Foto Aldo Pokrajac
Crni guž, najbrža zmija na našim prostorima, namjerio se na dvostruko dužeg blavora i ostvario "Pirovu pobjedu"
povezane vijesti
U mom masliniku naišao sam epsku borbu dvije neopasne i za prirodni sklad korisne zmije, crnog guža i blavora. U nedostatku uobičajenog obroka, manji i okretniji crni guž, najbrža zmija na našim prostorima, nameračio se na dvostruko dužeg i debljeg blavora.
Koliko god se zmijska vilica može otvoriti, ni teoretski ni praktično nije mogla progutati više od glave blavora. Mislio sam ih razdvojiti, ali sam vidio da je blavor ostavši bez zraka uginuo.
Smrtonosni stisak
Mladi i neiskusni crni guž nije ispuštao svoj smrtonosni stisak. Nešto kasnije na poprištu borbe ostao je samo uginuli blavor kojim će se prehraniti neke druge životinje održavajući ravnotežu u prirodi.
Guž je vjerojatno izgubio puno snage stiščući blavora i držeći ga u klinču. Na kraju je vjerojatno shvatio da se upustio u nemoguću misiju pa je to bila njegova Pirova pobjeda.
Vjerojatno je već na svojoj uobičajenoj poziciju čekajući novi plijen. Naime, zmije se gotovo uvijek drže svog staništa. Nasljeđuju ih nove generacije.
Legenda o gužu
Stoga postoje legenda da žive preko sto godina. Poanta je da su tu njihovi unuci ili praunuci. Inače, crni guž se rađa tamnozelene boje, a potom na suncu dobiva melanitnu crnu boju.
Blavor, svjetlije boje, je ustvari gušter, koji je evolucijom izgubio nožice, ali mu se one u tragovima mogu vidjeti na donjem dijelu tijela. Iako ga mnogi smatraju bezopasnim, ima prilično snažan ugriz.
Naime, hrani se puževima, pa su mu zubi izoštreni. Nalazi se u vlažnim staništima, šupljinama velikih stabala, kod mene u višestoljetnoj maslini, gdje obitavaju i puževi. Ove godine, zbog čestih kiša i velike vlage, ima ih nemjerljivo puno.
