Foto: Ilustracija (Pexels)
"Imamo veliku kontrolu nad životom. Recimo samo da se sigurno možete pobrinuti da umrete rano", zaključuje doktorica
povezane vijesti
S punih 95 godina, “super starica” (što je slobodni prijevod američkog termina “SuperAger”), Sally Froelich ima bogato životno iskustvo.
Godine 1950. počela je raditi u robnoj kući Macy’s u New Yorku i naposljetku dobila posao u Bloomingdale’su, gdje su je angažirali da intervjuira ljude tijekom jutarnje ponude doručka.
Njezina interakcija s kupcima dovela je do stvaranja emisije “The Sally Froelich Show”, koja se emitirala više od dvadeset godina.
“Gosti bi razgovarali sa mnom, a publika bi postavljala pitanja. Bilo je jako zabavno”, rekla je za Healthline.
Prisjeća se serije za emisiju “Vitalne godine” u kojoj je s različitim stručnjacima razgovarala o procesu starenja.
“Tada sam imala oko 60 godina, a radilo se zapravo o ljudima mojih godina danas”, objašnjava Froelich.
Sjećanje na seriju pogađa nju jer je trenutno jedna od 600 osoba koje sudjeluju u studiji “SuperAgers Family” koju provodi Američka federacija za istraživanje starenja.
Studija ima za cilj regrutirati 10.000 “SuperAgera” odnosno “Super staraca”, koje istraživači definiraju kao ljude od 95 i više godina, dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja. Studija također uključuje i odraslu djecu “SuperAgera” i supružnike djece koji nemaju “SuperAger” roditelje.
“Oni su jednako važni jer moramo povući usporedbe u učestalosti gena”, rekla je za Healthline doktorica Sofiya Milman, nacionalna stručnjakinja za starenje i direktorica studija ljudske dugovječnosti na Medicinskom fakultetu Albert Einstein.
“Krajnji cilj studije je pokušati razumjeti što biologija doprinosi ljudima koji žive dug i zdrav život, a posebno nas zanima koji bi geni mogli igrati ulogu u doprinosu sposobnosti ljudi da ostanu zdravi kada ostare”, kaže.
Foto: Ilustracija, Pexels
Primaran je životni stil
Identificiranjem gena koji pridonose ljudskoj dugovječnosti, Milman se nada da će znanstvenici moći razviti lijekove i lijekove koji mogu oponašati ulogu gena koje posjeduju “SuperAgeri” kako bi i drugi koji ne nasljeđuju te gene mogli živjeti dulje i zdravije živote.
Rekla je da su starija istraživanja pokazala da geni vjerojatno doprinose dugovječnosti, uključujući gene koji reguliraju HDL kolesterol i koji kontroliraju hormone rasta.
Štoviše, rekla je da geni igraju značajniju ulogu od načina života kod super dugovječnih ljudi, što je utvrdila uspoređujući životni stil takvih ljudi iz prethodnih studija sa životnim stilom ljudi iz njihove generacije koji nisu doživjeli duboku i zdravu starost.
“Otkrili smo da imaju vrlo sličan životni stil — nisu se razlikovali u pušenju ili konzumiranju alkohola, niti u prehrani, niti vježbanju, tako da zapravo nije bilo razlika, a ipak je mala skupina postigla status ‘SuperAgera’, a druga skupina nije”, kaže Milman.
Foto: Ilustracija, Pexels
Zdrav način života
Dok danas više Amerikanaca živi dulje nego prošlih generacija, Milman kaže da samo oko 0,1 % njih doživi 95 ili više godina, najvjerojatnije zbog genetike.
Za ostalih 99,9 % stanovništva rekla je da životne navike mogu pomoći u sprječavanju bolesti povezanih sa starenjem poput dijabetesa, bolesti srca i raka.
“Razlika je u tome što vjerojatno možete odgoditi pojavu bolesti povezanih sa starenjem zdravim načinom života, iako nije jasno hoće li vas zdrav način života dovesti do starosti od 95 ili 100 godina”, dodaje Milman.
“Jedan način razmišljanja o tome je da je 20 do 40 % dugovječnosti zaslužno genima, što znači da je 60 do 80 % ono što vam se događa dok ste živi”, rekla je doktorica Rosanne Leipzig, gerijatrica u klinici Mount Sinai.
Nešto se od toga svodi na sretne okolnosti, primijetila je.
“Stvarno nemate puno kontrole nad obrazovanjem koje stječete, prenatalnom okolinom, prehranom u djetinjstvu, pristupom medicinskoj skrbi, životu u zagađenom području – sve to može pridonijeti zdravlju i dugovječnosti”, kaže Leipzig za Healthline.
“Imamo veliku kontrolu. Recimo samo da se sigurno možete pobrinuti da umrete rano”, zaključuje.
9 zlatnih savjetaOsim genetike, mnoge životne navike koje se godinama prakticiraju mogu vam pomoći da ostanete zdravi. Froelich prakticira sljedeće: Uravnotežena prehrana “Jedem tri obroka dnevno. Ne prejedam se.” Pušenje i alkohol Pušači imaju tri puta veći rizik od prerane smrti od bolesti srca ili moždanog udara nego nepušači. Osim toga, studija je otkrila da odrasli koji piju 7 do 14 pića tjedno mogu očekivati, u prosjeku, šest mjeseci kraći životni vijek od 40. godine. Održavanje zdrave težine Njezina se težina nije promijenila 50 godina. “Moje tijelo se sigurno promijenilo; postala sam tupavija, ali to je dio života”, rekla je. Redovito vježbanje Froelich se većinu svog života bavila sportom i nastavlja igrati golf dva do tri puta tjedno. Također vježba šest dana u tjednu po 20 minuta tako što se svakodnevno isteže i izvodi 80 trbušnjaka u krevetu kad se probudi. Tri dana u tjednu diže lakše utege nogama i rukama. Koristite mozak Froelich igra bridž jednom tjedno s prijateljima i nekoliko puta tjedno online. Također sluša audio knjige i gleda televiziju ujutro i navečer. “Smatram da, ako sam se puno motala po kući, jednostavno izađem i prošetam po kvartu”, rekla je. Pronađite radost Froelich se osjeća sretnom što je živa duboko u svojim 90-ima i rekla je da je važno “raditi ono što želiš raditi i stvari koje te čine sretnom” uz napomenu: “Jedite sladoled i ukusnu čokoladu.” Uredite se Umjesto da ne marite za to kako izgledate, Froelich kaže: “Neka vaša frizura i nokti budu uređeni da i dalje izgledate lijepo. I budite sigurni da imate nekoga tko će vam reći imate li mrlju na sebi ili [ako] nešto nije u redu.” Razmišljajte o starenju kao o dobroj stvari “Postoji dobra studija koji sugerira da ljudi s pozitivnom percepcijom starenja žive oko 7,5 godina više i žive bolje”, rekla je. |
