Tko bi znao da će ovog proljeća vegetacija kasniti oko dva tjedna? Hladno i kišovito proljeće odložilo je radove što ih je trebalo već prije obaviti, pa osim košnje travnjaka teško da smo mogli išta drugo raditi. Oni koji su već u rano proljeće posadili luk, posijali grašak, špinat, peršin, mrkvu, salatu i drugo rano povrće, mogli su na mjesec dana prekrižiti ruke i čekati bolje vrijeme.

Ostali su vrtjeli palčeve nestrpljivo čekajući kada će moći obaviti sve te zaostale poslove, znajući da su propustili najpovoljnije vremenske prilike za rane radove. Ali tko bi ga s vremenom znao? Vjerojatno će nakon ove silne kiše odmah početi vruće ljeto, pa od nekih kultura, poput špinata, više i nećemo moći očekivati normalan urod. A možda i neće? Na nama je da odradimo svoje, a to je u svibnju jako obimno.

Dakle, sjetvu većine povrtnih kultura moramo obaviti što prije, a nakon takozvanih ledenih svetaca, ako ih uopće bude, možemo presaditi i toploljubive biljke na otvoreno. Nije kasno još ni za sjetvu cvijeća, pa i travnjaka. No, ako ste sve te radove ostavili za drugu polovicu svibnja, imat ćete dosta posla jer sada se već počinju pojavljivati i štetnici, pa će biljke trebati štititi na vrijeme.

Ako uzgajate organski vrt, imate na raspolaganju žute ljepljive ploče, ljepljive trake i preparate koje možete napraviti sami od koprive i sličnih biljaka, ili ih kupiti već pripravljene u vrtnim centrima, jer ih je svake godine sve više koji su namijenjeni vrtlarima amaterima i za koje nisu potrebne posebne dozvole.

Povrtnjak

Ako smo do sada već pripremili gredice, ukopali gnojivo ili kompost, odredili plodored i riješili se u međuvremenu niklog korova, sada možemo posijati i posaditi salatu, mrkvu, peršin, pastrnjak, luk, ciklu, blitvu, rotkvu, korabu, rukolu, krastavce, tikvice, grah mahunar i zrnaš, grašak, bamiju, krumpir i kukuruz šećerac, a možda je samo malo prekasno za bob.

Osim tikvica i krastavaca, u primorskom pojasu i na otocima sve smo vjerojatno već i posijali. Sada još možemo na otvoreno posijati i papriku, patlidžan i rajčicu, jer zašto bismo kupovali rasad ako će nam i ovako narasti, čak biti zdraviji i jači, jedino što će malo kasnije roditi. Ovo je vrijeme kada možemo posijati i kupusnjače za kasnije rasađivanje.

Ako smo grašak posijali na vrijeme, sada će ga trebati poduprijeti mrežicama ili grančicama, jer će ubrzo početi cvjetati. Vrijeme je i za sadnju začinskih biljaka, ali one osjetljivije poput bosiljka treba oprezno iznositi. I njih, kao i presadnice rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca i tikvica također će trebati postupno izlagati vanjskim uvjetima prije no što ih presadimo na otvoreno. Prije presadnje ih moramo dobro pregledati kako ne bi već bile zaražene pepelnicom ili plamenjačom, a u tom slučaju ćemo ih morati najprije oprskati fungicidom.

Cvjetnjak

Ljetne cvjetnice konačno moraju naći svoje mjesto na gredici, a treba posaditi i one osjetljivije, kao što su begonije, dalije, gladiole, prkos, lobelije, pelargonije, vinke i vodenike.

Kadifice, neven i turski karanfil su nam čak možda ostali od prethodne godine. Petunije i surfinije na vrijeme opremimo i specijaliziranim gnojivom. Ako neke od ovih biljaka kupujete, pripazite da imaju zdrav korijen (slobodno okrenite biljku u posudi), i da imaju bar jedan cvijet otvoren ili da im se vide pupovi.

Grmovi ruža su pred cvjetanjem, pa će ih biti dobro pognojiti, kao i božure. Hortenzije gnojite specijalnim gnojivom te im dodajte hipermangan ili sličan kemijski spoj kako bi mijenjale boju u plavo, ako više volite.

Sobne biljke također sada možete iznijeti na otvoreno, ali i njih treba postupno navikavati i ne stavljati ih na direktno sunce ili na propuh.

Travnjak

Najbolje vrijeme za sijanje trava je bilo u travnju, ali još niste zakasnili. Sjeme plitko izgrabljajte u tlo i povaljajte valjkom ili potisnite lopatom. Mlade biljčice trave vrlo su osjetljive na sušu, pa ih redovito zalijevajte.

Ljekovito bilje

U svibnju rastu koprive pa ih počnimo prikupljati za zaštitu od biljnih uši i za pripremu gnojiva. Možemo već brati i majčinu dušicu, bagrem, matičnjak, trputac, mentu i bazgu.

Štetnici

Puževi su već počeli nanositi štetu, pa ih je dobro suzbiti dok se ne počnu razmnožavati. Možemo ih sakupiti ručno, rano ujutro i baciti negdje u prirodu, samo ne kod susjeda (jer će vam se vratiti). Ili možemo uokolo ograde posaditi dosta salate ili blitve, na što će oni najprije nasrnuti, pa će nam ostaviti na miru ostalo povrće.

Pomaže i pepeo od drveta, ali nakon kiše moramo posipati novi, ili usitnjene ljuske od jaja. Pužomor je otrov i premda ga uzgajivači salate dosta koriste, štetan je i za nas ako uđe u tlo, a uđe kad-tad.

U ovo doba se počnu izlijegati i prve generacije krumpirovih zlatica, pa ih je najbolje odmah ručno skupiti i uništiti. Pritom treba pogledati i poleđinu lišća biljaka. Srećom, uz štetnike se sada počinju pojavljivati i njihovi biološki neprijatelji poput bubamara, pčela i bumbara.

Maslinik

U svibnju treba završiti navrtanje maslina te održavati tlo čistim i spriječiti isušivanje tla te prehraniti masline borom. Vrijeme je i za sprečavanje raka masline i zaštitu od moljca i buhe. Za uništavanje moljca preporučuju se biološki insekticidi, a mogu se koristiti i sintetski piretroidi, ali se njihova primjena ne preporučuje više od dva puta tijekom vegetacije.

U ovo vrijeme koriste se inhibitori razvoja kukaca koji ne ubijaju, nego ometaju razvoj štetnika koji na kraju ugibaju. Maslinovu muhu također suzbijamo u početku cvatnje odgovarajućim insekticidima, a preporučuje se jako zaražene grančice i spaliti.

Odmah nakon rezidbe i uklanjanja bolesnih grana, stablo je, naime, potrebno zaštititi nekim od bakrenih preparata, radi sprečavanja širenja raka masline.

Petnaestak dana prije početka cvatnje, preporučljivo je obaviti folijarno prihranjivanje masline preko lista gnojivima na bazi mikroelementa bora. Prskanjem otopine bornih ili dušično-bornih preparata pospješujemo oplodnju i zametanje većeg broja plodova.

Vinograd

Ako u svibnju često bilježimo vlagu pri temperaturama nižim od +13°C, a naročito ako dugotrajno zadržavanje vlage traje satima pri vrijednostima nižim od +10°C, raste opasnost od rane pojave plijesni i/ili sušice cvata. Vinograd je sada i na meti plamenjače i pepelnice, pa treba pribjeći prskanju fungicidima, a razmaci tretiranja iznose od 8 do najviše 14 dana.

Osim što vrtlari, maslinari i vinogradari sada imaju puno posla, smiješi im se i vedra budućnost, trsovi puni grozdova, masline povijene od ploda, povrtnjaci i voćnjaci također s bogatim urodom. Sada su već tu jagode, prve trešnje, mladi luk, rotkvice, salata, špinat, grašak, bob… kao nagrada za obavljen posao i zahvala prirode za brigu o njoj.