Mnogima najomiljeniji cvijet, ruža je lijepa koliko i delikatna biljka. Podložna je napadu raznih bolesti koje se najčešće javljaju upravo u srpnju i kolovozu, a od kojih su najvažnije i najštetnije sljedeće:

Zvjezdasta plijesan ili zvjezdasta pjegavost

Prepoznatljiva je po tamnosmeđim do crnim pjegama nepravilnog oblika, koje se javljaju na gornjoj strani lista promjera 2-12 mm. Ovo je gljivična bolest, tijekom koje gljivice izlučuju etilen, koji kasnije izaziva žućenje listova i njihovo otpadanje. Grmove bismo trebali zaštititi čim primijetimo ovakve promjene i to fungicidima STAR 80 WP (0,25%) ili POLYRAM DF (0,25%). Tretiranje treba ponoviti nekoliko puta u razmacima od 7-10 dana, poglavito ako je godina vlažna, što srećom nije slučaj s ovim ljetom.

Patogen prezimljuje na otpalom lišću ili na granama ruža. Zbog takvog načina prezimljenja vrlo je važno sakupljanje otpalog lišća i orezivanje zaraženih grana, koje potom svakako treba spaliti ili iznijeti iz vrta. Zimska tretiranja sa CUPRABLAU Z (0,5-0,8%) ili BORDOŠKA JUHA (2-3%) daju dobre rezultate u sprečavanju ove bolesti.

Hrđa ruže

Prvi simptomi uočavaju se u rano proljeće u obliku narančaste praškaste nakupine spora na donjoj strani lista. Patogen napada sve biljne organe i u poodmakloj fazi može biti uzrok otpadanja lišća. I u ovom slučaju treba pribjeći sakupljanju lišća i njegovom uklanjanju iz vrta. Kemijska se zaštita protiv ove gljivice može provesti fungicidom STAR 80 WP (0,25%).

Pepelnica ruže

Ova gljivična bolest je najčešća kod ruža, a ako uzme maha i napadne pupove i cvjetne stapke, cvjetanje izostaje. U tom slučaju pomoći će jedan od sljedećih fungicida: STROBY WG(0,02%) ili CHROMOSUL 80 (0,2-0,3%).

Plamenjača ruže

Prepoznaje se na listovima koji poprimaju crvenkastu boju. Najprije se na listu javljaju smećkaste pjege i nakon nekog vremena list požuti, osuši se i propadne. Za infekciju je potrebna vlaga, pa grmove treba održavati propusnima. Za suzbijanje plamenjače preporučuje se fungicid STAR 80 WP (0,25%) ili POLYRAM DF (0,25%). Prskanje treba provesti čim se uoče prvi simptomi.

Od štetnika ruže najčešće napadaju lisna uš, ružina osica, ružin cvrčak i crveni pauk.

Ružina lisna uš

Prezimljuje kao zimsko jaje na izbojima ruže, napada je, pa ona zaostaje u rastu i slabo formira cvjetne pupove. Lisne uši često luče i obilnu mednu rosu na koju se kasnije naseljavaju gljive čađavice. Gljive čađavice zatvaraju puči te tako uzrokuju indirektnu štetu.

Ružina osica

Odlaže jaja u vršne izboje ruže, najčešće ispod cvjetnog pupa koji zbog toga vene ili buši lisne peteljke ili ih odlaže u rubove lišća. Zaražene izboje nužno je orezati i spaliti prije nego iz jaja izađu gusjenice.

Ružin cvrčak

Jaja prezime ispod kore grmova, a u proljeće ličinke izlaze iz jaja na lišće gdje sišu sokove. Na lišću se na mjestima sisanja vide isprva pojedinačne bjeličaste točkice koje se zatim spajaju, list postaje išaran, na kraju poblijedi i kovrča se. Ovog štetnika se treba rješavati tijekom zime, orezivanjem i spaljivanjem izboja u kojima se vide odložena jaja. Za suzbijanje ovih štetnih kukaca mogu se koristiti insekticidi MAVRIK 2 F (0,02%), BOXER 200 SL (0,05-0,15%), FASTAC 10 SC (0,012-0,018%) i LASER (0,03-0,05%).

Crveni pauk

Ruže napadaju i grinje, najčešće crveni voćni pauk. Na napadnutom lišću isprva se vide žućkaste točkice, često koncentrirane uz žile. Pjege se spajaju i list se suši. Na naličju se vidi fina paučina unutar koje su uočljive sitne grinje. U slučaju jakog napada paučina je omotana i oko cvjetnih pupova koji se tada ne otvaraju, već venu i suše. Suzbijanje se provodi akaricidom APOLLO 50 SC (0,04%).