Kod nas se najčešće siju rane vrste špinata, velikih rozeta obilnog uroda, koje dobro podnose nagli pad temperature i mogu se brati već tijekom travnja. Što je proljeće bogatije kišom, poput ovogodišnjeg, to je urod špinata bolji.

Špinat je i inače biljka koja se lako uzgaja, a ako je vrt sunčan, važno ga je posijati na vlažnijem mjestu kako bi imao dovoljno vode. Također, u uzgoju špinata važan je i plodored te kvaliteta tla koje mora biti obogaćeno i vlažno jer se u protivnom suši. Špinat je dobar pokazatelj kvalitete tla jer tlo na kojem on uspije bit će povoljno i za rast drugih kultura.

Foto: iStock

Špinat se može sijati u rano proljeće

Također, neće dobro uspjeti u kiselim tlima i najbolja kiselost je 6,5 do 7,5 pH. Tlo na kojem se uzgaja mora biti očišćeno od korova, ne smije biti kisele pH reakcije i poželjno je da ne bude pognojeno stajskim gnojivom jer je ono bogato dušikom. Također, važno je da tlo ima dobru vodopropusnost i da je vlažno jer je njegov korijen plitak i traži konstantnu vlagu za rast.

Špinat može niknuti već na temperaturi od 0 °C i otporan je na mraz. Može se sijati u rano proljeće čim tlo to dopusti. Najbolje ga je posijati u kasnu jesen, ali tada će ga ponekad trebati pokriti slamom.

Špinat ne voli za susjede slične sorte kao što su cikla, repa i blitva, te tušt. Oko špinata se mogu posaditi aromatične biljke koje pomažu u obrani od nametnika, kao što su bosiljak, kadulja i mažuran. Ostali dobri susjedi i pretkulture su rajčica, paprika i patlidžan. Osim toga, dobar je međuusjev u staklenicima. U svakom slučaju, važno je koristiti tretirano sjeme koje je kasnije otpornije na bolesti.

Foto: iStock

Ne podnosi okolni korov

Špinat je ponekad bolje uzgajati u visokim gredicama kako bi se izbjeglo smrzavanje tla ili pretjerana vlažnost. Može se i uzgajati u teglama i važno je da imaju dubinu od barem 30 cm i s najmanje 20 cm širine. Također, važno je da se tada redovno zalijeva i da se izbjegava izravno sunce.

Špinat ne podnosi okolni korov, pa ga je važno na vrijeme plijeviti, posebno u proljeće, jer toplo vrijeme i velika vlažnost pogoduju i rastu korova.

Treba ga i gnojiti, ali ne agresivnim gnojivima, a ne voli ni kada se sije odmah nakon organske gnojidbe. Ako je zasićenost dušikom previsoka, može doći do nakupljanja nitrata u lišću. Kako bi se to izbjeglo, prednost ima gnojidba kalijem koja uništava nakupine nitrata.

Neke od najpoznatijih bolesti špinata

Špinat nije potrebno prorjeđivati, osim ako mu rast nije usporen.

Postoji nekoliko bolesti i štetnika koje mogu uništiti špinat i često su karakteristične i za ostalo lisnato povrće. Ipak, pravilnom pripremom i mjerama predostrožnosti mogu se izbjeći veće štete. Ovo su neke od najpoznatijih bolesti:

Plamenjača napada listove i može uništiti cijeli usjev, no biljke se mogu tretirati fungicidom.

Antraknoza je također gljivična bolest koja može ugroziti čitav nasad. Pojavljuje se tijekom kišnog vremena i najčešće se prenosi zaraženim sjemenom. Nastaju tamne pjege koje isušuju lišće i mogu ugroziti čitav nasad. Prevencija je korištenje tretiranog i provjerenog sjemenja.

Pepelnica je također gljivična bolest protiv koje se moraju koristiti sumporni fungicidi.