„Harry Potter promeškoljio se među pokrivačima, ali nije se probudio. Samo je svojom ručicom stegnuo pismo pokraj sebe i nastavio spavati, ne znajući da je on nešto posebno, ne znajući da je slavan… Nije mogao znati ni da se u isto vrijeme ljudi potajno sastaju po svojoj zemlji, dižu čaše i govore prigušenim glasovima: ‘Živio Harry Potter, dečko koji je ostao živ!’“, stoji među prvih dvadeset stranica prvog nastavka serijala koji se prodao u više od 500 milijuna primjeraka diljem svijeta, a samo se prvi dio preveo na više od 80 jezika.

Spisateljica J.K. Rowling iznjedrila je priču o mladom čarobnjaku koja je zaludjela čitav svijet prije više od dvadeset godina kada je prvi puta objavljena. Niti sama autorica, dok je kao samohrana majka na rubu siromaštva i depresije pisala prvi rukopis baš kao niti njezin glavni protagonist, beba koja je čudom preživjela smrtonosnu kletvu što mu je ubila roditelje, nisu mogli znati da će toliko godina kasnije jedan čovjek iz male Hrvatske, točnije iz Siska, svijetu predstavljati svoju nevjerojatnu kolekciju od čak 560 Harry Potter knjiga u Tower Centru Rijeka.

Izložba je u Tower Centru Rijeka već prvoga dana privukla brojne znatiželjnike – i malene i velike, Foto: Marko Gracin

Newtonov zakon i metloboj

Damir Tonković (61) nastavnik je fizike koji svoju bogatu književnu kolekciju prikuplja godinama. Knjige mu stižu sa svih strana našega planeta, a da je kojim slučajem postojalo i svemirsko izdanje Harryja Pottera, ne sumnjamo da bi se potrudio doći i do njega.

Ugodan razgovor s našim smo sugovornikom odmah započeli pitanjem o tome kako se nastavnik fizike pronašao u svijetu gdje kao da zakoni fizike ne postoje već samo caruje mašta.

„Općenito gledano, sve je to fizika. Ovdje je malo više magije, ali kada bi proučavali knjige korak po korak, zaključili bi da se mnogo toga može uklopiti u fiziku i zakone fizike. Ali, nisam to povezivao, kolekcionar sam neovisno o svojoj struci“, kaže nam Tonković i pritom se smije, a nama prolazi kroz glavu da bi možda brže shvatili Newtonov zakon gravitacije da smo radili na primjeru igrača metloboja koji tijekom utakmice padaju, ali njihove metle ostaju u zraku.

Na naše pitanje o tome je li pročitao knjige te ubraja li se među obožavatelje Harryja Pottera, Tonković odgovara potvrdno i dodaje da je pogledao i filmove.

„Naravno da sam pročitao knjige… ali u mojim godinama je teško biti nekakav obožavatelj, to je za one mlađe od mene i ja sam prvenstveno kolekcionar“, odgovara naš 61-godišnji sugovornik.

Objašnjava nam da se čitav život bavio sakupljanjem, ali knjige su ga doista oduševile i razveselile.

„Sa skupljanjem sam krenuo kada je Algoritam počeo izdavati meko ukoričena izdanja otprilike 2014. i 2015. godine. Svidjelo mi se što su bile prvo tvrde pa onda meke korice na hrvatskom, a onda sam vidio da ima još puno zanimljivih izdanja i korica na drugim jezicima“, kaže nam Tonković otkrivajući vlastite početke i prvotnu ideju da prikupi sva hrvatska izdanja. Ideja ga je dovela do danas zavidne zbirke od 560 knjiga o Harryju Potteru.

Uz svih 14 izdanja na hrvatskom jeziku, posjeduje i osam disketa na kojima se nalazi prvi dio serijala u obliku audio-knjige. Pored osnovnih nastavaka posjeduje i tzv. „hogwartsku knjižnicu“ odnosno knjižice „Metloboj kroz stoljeća“, „Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći“ te „Bajke Barda Beedlea“.

via GIPHY

Snalaženjem do jedinstvenih primjeraka iz čitavog svijeta

Prisjeća se pritom i tadašnje euforije u Hrvatskoj kada se pred Algoritmom u ponoć čekalo na otvaranje vrata i „hvatanje“ prvog primjerka novog nastavka serijala o Harryju Potteru, a da budemo precizni, tradiciju su započeli obožavatelji čarobnjaka koji su na ovaj način dočekali izlaženje nastavka „Harry Potter i plameni pehar“.

„Filmovi su sve podignuli na novu razinu jer je bilo ljepše čitati knjige kada znamo kako glavni likovi izgledaju“, dodaje Tonković.

Kolekcionari poput našeg sugovornika, svjesni su da prikupljanje primjeraka može biti veliki financijski izdatak. Tonković nam govori da je svoju zavidnu kolekciju pribavio nastavničkom plaćom, ali da se valjalo snaći.

„Većinu knjiga sam pribavio direktnim kontaktom iz pojedinih zemalja. Internetska kupovina je danas približila kupovinu, ali iz puno se zemalja knjiga ne može nabaviti putem interneta. Ili ne primaju kartice ili ne dostavljaju u Hrvatsku ili su pak internetske stranice samo na njihovom domaćem jeziku“, priča nam kolekcionar o tehničkim poteškoćama s kojima se susreo.

Kao primjer je izdvojio Rusiju, a iako ima mnoštvo ruskih knjiga, nabavljao ih je direktno od ljudi koji tamo žive. Iako i sam priznaje da nije teška zadaća kupovati online jer „zna se što kliknuti“, jednostavno je zahtjevnije snaći se na internetskim stranicama čiji jezik ili pismo ne razumijete.

Izložbu možete posjetiti do nedjelje, 14. studenog, Foto: Marko Gracin

Tanya Grotter kao ruski Harry Potter

„Bez ikakvih problema knjige se mogu nabaviti s juga Afrike iz Šri Lanke kao i s Farskih otoka za koje čovjek ne bi vjerovao da su uopće izdali Harryja Pottera, ali jesu, i to čitav komplet tvrdog uveza. S druge strane, Bugarska koja je u Europskoj Uniji uopće ne šalje u Hrvatsku tako da s nekim državama bude komplikacija, ali to je ono što moj hobi čini zanimljivim“, iskreno će Tonković u čijem se glasu doista može osjetiti ljubav prema knjigama.

Kada je spomenuo Rusiju, neko davno sjećanje nas je podsjetilo na njihovu inačicu Harryja Pottera – Tanyu Grotter.

„Tanya Grotter je posebno zanimljiva priča“, kroz smijeh nam pripovijeda Tonković. „Rusi su primijetili da je Harry Potter iznimno popularan i onda je jedan njihov književnik napisao serijal od četrnaest knjiga o…“, započinje Tonković, ali prekidamo ga s pitanjem: „14? 14 knjiga?“, čudeći se količini jer originalni Harry Potter sadrži sedam dijelova te dopunski „Harry Potter i ukleto dijete“ složen u obliku drame. „Da, 14 dijelova, Rusija je velika država, znate, nisu oni htjeli samo sedam nastavaka, napravili su to pošteno“, nasmijava nas Tonković.

Tanya (nadimak za Tatiana) Grotter, siroče je čiji su roditelji čarobnjaci ubijeni od strane vještice Chuma-del-Tort (službeni ruski prijevod imena crnog maga koji je ubio Potterove je „Volan-de-Mort“),zbog čega je završila u sirotištu, nesvjesna da je i sama vještica. S deset godina kreće u magičnu školu i počinje priča slična onoj koju znamo.

Tonković nam kaže da se serijal Dmitrija  Yemetsa u Rusiji dobro prodavao pa se planirao i ulazak na zapadno tržište, ali Rowling i ostatak tima, krenuli su sudskim putem dokazati da je riječ o plagijatu. Prvi je dio preveden na nizozemski jezik pa je o stvari odlučivao sud u Nizozemskoj, a unatoč obrani pisca da nije riječ o plagijatu već parodiji, sud je donio odluku da je došlo do povrede autorskih prava.

Tanya Grotter letjela je na kontrabasu umjesto na metli, Foto: Harry Potter Wiki

U kolekciji i prijevodi na latinski te stari grčki

„Navodno postoji i dio preveden na danski, ali postoji mnoštvo prevedenih knjiga koje nisu legalne, poput one prevedene na esperanto koja negdje postoji“, dodaje Tonković.

Serijal o Potteru preveden je na mnoštvo jezika, a naš nam je sugovornik izdvojio neke od najrjeđih primjeraka. Upitali smo ga posjeduje li prijevode na latinskom i starom grčkom pa dobili potvrdan odgovor, ali i još neke zanimljive jezike koje je obuhvatio kolekcijom.

„Imate i na dalekim jezicima, nabavio sam primjerice knjigu iz Pakistana na urdu jeziku. Kada govorimo o skupoći to je najskuplja knjiga koju sam nabavio jer sam za nju dao deset knjiga na hrvatskom kojih sam imao od ranije, dok ih nije ponestalo. Jedna gospođa iz Engleske skuplja samo prve knjige u komplet boxovima i ona mi je dala upravo tu knjigu, a nju je zauzvrat zanimalo naše izdanje.

Interesantno je da postoji i knjiga s Novog Zelanda na maorskom jeziku, iz Kambodže na kmerskom jeziku, a mislim da se ta knjiga više niti ne može dobiti. Imate zanimljivu knjigu na vijetnamskom, stara i atraktivna izdanja. Prvih pet knjiga je napravljeno u 61 maloj knjižici. Prva je u sedam malih i tako dalje, poput nekadašnjih stripova koji su se kupovali na kioscima. Zanimljivo je i na ukrajinskom, jedinstvene korice jer autorica je bila striktna što se tiče izdavanja i politike izdavanja, ali ukrajinske knjige su s koricama jednog ruskog autora i nigdje drugdje u svijetu tih korica nema“, otkriva nam Tonković perjanice svoje zbirke.

U kolekciji se skrivaju pravi dragulji na različitim jezicima, Foto: Marko Gracin

Najveća ikad izložena kolekcija

Obožavatelji Harryja Pottera diljem svijeta skupljaju sve i svašta na ovu temu, a nas je zanimalo je li Tonkovićeva kolekcija knjiga najveća u Europi i šire?

„Kada bi se trebalo predstavljati, ja bih rekao da je moja najveća ikad izložena kolekcija knjiga. Postoji YouTuber koji često objavljuje videe na ovu temu i pokazuje svoju kolekciju, a kod njega stoji da ima 1700 knjiga. E sad, to je moguće, ne sumnjam i neću govoriti da ne vjerujem, međutim to su knjige koje vidimo samo na internetu, ne možemo ih i fizički vidjeti. Moju kolekciju možete  pročitati, pregledati, poslikati. Vjerojatno ima većih kolekcionara, međutim ja nisam vrsta koja to sakriva. Što vrijedi nabaviti sliku Mona Lise ako je namjeravate sakriti kod kuće u sef?“, pita nas naš sugovornik.

Nastavljajući razgovor, ukazujemo na to da kolekcionari većinom rade upravo to – spremaju svoje knjige u stakla kako se ne bi oštetile i rijetko kada ih netko može tek tako dotaknuti. S druge strane, Tonković svoju kolekciju izlaže potpuno drugačije.

„To je bio moj prvi uvjet kada sam počeo s izložbama, kazao sam da knjige trebaju ići izložene tako da se mogu vidjeti i dirati. Prije trideset je godina knjiga i u vitrini bila atraktivna, ali što vam vrijedi da vidite knjigu na urdu jeziku zaključanu u staklu? To možete i kod kuće na internetu, upisati u tražilicu pa pronaći fotografiju te knjige i gledati je na ekranu, dođe vam na isto.  Ali smisao je da, pogotovo obožavatelji, djeca i mladi, vide što sve postoji i na drugim jezicima, drugačijih korica i da te knjige mogu opipati, uzeti i prelistati. Meni je to osnovni motiv u svemu tome“, govori nam Tonković.

Prema riječima Tonkovića, smisao je da se knjige mogu vidjeti i osjetiti, Foto: Marko Gracin

Knjige su prvi puta “prošetale” baš u Rijeci

Pitamo ga i je li imao negativnih iskustava jer zbog putujućih izložbi i internetskih naručivanja, postoji mogućnost da nešto krene po zlu, ali Tonković nas potpuno razoružava vedrim pričama o pozitivnim iskustvima.

„Nisam imao negativnih iskustava, imam samo pozitivna koja su naposljetku stvorila i brojna prijateljstva. Čak i ova izložba, evo slao sam knjige prije par godina u Daruvar i Bjelovar zbog izložbi u školama. Nikada do tada nisam upoznao niti vidio knjižničarke koje su osmislile izložbe. Poslao sam poštom knjige u kutijama, a one su se u jednako dobrom stanju vratile i meni natrag. Niti jedna knjiga do sada nije nestala niti se izgubila, niti se vratila oštećena. Te knjige već pet – šest godina šetaju po Hrvatskoj, a ja još nisam izgubio ni jednu. Je li to zato što su obožavatelji Harryja Pottera divni ljudi ili što je, ali od prvog sam dana očekivao da će doći do nekakvog rasula“, kaže nam Tonković.

Razgovor smo priveli kraju napravivši puni krug. Naime, povod ovom intervjuu bila je izložba kolekcije što ju organizira knjižara Hoću knjigu te koju do 21.11. možete pogledati u Tower Centru Rijeka, a Tonkovićeva kolekcija je po prvi puta ugledala svijetlo dana upravo u našem gradu koji teče.

„Imam dobra iskustva s Rijekom jer je moja prva izložba bila upravo ovdje u sklopu ‘Tobogana’ kada sam imao oko 150 knjiga. Tako da, moje su knjige po prvi puta izašle iz svoje sobe i pokazale se upravom na riječkom Korzu“, zaključuje Tonković.

Jedan od detalja s izložbe inspiriran tjeralicom iz čarobnjačkih novina, Dnevnog proroka, Foto: Marko Gracin