Naziv stolisnika zapravo znači tisuću listova (mile folium), a rasprostranjen je u cijelom svijetu i na svim nadmorskim visinama u području umjerene klime. Kod nas ga nazivaju još i kunica ili hajdučka trava.

Stolisnik je višegodišnja zeljasta biljka koja raste iz rizoma s brojnim sitnim žilicama. Biljka je vrlo žilava i dobro podnosi niske temperature, kao i ljetne vrućine i suše.

Ova gorka, aromatična biljka, koristi se za poboljšanje probave, kao i za stimuliranje lučenja žuči, za izbacivanje žučnih i bubrežnih kamenaca te u obliku čaja, kupki, obloga ili ekstrakata za liječenje kožnih oboljenja, hemeroida itd.

Njeno eterično ulje koristi se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Zbog sadržaja azulena eterično ulje stolisnika se koristi i kao sastavni dio ulja i krema za sunčanje. Ekstrakt stolisnika ulazi u sastav različitih biljnih bombona.

Najbolje raste na sunčanim položajima, na svim tipovima obradivih tala, neutralne do slabo kisele reakcije, ali treba izbjegavati tla bogata dušikom. Stoga leguminoze nisu dobre pretkulture. Ne treba mu puno vlage.

U organskoj se poljoprivredi primjenjuje stajski gnoj i druga dozvoljena gnojiva koja sadrže fosfor i kalij, koji potiču cvjetanje.

Stolisnik se razmnožava direktnom sjetvom sjemena u polje ili preko presadnica, krajem kolovoza ili početkom rujna. Sjeme klija za 10 – 15 dana, pa su do zime biljke dovoljno razvijene da mogu prezimiti.

Sjetva se može obaviti i u proljeće, tijekom ožujka ili najkasnije do polovice travnja. Ako se stolisnik razmnožava preko presadnica, sjetva se obavlja u drugoj polovici lipnja, a presađuje krajem listopada.
Stolisnik nije zahtjevna biljka, ali bolje raste ako ga se povremeno pognoji i okopa.

Za preradu se koristi cvijet sa ili bez stabljike (dužine do 25 cm), a bere se u vrijeme punog cvjetanja, tijekom lipnja i kolovoza ili rujna. Ako se ubere nakon što je cvatnja završena, biljka se neće moći upotrijebiti u ljekovite svrhe. Suši se kao i ostalo ljekovito bilje. Mladi i nježni listovi stolisnika su jestivi.

Dekorativne sorte stolisnika namijenjene su uzgoju u vrtovima, pa se odlikuju atraktivnijim, šarenim cvjetovima.

Evo nekoliko sorti koje u vrtu izgledaju izuzetno privlačno:

• Carnea i Kelwayi – dvije vrste cvjetova karmin boje,
• Cassis – boja cvjetova trešnje,
• Cerise Queen – sorta visine do 1 m, jarko crvenih cvjetova s bijelim središtima,
• Credo – cvjetovi nježne krem boje
• Fire King i crvena ljepotica – cvijeće ružičasto-crveno, prvo i jako mirisno
• Fanal – svijetlocrveni cvjetovi,
• Lavander Beauty – cvjetovi ljubičaste ili ružičaste boje, s bijelim središtima,
• Paprika – narančastocrveni i žuti cvjetovi,
• Red Velvet – krvavo crveni cvjetovi

Sve ove vrtne sorte otporne su na mraz i rastu na svakakvom tlu, ipak najbolje uspijeva u tlu bogatom humusom, ali na sunčanim položajima. Ne vole glinena i kisela tla.

Vrtni stolisnik je prilično invazivna biljka, pa moramo paziti da nam ne bi ugušila druge biljke.

Stolisnik možemo razmnožiti dijeljenjem korijena u travnju, kada ćemo dobiti biljke istovjetne majčinskim biljkama. Korijen bismo trebali podijeliti najmanje svake 3-4 godine kako bi se biljke podmladile. Razmnožavanje sjemenom može nam dati biljke koje neće biti istovjetne onima koje priželjkujemo.