Moda je prilično prolazna o čemu svakodnevno svjedočimo, dok sa svih strana izlaze novi mikrotrendovi i komadi koje svatko treba imati u svom ormaru.

Jedno je vrijeme modnom scenom dominirao barbiecore stil koji je pokrenula Margot Robbie tijekom promoviranja filma “Barbie” s naglaskom na roza boju, potom brojni su počeli zagovarati mermaidcore, koji je postao sinonim za ljeto zbog izražajnih boja odjeće i šminke kojom dominiraju šljokice kao hommage morskim sirenama, a onda su brojne influencerice postale tomato girls koje nose crvenu odjeću, uživaju u mediteranskoj klimi i ispijaju Aperol Spritz uz talijansku filozofiju dolce far niente tijekom vrućih ljetnih mjeseci.

I dok modni trendovi dolaze i odlaze, postoje određeni klasici koje zaista treba imati u svom ormaru jer su toliko bezvremenski da se uvijek savršeno uklapaju u brojne stilove.

Posvetit ćemo se velikanima u svijetu modnog dizajna, uzorcima koji već gotovo stoljećima vladaju kulturološkom i modnom scenom, stapajući se sa vremenskom epohom u tolikom skladu da je ponekad teško zamisliti da su s nama praktički oduvijek.

Jennifer Lawrence, Foto: Reuters

Od polke do holivudskih zvijezda

Jedan od takvih uzoraka je onaj točkasti, omiljen zbog doze razigranosti koju pruža modnim kombinacijama. Upravo je zbog te razigranosti kroz povijest najčešće bio zastupljen na dječjoj odjeći i igračkama, a kasnije i kao dizajnerski uzorak na kupaćim kostimima i donjem rublju.

Točkice su poznate kao polka dots, a vjeruje se da su naziv dobile zbog popularnosti istoimenog plesa koji je uzorak učinio modernim i suvremenim.

“Pulka” na češkom znači polovina, što je referenca na male korake koji se koriste za ples, ali engleski naziv polka dots, odnosno “polka točkice”, prvi se put pojavio u svibanjskom izdanju ženskog časopisa “Lady’s Book” 1857. godine, u kojemu je jedan točkasti šal opisan riječima: “Šal od muslina za laganu ljetnu odjeću kojeg krasi nazubljeni rub, izvezen u nizovima okruglih točkica.”

Vjeruje se da je izum točkastih uzoraka započeo još u srednjem vijeku, ali zbog nedostatka strojeva za izradu tkanina, uzorak nepravilno raspoređenih točkica podsjećao je ljude na osipe uzrokovane bolestima, te je u svojoj prapovijesti, uzorak originalno povezivan sa nečistoćom.

Vjeruje se da je moderna verzija točkica postala široko rasprostranjena tijekom industrijske revolucije i izuma prvog šivaćeg stroja oko 1750-ih, kad su se mogle postići okrugle i pravilno raspoređene točke.

Tijekom 19. stoljeća, uzorak se proširio nižim društvenim slojevima koji su tražili interesantne uzorke u nemogućnosti da si priušte materijale i dizajne kakvima raspolažu ljudi viših staleža. Potpuna pomama za točkicama dogodila se 1926. godine kad je Norma Smallwood, pobjednica na natjecanju za Miss Amerike, odjenula kupaći kostim na točkice, dovodeći time uzorak u prvi plan. Dvije godine kasnije, pojavio se jedan od omiljenih animiranih likova – Minnie Mouse – u točkastoj haljini, predstavljajući točkice kao uzorak dostupan svima, i malima i velikima.

Slavu točkastom uzorku donijela je modna dizajnerica Carolina Herrera koja ih je koristila na većini svojih haljina tijekom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, kao i na kutijama parfema Carolina Herrera, Herrera For Men, Aquaflore i Flore.

Tridesetak godina prije nje, modne kombinacije sa dizajnom točkica promovirale su Marilyn Monroe i Elizabeth Taylor, a 1954. godine, najprodavanija haljina bila je ona točkastog uzorka sa potpisom Christiana Diora dok je godinu dana kasnije, haljinu na točkice lansirao i Hubert de Givenchy.

Škotska, punk i Viviene Westwood

Uzorak koji uz točkice već stoljećima dominira modnom scenom, promovirali su Škoti iako to nije originalno njihov izum. Riječ je o tartan uzorku za kojeg najstariji poznati nalazi potvrđuju da potječe iz halštatskog razdoblja kad su Kelti naselili Europu. Kelti, lat. Celtae i Gall, su skupina indoeuropskih naroda, naseljenih potkraj II. i u početku I. tisućljeća pr. Kr. na prostranom području sjeverno od Marne.

Matični prostor bile su im današnje Njemačka i Francuska, odnosno prostor zapadne halštatske kulture, odakle se sredinom I. tisućljeća pr. Kr. sele prema istoku i zapadu otkuda počinje njihovo širenje na jug, po Galiji i Pirenejskom poluotoku. Za velike seobe u V. st. pr. Kr. prešli su u Britaniju i proširili se po zapadnoj i srednjoj Njemačkoj.

U Škotskoj originalno nisu postojali jedinstveni uzorci niti je tartan imao svoje ime, a nije niti simbolizirao pripadnost pojedinim klanovima, što se dogodilo tek kasnije. Postupno su stekli popularnost, posebno u škotskoj visoravni, ali dugo vremena nije došlo do njihovog ujedinjenja, te su čak i pojedini članovi istog klana često nosili odjeću s različitim uzorcima tartana.

Ipak, može se reći da od početka modernog doba tartan uzorak ima svoje kulturno i identifikacijsko značenje. Krajem 18. stoljeća, kompanija “William Wilson & Sons” iz Bannockburna, jedna je od prvih koja je razvila standardizirane uzorke i boje iz praktičnih poslovnih razloga.

Bilo im je potrebno smisliti kako označiti pojedine uzorke, te ih je tkaonica počela označavati brojevima, postupno uzorcima tartana dodjeljvati nazive pojedinih klanova, gradova, kao i potpuno izmišljena, ali zvučna imena.

Kreacija Vivienne Westwood (AP Photo/Alastair Grant)

Povijest tartana

Do 1785. tartan je postao stvar prošlosti jer mnogi su tkalci umrli, a s njima su izgubljeni i detalji starih uzoraka, jer su njihovi drveni štapići za uzorke istrulili. Fragmenti starih tartana također su istrulili i nestali ostavljajući malo dokaza za buduće generacije.

Veliki preporod tartana započeo je 1822. godine kad je George IV posjetio Edinburgh i predložio da ljudi koji prisustvuju službenim događajima trebaju nositi svoje tartane. Gubitak izvornih uzoraka značio je da su krojači tog vremena morali ponovno izmisliti mnoge “izvorne” tartane.

U 19. stoljeću ova je tradicija pustila tako duboke korijene, da se moderni tartan doista može opisati kao model koji se definitivno povezuje sa Škotskom. Danas postoji 7000 jedinstvenih, i imenovanih, tartan uzoraka, a nove verzije se stvaraju svake godine.

Osim tradicionalnih škotskih tartana, sada su registrirani tartani tipični za pojedine klanove ili područja, a mnogi drugi dizajni povezani su s drugima u galskim i keltskim narodima. Tartan uzorak prvotno je bio zaštitni znak aristokracije, međutim dolaskom punk pokreta, dizajnerica Vivienne Westwood je uvrstila tartan u svoje viđenje mode napravivši presedan.

Iako su Christian Dior i Coco Chanel koristili tartan uzorak u svojim kolekcijama pedesetih godina prošlog stoljeća, Westwood je sedamdesetih i osamdesetih svojim odijelima i trapericama ponovno “izmislila” tartan.

Punk stil po kojem je Westwood postala poznata 1970-ih rođen je iz njezine veze sa glazbenim menadžerom Malcolmom McLarenom, njezinim tadašnjim partnerom. Westwood je godinama kasnije rekla da nije željela biti dizajnerica nego je izrađivala odjeću iz nužde u tinejdžerskim godinama, te da ju je McLaren zamolio da osmisli modne kombinacije za novi bend kojemu je bio menadžer.

Bend su bili punkeri Sex Pistols, a dizajnerica je osmislila modne kombinacije koje su odražavale njihov anarhistički senzibilitet. Kad je kultni singl benda “God Save the Queen” zabranjen na britanskom radiju, Westwood je svoju radnju preimenovala u “Seditionaries” (od engleske imenice “sedition” što znači “pobuna”, op. a.) i opremila bend svojim provokativnim dizajnom koji je uključivao top od starog muslina ukrašen portretom kraljice Elizabete II i zloglasnim “Destroy” majicama sa kukastim križem i naopako raspetim Isusom. Njezine su kreacije tijekom tog razdoblja bile izazovne i napadne, stvorene kao komentar na konzervativne ideale i nedostatak društvenog napretka.

Od škotskih visoravni, kraljevske obitelji i punka, tartan ili karirani uzorak danas se može vidjeti na svakom koraku, od visoke do ulične mode, a karirane košulje popularne su od devedesetih godina i popularizacijom grunge scene. Ikone tog doba poput Nirvane i Pearl Jama uvijek su bili u kariranim košuljama, poderanim trapericama i starkama.

Glazbenik koji je predvodio tu generaciju, Kurt Cobain, čak se i vjenčao u kariranoj košulji od flanela. Potonju, uz polo majicu, nosi i policijski inspektor Dan Sommerdahl u krimi seriji “Sommerdahlova ubojstva”.

Francuska rivijera i prugice

Uz točkice i tartan, motiv na odjeći koji ne silazi s modnih tronova su prugice. Bezvremenski klasik u modnu je povijest upisala Coco Chanel, donijevši ih u svijet visoke mode svojom nautičkom kolekcijom 1917. godine.

Četiri godine ranije, francuska je dizajnerica na obali Normandije, u gradu Deauville, otvorila svoj butik, redovito noseći prugastu mornarsku majicu koja je nastala u Bretanji, te se dizajn naziva bretonske pruge.

Originalne prugaste majice nastale su tako što su pomorci i ribari Biskajskog zaljeva u prvoj polovici 19. stoljeća shvatili da se mornar odjeven u takvu majicu lakše uoči među valovima. Iz tog su ih razloga počeli nositi svi koji su radili na moru, a majica je originalno pletena od vune, jer taj materijal može dobro grijati, čak i kad je majica mokra.

Nakon što su bretonske prugice postale dio službene uniforme, na sunčanoj obali su ih počeli nositi i lokalni ribari, te prodavači koji su ih usvojili kao dio svoje radne opreme. Uočljiva majica pomagala je prodavačima češnjaka i luka na tržnicama, jer su se isticali pa ih je bilo jednostavno pronaći.

Nakon što se njima oduševila i Coco Chanel, lansiravši ih kroz kolekciju, prugice su počele osvajati svijet visoke mode. Ležerniji modni komad, u odnosu na dotadašnju žensku modu kojom su dominirali korzeti i uski strukovi, odmah je postao popularan i zauvijek promijenio sliku ženske mode za slobodno vrijeme.

S obzirom na to da se radilo o razdoblju francuskog modernizma, elegantni uzorak bio je savršena novost u svijetu mode. James Dean, Andy Warhol, Pablo Picasso prugastu su majicu proslavili, a Cary Grant posebno u filmu “Uhvatite lopova”. Tijekom godina doživjela je mnoge reinterpretacije u kolekcijama Yves Saint Laurenta, Isabel Marant i Sonie Rykiel.

Pariški dizajner Jean Paul Gaultier uključivao bi bretonske pruge različitih boja u svaku svoju kolekciju tijekom perioda od četrdeset godina. Postao je sinonim za njih do te mjere da je 2011. kreirao prugaste dresove za francusku nogometnu reprezentaciju.

Za razliku od točkica i tartana, prugice nisu bile dominantan uzorak u niti jednoj od starih kultura već su, nasuprot tome, u srednjem vijeku korištene za označavanje “nepoželjnih” osoba u društvu, poput lopova, prostitutki i nevjernika. Prema jednoj od legendi, 1310. godine, francuski je postolar osuđen na smrtnu kaznu samo zato što je nosio – prugastu odjeću!

Danas su prugice neizostavan dio svakodnevnih kombinacija, ali i visoke mode, postavši jedan od rijetkih motiva kojeg mogu nositi i djeca i odrasli.

Baš poput točkica i tartan uzorka, prugice su se upisale u modnu povijest, osiguravši svoju budućnost kao uzorci koji će, unatoč stalnim osekama i plimama u modnom svijetu, ostati pri samom vrhu bezvremenskih detalja koji krase brojne modne kombinacije “šminkera” diljem svijeta.

Gigi Hadid u kreaciji Jean Paul Gaultiera