionalnog parka Sjeveroistočni Grenland.

“Uopće nije zeleno, a i park je prevelik”, posjetitelj Nacionalnog parka Sjeveroistočni Grenland.

“Platili smo dvadeset dolara, a nismo smjeli ni taknuti lavu”, posjetitelj Nacionalnog parka Havajski vulkani.

“Lijepo i dramatično, ali da bi se približili svodovima trebalo je planinariti. Razočarana sam, trebali su naglasiti planinarenje u vodiču”, posjetitelj Nacionalnog parka Arches.

“Ovo mjesto je opasno. Imaju medvjede, pume i najgore od svega – čudne ljude. Ima i buba koje će vas bosti u lice. Nemojte trošiti vrijeme, odite u Las Vegas koji je praktičan i ima trgovine”, posjetitelj Nacionalnog parka Sequoia.

“Precijenjeno. Kao prvo, svugdje ima divljih životinja – tko želi naletjeti na soba tijekom šetnje? Što ako vas pojede? Rendžeri su previše prijateljski nastrojeni, kao da ne znaju da ljudi diljem svijeta pate.

I nema niti jednog Starbucksa u blizini. I da, previše je snijega na vrhovima planina”, posjetitelj Nacionalnog parka Rocky Mountains.

Foto: iStock