Foto: Pexels
Pogled kroz balkonski prozor i u veljači pun boja
povezane vijesti
Promjena klime utjecala je na kasniji početak godišnjih doba, pa smo i ovu zimu dugo čekali. Znači li to da će i kasnije završiti, još ne znamo, ali možemo se pripremiti na duže zimsko doba tako da barem na balkonu zadržimo malo prisjećanja na toplije godišnje doba, uz pomoć biljaka kojima zima ne smeta.
Malo boje koju nam biljni svijet može priuštiti, u našu hladnu, mračnu i dugu zimu može unijeti tračak raskoši i optimizma. Dovoljno će biti izaći na balkon, udahnuti svježi zrak i baciti oko na šarene maćuhice, vrijesak, ciklame ili zumbule i osjetiti nadolazak proljeća dok još sve ostale biljke spavaju. Evo prijedloga što sve možete posaditi na balkonu kako bi vam ova zima bila izdržljivija.
Američki zimzelen
Ili Gaultheria procumbens, porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a vrtni centri je prodaju od početka jeseni, kada plijeni pažnju sjajnim zelenim listovima i crvenim plodovima. Ova je biljka niskog rasta, vazdazelenih listova, okićena tijekom zime crvenim bobicama. Može se uzgajati u ukrasnim posudama. Kultivar Pearls ima od bijele do ružičaste bobice. Za uspješan uzgoj potrebno mu je dosta svjetla, ali raste i u polusjeni, kiselo tlo, pH oko 6, te vlažni supstrat.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Maćuhice
Maćuhice imaju cvjetove u svim bojama koje možete zamisliti, a najljepše su od početka jeseni i od ranog proljeća do svibnja. Tijekom jake zime uz temperature ispod 0 °C mogu djelovati uvelo, ali čim ih zagrije sunce oporave se. Mogu podnijeti temperature do -23 °C. Ako ih kombiniramo s tratinčicama, ukrasnim kupusom, ciklamama, zumbulima i sličnim ranocvjetajućim biljkama, bit će to dobitna kombinacija za naš balkončić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Vrijesak i erike
Uspijeva samo u kiselom tlu. Potreban mu je dobro dreniran supstrat, a dobro uspijeva na sunčanom mjestu ili u polusjeni. Ima ga u raznim bojama osim najčešćih ljubičastih i bijelih, a kada se kombiniraju, djeluju najljepše. Nije zahtjevna za održavanje, a upravo temperature od 5 do 15 °C bit će idealne za njezin rast. Dovoljno ju je zalijevati samo jednom u tjedan dana.
Vrlo često dolazi do zabune pa se poistovjećuju erika i vrijesak, ali između te dvije biljke postoje razlike. Naime, vrijesak ima mnogo manje listiće, ima sitnije cvijeće i cvjeta ljeti i tokom jeseni, dok su erike u punom cvatu tokom hladnijih dana, posebno u kasnoj jeseni, zimi i u rano proljeće. Zbog svojih svojstava one su najbolji mogući ukras naših jesenjih i zimskih balkona. Osim dobro dreniranog tla i ranije spomenutog povremenog sunca, ne trebaju im nikakvi posebni uvjeti. Štoviše, dodatno gnojivo može im samo štetiti. Nakon zimskih mjeseci potrebno je samo ukloniti eventualne osušene cvjetove i grančice kako bi se omogućio rast novih proljetnih cvjetova.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kukurijek
Božićna ruža ili kukurijek cvjeta lijepim suptilnim duginim bojama, od čiste bijele i prašnjavo ružičaste do boje marelice i bogate ljubičaste, a podnose hladne uvjete, uključujući mraz i snijeg. Balkon mogu krasiti od sredine zime do ranog proljeća. Mogu se kombinirati s drugim biljkama u istoj posudi. Najbolje uspijeva u sjeni.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Japanska skimmija
Japanska skimmija (Skimmia japonica) grmić visine do 1,5 m, cvjeta žućkastobijelim cvjetovima koji rastu u grozdovima. Plod je koštunica promjera 8 mm, crvene boje i zadržava se cijele zime na izbojcima. Dobro uspijeva na djelomično zasjenjenom mjestu i u tlu koje ne sadrži vapnenac.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ciklame
Izbor boja ciklama jako je velik i sve su jarke i dojmljive, od bijele, preko nježno ružičaste, crvene do žarko obojenih ružičasto-ljubičastih. Vrste otporne na niske temperature su Cyclamen coum ili Cyclamen hederifolium.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gailardija
Biljka poznata i kao kokarda, višegodišnja je trajnica koja raste u različitim bojama. Svojim šarenim cvjetovima, posebice kombinacijom crvene i žute, kao i mirisom uvijek je zamijećena. Jednostavno se uzgaja i u teglama kao biljka za balkon. Otporna je i može podnijeti mnoge vremenske uvjete te dobro podnosi mraz i zimu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kamelija
Ovaj zimzeleni grm velikih i raskošnih cvjetova, počinje cvjetati dok sve ostale biljke još spavaju svoj zimski san. Kamelija traži puno pažnje, ali se trud na kraju isplati. Iako nema mirisa, cvijet kamelije to nadoknađuje svojim lijepim cvijetom. Najpoznatija je Camelia japonica, a cvijet može biti bijeli, crveni, ružičasti ili prošarani. Ovaj grm raste sporo, a može se uzgajati i kao manje grmoliko stablo. U Opatiji je primjerice, poznata živica od kamelije. Kamelija podnosi temperature od 5 do 10 Celzijevih stupnjeva, pa ih u hladnijim predjelima zimi unose u zatvorene prostore, no oni ne smiju biti grijani. Kad su posađene na otvoreno, najbolje mjesto je ispod nekog crnogoričnog stabla od čijih će iglica tlo biti kiselije, jer baš takvo vole. Može ih se saditi i u ukrasne posude i držati na balkonima, kada ih treba umjereno zalijevati i povremeno prskati lišće. Cvjetaju u rano proljeće, a cvjetovi traju svega nekoliko dana.
Presađuju se prema klasičnim pravilima, u posudu koja je za samo jedan broj veća od one u kojoj su rasle. Za bolju cvatnju treba prihranjivati dodajući kalij i fosfor. Najlakše se razmnožavaju reznicama, koje se uzimaju u srpnju ili kolovozu ili zračnim povaljenicama.
Kamelije treba zakloniti od vjetra i izravnog sunca, pogotovo od onog popodnevnog. Najbolje je smjestiti ih negdje u sjenu. Vjetar ne vole ni odrasle biljke, a na njega su posebno osjetljive mlade biljke i njihovi cvjetovi. Zaštiti ih možete i tako da napravite zaklon. One ne vole ni mokru zemlju i preobilno zalijevanje, pa korijen treba biti tek umjereno vlažan inače bi mogao istrunuti. Zalijevaju se odstajalom vodom, najbolje kišnicom. Listovi se mogu čistiti prskanjem isto takvom vodom, ali to se nikako ne smije raditi kad je biljka topla.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kamelije se mogu pognojiti, ali treba paziti da im se pritom ne ošteti korijen, pa to svakako treba raditi u vrijeme od ožujka do kolovoza. Pritom najprije treba kamelije zaliti. Od prihrane u zimsko vrijeme nema nikakve koristi. Za prihranu koristite umjetno gnojivo.
Ako biljku bude trebalo presaditi, učinite to u jedan broj veću posudu prema pravilima koja vrijede za bilo koju biljku. Da bi ljepše izgledala, posudu s biljkom možete staviti i u ukrasnu posudu.
Starije kamelije treba orezivati, a grane režite iza pupa. Možete prorijediti i unutrašnjost krošnje kako bi svjetlo dolazilo i do nje. Orezivanje se uglavnom preporuča nakon cvatnje. Rez mora biti oštar, pa trebate i dobre škare.
Kod većine kamelija stvaraju se prekobrojni pupovi pa nerazvijene treba odstraniti.
Osim spomenutih vrsta, za jesensko-zimske dekoracije mogu se koristiti različite vrste patuljastih crnogorica, bršljani i druge zelene biljke, ali i vrste zanimljivog obojenja kore kao što su npr. vrste roda Cornus.
